{"id":384236,"date":"2023-11-01T08:17:00","date_gmt":"2023-11-01T07:17:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=384236"},"modified":"2023-11-01T08:17:00","modified_gmt":"2023-11-01T07:17:00","slug":"vrijeme-je-za-razgovor-o-psihodelicima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/11\/01\/vrijeme-je-za-razgovor-o-psihodelicima\/","title":{"rendered":"Vrijeme je za razgovor o psihodelicima"},"content":{"rendered":"

Autorka: Marina Kelava<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Sve se vi\u0161e znanstvenih istra\u017eivanja bavi ulogom psihodelika u lije\u010denju problema s mentalnim zdravljem. Tako je primjerice u svijetu psilocibin svojevrsni hit, no iako u Hrvatskoj velik broj ljudi pati od PTSP-a, anksioznosti, depresije i sli\u010dnih problema, psihodelici ostaju tabu tema. To \u017eeli promijeniti udruga Nepopularna psihologija organizacijom konferencije u Zagrebu. \u201eOzbiljnim uspjehom smatrao bih razmatranje provo\u0111enja klini\u010dkih studija u Hrvatskoj\u201c, ka\u017ee psiholog Mario Zuli\u0107, predsjednik Nepopularne psihologije.<\/p>\n

Psilocibin, aktivni sastojak magi\u010dnih gljiva, i MDMA legalizirani su za kori\u0161tenje u medicinske svrhe u Australiji ove godine, u lije\u010denju PTSP-a i nekih vrsta depresije. U svijetu se sve vi\u0161e znanstvenih istra\u017eivanja bavi mogu\u0107om ulogom psihodelika u lije\u010denju problema povezanih s mentalnih zdravljem, a aktivni sastojak magi\u010dnih gljiva, psilocibin, je svojevrsni hit. No, iako u Hrvatskoj velik broj ljudi pati od PTSP-a, anskioznosti, depresije i sli\u010dnih problema, psihodelici ostaju tabu tema. To \u017eeli promijeniti udruga Nepopularna psihologija organizacijom multidisciplinarne konferencije \u201eZnanost psihodelika u primjeni\u201d koja \u0107e se odr\u017eati 11. studenog u WESPA Spaces u Zagrebu.<\/p>\n

\u201eJedan od razloga za\u0161to je ova tema ,ovoliko\u2019 kontroverzna je manjak dijaloga o istoj. Dijalog unutar znanstvene zajednice je minimalan, a izme\u0111u ,struke\u2019 i javnosti jo\u0161 manji. Drugi razlog zasigurno je neinformiranost. Imao sam razgovore s brojnim kolegama iz podru\u010dja psihologije, psihoterapije i psihijatrije do kojih ovi nalazi jednostavno nisu do\u0161li. Sami nisu imali interes da prate to podru\u010dje, a edukacije za stru\u010dnjake velikom ve\u0107inom se provode izvan Hrvatske\u201c, ka\u017ee psiholog Mario Zuli\u0107, predsjednik Nepopularne psihologije i voditelj organizacijskog odbora konferencije.<\/p>\n

U tom \u0107e smislu biti zanimljivo \u010duti izlaganje lije\u010dnice Marije Franke \u017duljevi\u0107, koja je provela istra\u017eivanje o stavovima psihijatara o psihodelicima. U javnosti pak ostaje dominantna percepcija kako je rije\u010d o drogama, a droge su percepirane kao \u201ezlo\u201c. Upravo \u0107e percepcija psihodelika na ovim prostorima biti tema okruglog stola koji \u0107e se odr\u017eati u sklopu konferencije, a na kojem \u0107e govoriti stru\u010dnjaci iz razli\u010ditih podru\u010dja. Uz Zuli\u0107a, sudjelovat \u0107e novinar Filip Pavi\u0107 iz Jutarnjeg lista, lije\u010dnica Marija Franka \u017duljevi\u0107, specijalizant psihijatrije Javor Vouk-Kamenski te klini\u010dka psihologinja i psihoterapeutkinja Zora Suboti\u0107.<\/p>\n

\u201eNa neki na\u010din se radi o propitivanju osnovnih vrijednosti i to ljude mo\u017ee upla\u0161iti ili u\u010diniti nesigurnima. Reakcija jedne kolegice na moje izlaganje je bila: \u2018Shva\u0107a\u0161 li ti da je \u2018to\u2019 ilegalno, da je to tako super, to ne bi bilo ilegalno\u2019. Za nju, tu rasprava zavr\u0161ava. No, ono \u0161to zapravo, izme\u0111u ostalog, govori jest: \u2018Ovo je ne\u0161to u \u0161to vjerujem cijeli \u017eivot, nemogu\u0107e da su institucije toliko u krivu.\u2019 Za mnoge ova tema zahtijeva zna\u010dajnu fleksibilnost u postoje\u0107im stavovima, a neki su na to manje spremni od drugih. Me\u0111utim, osobno vjerujem u ljude oko sebe, vjerujem da u krajnjoj liniji \u017eelimo dobro sebi i drugima, a ovo je jedan od na\u010dina postizanja upravo toga\u201c, navodi Zuli\u0107.<\/p>\n

