{"id":384360,"date":"2023-11-02T07:14:21","date_gmt":"2023-11-02T06:14:21","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=384360"},"modified":"2023-11-02T07:14:21","modified_gmt":"2023-11-02T06:14:21","slug":"preglasani-aboridzini-endemski-rasizam-bjelacke-vecine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/11\/02\/preglasani-aboridzini-endemski-rasizam-bjelacke-vecine\/","title":{"rendered":"Preglasani Aborid\u017eini: Endemski rasizam bjela\u010dke ve\u0107ine"},"content":{"rendered":"

Referendum o pravima domorodaca odr\u017ean je u Australiji sredinom pro\u0161log mjeseca, a na njemu su Aborid\u017eini \u201epreglasani\u201c. Tom temom pozabavio se slovenski novinar Matej \u010celik u emisiji \u201eOffside\u201c ljubljanskog Radio \u0160tudenta na koju vam \u017eelimo skrenuti pozornost pa vam donosimo cijeli sadr\u017eaj \u201eOffsidea<\/a>\u201c u hrvatskom prijevodu.<\/p><\/blockquote>\n

Nakon vi\u0161e od dva stolje\u0107a kolonizacije, preseljavanja i istrebljivanja domoroda\u010dkog stanovni\u0161tva, Australci su odlu\u010divali o malom koraku za pobolj\u0161anje polo\u017eaja ove populacije, barem na papiru. Glasa\u010di su odlu\u010divali o osnivanju domoroda\u010dkog savjetodavnog tijela pri australskom parlamentu. Na nacionalnoj razini, domoroda\u010dko stanovni\u0161tvo nema garantirane kvote za svoje predstavnike. U trenutnom sazivu dvodomnog parlamenta nalazi se samo 11 poslanika i senatora s domoroda\u010dkim korijenima. Iako je rije\u010d o rekordnom broju, to je jo\u0161 uvijek manje od pet posto svih biranih parlamentaraca.<\/p>\n

Australski referendum bio je jo\u0161 jedan od onih na kojima je ve\u0107ina odlu\u010dila re\u0107i \u201eNE\u201c manjini. Od ne\u0161to vi\u0161e od 17 milijuna bira\u010da, svoje pravo iskoristilo je njih 14 milijuna. Na referendumsko pitanje negativno je pak odgovorilo 60 posto glasa\u010da. Referendumsko pitanje odnosilo se na prijedlog novog \u010dlanka Ustava koji bi u politi\u010dkom sustavu priznao aborid\u017einske narode i narode oto\u010dja u Torresovom tjesnacu. Time bi se osnovalo savjetodavno tijelo \u201eThe Voice\u201c (\u201eGlas\u201c) koje bi vladu i parlament savjetovalo o pitanjima vezanim za starosjedioce.<\/p>\n

Ovako je referendumsko pitanje komentirao Peter Botsman, po\u010dasni profesor Dru\u0161tvenih i Politi\u010dkih znanosti na Sveu\u010dili\u0161tu u Melbourneu.<\/p>\n

“Detaljne odluke sastava i nadle\u017enosti savjetodavnog tijela u predlo\u017eenom \u010dlanku ustava nije bilo, ve\u0107 je to prepu\u0161teno parlamentu dok su \u010dlankom ustanovljene tek op\u0107e smjernice. \u010clanove aborid\u017einskog ‘Glasa’ birale bi starosjedila\u010dke zajednice. Tijelo bi moglo proaktivno davati mi\u0161ljenje ili smjernice za oblikovanje politike. Za savjetodavne zada\u0107e moglo bi biti mjerodavno i vladi i parlamentu. Do odluka bi pak trebao dolaziti kroz sudjelovanje lokalnih starosjedila\u010dkih organizacija. No, tijelo ne bi imalo pravo veta na odluke parlamenta ili vlade. Za prihva\u0107anje ustavne promjene, koju su krajem o\u017eujke predlagali vladaju\u0107i laburisti, po australskom zakonu bi morali dobiti takozvanu dvojnu ve\u0107inu. To zna\u010di da bi ‘ZA’ trebala glasati ve\u0107ina u \u010detiri od \u0161est australskih saveznih dr\u017eava. Istovremeno bi promjenu na nacionalnoj razini trebalo podr\u017eati vi\u0161e od 60 posto iza\u0161lih na referendum. Bjela\u010dka ve\u0107ina je domoroda\u010dkoj manjini odbila i tako mali ustupak. Da je referendum i uspio, to nikako ne bi ugrozilo bjela\u010dka prava”, zaklju\u010duje jedan od najkreativnijih australskih intelektualaca Botsman.<\/p>\n

Obespravljen polo\u017eaj Aborid\u017eina sa\u017eima Sophie Chao, antropologinja sa Sveu\u010dili\u0161ta u Sydneyu.<\/p>\n

“Australski Aborid\u017eini meta su i duboko ukorijenjenih rasisti\u010dkih predrasuda ve\u0107inski bjela\u010dkog stanovni\u0161tva u \u010dijem se zakulisju odigrao referendum. Veliku ulogu u kreiranju ovih predrasuda jest op\u0107e mi\u0161ljenje kako domoroda\u010dko stanovni\u0161tvo dobija vi\u0161e resursa, prilika, novca jer \u017eive u lo\u0161im uvjetima. Razlog zbog kojeg to prerasta u rasno pitanje jest \u0161to to stvara osje\u0107aj nepravde, od strane sekularnih bijelih australaca koji krivo pretpostavljaju kako aktualni zakoni daju prioritet aborid\u017einskoj manjini. Sve \u010dinjenice i statistike pak upu\u0107uju na suprotno. Najve\u0107e stope mladih zatvorenika dolaze iz domoroda\u010dke populacije. Isti je slu\u010daj i s dijabetesom, kardiovaskularnim bolestima. Najve\u0107e stope kriminala, zloporabe alkohola upravo su me\u0111u aborid\u017einskom populacijom”, zaklju\u010duje antropologinja.<\/p>\n

Posljednji puta su Australci iza\u0161li na referendum davne 1999. godine kada su odlu\u010divali da li \u0107e Australija postati republika. Jedan od razloga za\u0161to bira\u010di tada nisu \u201epozdravili\u201c britansku kraljicu bio je taj \u0161to su detalji novog republi\u010dkog sustava bili ve\u0107 definirani izbornim pitanjem. Na proteklom referendumu je zbog toga predlo\u017eeno tek uspostavljanje aborid\u017einskog savjetodavnog tijela. Kako bi to tijelo to\u010dno djelovalo te koje bi bile njegove konkretne nadle\u017enosti, odlu\u010divao bi pak parlament nakon potvrde na referendumu.<\/p>\n

Na taj se na\u010din vlada poku\u0161ala ograditi od toga da referendum propadne ve\u0107 zbog neslaganja s konkretnim zada\u0107ama. No, kampanja protivnika referenduma (prije svega opozicijske Liberalne stranke) ovoga puta se zasnivala na “nedore\u010denosti koja bi mogla dovesti do pravnih rizika”. Unato\u010d unaprijed donesenoj odluci kako bi \u201eGlas\u201c imao tek savjetodavnu funkciju, opozicijska Liberalna stranka je tijekom kampanje pla\u0161ila glasa\u010de hipotetskim negativnim posljedicama po ve\u0107insko bjela\u010dko stanovni\u0161tvo pose\u017eu\u0107i za rasisti\u010dkim predrasudama.<\/p>\n

“Australski mediji bili su iznimno podijeljeni po pitanju referenduma. Brojni mediji koji su gurali ‘NE’ naoru\u017eali su se sloganom ‘Ukoliko ne znate – glasajte protiv’. To je iznimno mo\u0107na krilatica jer mnogi nisu u\u0161li u dubinu problema i va\u017enosti koju bi ovo tijelo imalo za domoroda\u010dko stanovni\u0161tvo. No, ono \u0161to je mnogo ve\u0107i problem u Australiji jest endemski rasizam prema aborid\u017einskim zajednicama, dezinformacije i poluinformacije te strah. Strah kako \u0107e ovaj referendum oduzeti prava nedomoroda\u010dkoj populaciji \u0161to nikada nije bila namjera ‘Glasa’ i zasigurno ne bi bila njegova posljedica”, obja\u0161njava antropologinja Sophie Chao.<\/p>\n

Medijski narativ koji su \u0161irili protivnici referenduma koji su najodgovorniji za rezultat komentirao je Botsman.<\/p>\n

“Da u Australiji uspije neki referendum, moraju ga podr\u017eati obje velike stranke (Laburisti i Liberali). No, u ovom slu\u010daju, konzervativna Liberalna stranka odlu\u010dila je usprotiviti se referendumu. Uspjeli su posijati mnogo dezinformacija, stvorit sumnju i strah … A najva\u017enije, uspjeli su uvjeriti glasa\u010de da \u0107e ovim referendumom Aborid\u017eini dobiti nekakva specijalna prava koje nitko drugi nema \u0161to bi moglo dovesti do podjele u zemlji”, primje\u0107uje Botsman.<\/p>\n

Dok su bijeli Australci ve\u0107inom glasali protiv, starosjedioci su referendum poduprli. \u0160to su od uspostavljanja savjetodavnog tijela o\u010dekivali starosjedioci obja\u0161njava Botsman.<\/p>\n

“Trenutno sam u aborid\u017einskoj zajednici u dr\u017eavi Sjeverni teritorij gdje je 80 posto ljudi glasalo ‘ZA’. Zemljom uglavnom dominira birokracija koja ne gaji interes za Aborid\u017eine i sredstva \u010desto ne dolaze tamo gdje bi trebala. ‘Glas’ je starosjediocima trebao dati upravo to – glas. Glas da ka\u017eu \u0161to i kako bi trebalo popraviti u njihovim zajednicama. To je razumljivo i bilo bi dobro da se dogodilo. Jedan od razloga je to \u0161to bi ljudima dalo priliku da sami rije\u0161e svoje probleme, a ne da se time bave birokrati. Kada se takvo \u0161to dogodi, mnoge stvari idu na bolje i to je ono \u0161to su tra\u017eili Aborid\u017eini”, tvrdi Botsman.<\/p>\n

Kako obja\u0161njava Chao, i me\u0111u Aborid\u017einima postoji manjina koja se ustavnoj promjeni protivila. Protivnike referenduma mo\u017eemo podijeliti u tri glavne skupine, navodi antropologinja.<\/p>\n

“Glavni pobornici me\u0111u Aborid\u017einima bili su politi\u010dari, intelektualci i aktivisti. Preko 83 posto aborid\u017einskih zajednica, dakle velika ve\u0107ina, bila je za to da im novi sustav da vi\u0161e vidljivosti. No, postojale su i manjinske frakcije aborid\u017einskih politi\u010dara, kao i onih koje vode Peter Dutton (lider Laburista, prve opozicijske stranke u Australiji, op. ur.) i biv\u0161i premijer Scott Morrison. Analize su pokazale kako (politi\u010dari) okupljeni oko opcije protiv referenduma usko sura\u0111uju s drugim interesnim skupinama kojima interesi Aborid\u017eina nisu na prvom mjestu. Tu se prvenstveno radi o interesima rudarske industrije, me\u0111unarodnih konglomerata … Dakle, politi\u010dko-ekonomski faktori uvelike su oblikovali mi\u0161ljenje onih aborid\u017einskih predstavnika koji su se izjasnili protiv referendumskog pitanja. Treba obratiti pa\u017enju i na domoroda\u010dke aktiviste i politi\u010dare koji su bili protiv uz argument kako ‘Glas’, i ono \u0161to donosi, jednostavno nije dovoljno. Oni su promovirali tezu kako Aborid\u017eini imaju pravo na samoodre\u0111enje \u0161to ‘Glas’ ne mo\u017ee zadovoljiti te je potreban sporazum s australskom vladom”, obja\u0161njava Sophie Chao.<\/p>\n

Neuspjeli referendum je, dakle, sam po sebi bio tek mali kompromisni korak prema jednakosti. Na\u010din na koji bi ovom ustavnom promjenom starosjedioce uklju\u010dili u politi\u010dki sustav razlikovao bi se od usporedivog Novog Zelanda. Tamo su kolonijalne vlasti 1840. godine s lokalnim maorskim stanovni\u0161tvom potpisale Sporazum iz Waitangija kojim su prilikom preuzimanja kontrole nad otocima odredile i prava starosjedioca. Kolonijalna vlast je sporazum prihvatila s figom u d\u017eepu te ga je u drugoj polovici 19. stolje\u0107a proglasila neva\u017ee\u0107im. Nakon pokreta za prava Maora koji se pojavio \u0161ezdesetih i sedamdesetih godina 20. stolje\u0107a, prava domorodaca uklju\u010dena su u pravni sustav zemlje, iako u ograni\u010denom obimu.<\/p>\n

Novozelandski sporazum dakle nema naj\u010distiju povijest i nikako nije bio jednakopravan. No, sli\u010dno ure\u0111enje odnosa me\u0111u dr\u017eavom i starosjediocima zagovaraju i neki aborid\u017einski aktivisti u Australiji. O zna\u010denju sporazuma izme\u0111u starosjedilaca i australske vlade govori Sophie Chao.<\/p>\n

“Sporazum je druga\u010diji mehanizam i predstavlja zajedni\u010dki dogovorene uvjete izme\u0111u dva ravnopravna potpisnika, Aborid\u017eina i australske vlade. Razlika izme\u0111u toga i ‘Glasa’ jest \u0161to je ‘Glas’ uvijek bio pozicioniran ispod parlamenta. Nikada ne bi imao pravo utjecati na odluke parlamenta ve\u0107 samo savjetovati. Sporazum se tako\u0111er razlikuje i po tome \u0161to je, za razliku od ‘Glasa’, pravno obvezuju\u0107i dokument me\u0111u nacijama unutar nacije \u010dime takav sporazum postaje dijelom me\u0111unarodnog prava. Jedno savjetodavno tijelo nema takvih ingerencija. Dakle, sporazum definira mnogo va\u017enije obveze i odgovornosti. Nadalje, odre\u0111uje i \u0161to se doga\u0111a ukoliko netko prekr\u0161i odredbe sporazuma. U slu\u010daju ‘Glasa’, ne postoje nikakve sankcije ukoliko parlament ne poslu\u0161a savjete ‘Glasa’. Sporazum je puno ozbiljniji korak koji definira brojne vrste odgovornosti koje su obvezuju\u0107e za sve strane”, zaklju\u010duje Chao.<\/p>\n

U ovom trenutku, kada bijela ve\u0107ina aborid\u017einskoj manjini nije dala niti mrvice, ovakav prijedlog zvu\u010di jo\u0161 utopijskije nego prije referenduma. Bitka da se \u010duje glas starosjedilaca trajat \u0107e jo\u0161 dugo.<\/p>\n

Za Lupigu preveo i priredio Mladen Barbari\u0107<\/p>\n

Lupiga.Com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nakon vi\u0161e od dva stolje\u0107a kolonizacije, preseljavanja i istrebljivanja domoroda\u010dkog stanovni\u0161tva, Australci su odlu\u010divali o malom koraku za pobolj\u0161anje polo\u017eaja ove populacije, barem na papiru<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":106166,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-384360","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/384360","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=384360"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/384360\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":384363,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/384360\/revisions\/384363"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/106166"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=384360"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=384360"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=384360"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}