Znanstvenik iz Berlina Sergio P\u00e9rez Rosal koji je sura\u0111ivao s njema\u010dkom MIND Fondacijom, na konferenciji \u0107e sa sudionicima podijeliti najnovija saznanja iz terapije uz psilocibin. Neki znanstveni radovi do\u0161li su do rezultata da je populacija s depresijom otpornom na tretman do\u017eivjela pobolj\u0161anja nakon terapije psilocibinom, a taj glavni aktivni sastojak takozvanih \u201emagi\u010dnih gljiva\u201c pokazao je velik potencijal i u lije\u010denju anksioznosti, ponajvi\u0161e kod pacijenata s terminalnim bolestima, i raznih ovisnosti. Potencijal psilocibina istra\u017euje se i za neka druga stanja, poput poreme\u0107aja hranjenja.<\/p>\n

Kako isti\u010de Zuli\u0107, manji broj istra\u017eivanja uklju\u010duje i druge psihodelike, LSD, ibogain te DMT. U SAD-u se pak ve\u0107 MDMA koristi u klini\u010dkim ispitivanjima u lije\u010denju PTSP-a. Ameri\u010dka agencija za hranu i lijekove (FDA) je 2017. godine odobrila poseban status \u201cbreakthrough\u201d terapije za psihoterapiju potpomognutu MDMA-om, nakon \u0161to su istra\u017eivanja pokazala kako 70% sudionika\u00a0 nakon terapije vi\u0161e ne zadovoljava kriterije dijagnoze za PTSP.<\/p>\n

Konferencija je dobila potporu i Instituta za mikrodoziranje iz Nizozemske koji se bavi potencijalnim benefitima uzimanja jako malih doza psihodelika kroz dulje vrijeme. U svijetu se o mirkodoziranju danas puno pri\u010da.<\/p>\n

\u201eZa sada, ne mo\u017eemo re\u0107i da postoje nedvojbeni dokazi o specifi\u010dnim posljedicama mikrodoziranja. Vjerujemo da \u0107emo u godinama pred nama imati zna\u010dajno bolje razumijevanje ove prakse koja se uvelike razlikuje od uzimanja visokih aktivnih doza psihodelika u terapijske svrhe. No, bilo bi dobro kada bi se na na\u0161im prostorima prije svega usredoto\u010dili na upravo na aktivne doze koje su svoj potencijal opetovano potvrdile u klini\u010dkim istra\u017eivanjima. Za mikrodoziranje naravno uvijek ima prostora i njihovi efekti bi se tako\u0111er trebali dodatno istra\u017eiti prije primjene kod specifi\u010dnih, klini\u010dkih, populacija\u201c, ka\u017ee Zuli\u0107<\/p>\n

Koliki je interes za temu pokazuje \u010dinjenica kako su vrlo brzo nakon objave o odr\u017eavanju konferencije organizatori rasprodali dvoranu koju su rezervirali te su je prebacili u ve\u0107i prostor. Kako je i ta dvorana brzo popunjena, omogu\u0107ili su online pra\u0107enje predavanja i naknadni pristup snimkama po promotivnoj cijeni. Online ulaznice\u00a0su u prodaji u sustavu Entrio.<\/p>\n

\u201eKod ideje organizacije ove konferencije \u010desto se nametalo pitanje \u2018jesmo li kao dru\u0161tvo spremni na dijalog o ovoj temi?\u2019, no dobili smo neo\u010dekivani odgovor. Sve do sada nam pokazuje kako postoji velik interes iz razli\u010ditih podru\u010dja struke kao i javnosti\u201c, ka\u017ee Zuli\u0107.<\/p>\n

Iz udruge su za prvu godinu odr\u017eavanja konferencije vrlo iznena\u0111eni i zadovoljni odazivom stru\u010dnjaka i javnosti, no gledaju i dalje od toga.<\/p>\n

\u201eMo\u017eda \u0107e neki misliti da sam suvi\u0161e optimisti\u010dan kada ka\u017eem da bih ozbiljnim uspjehom smatrao razmatranje provo\u0111enja klini\u010dkih studija u Hrvatskoj, no vjerujem da je to realno o\u010dekivanje za vrijeme pred nama\u201c, zaklju\u010duje Zuli\u0107.<\/p>\n

\n

Pred nama je jo\u0161 dug put do mentalnog zdravlja<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Kako generalno ocjenjujete stanje s mentalnim zdravljem u Hrvatskoj? Postoje li naznake da je potrebna promjena pristupa lije\u010denju problema s mentalnim zdravljem?<\/p>\n

Tema mentalnog zdravlja je posljednjih godina, naro\u010dito od razdoblja pandemije, vi\u0161e zastupljena u medijima te se \u010dini kako smo postali obzirniji prema mentalnom zdravlju. Kako vlastitom tako i prema drugima koji se nose s raznim pote\u0161ko\u0107ama. Ipak, bilo koji stru\u010dnjak \u0107e vam re\u0107i da je pred nama jo\u0161 dug put i lako mo\u017eemo prepoznati niz podru\u010dja gdje su mogu\u0107a zna\u010dajna unapre\u0111enja.<\/p>\n

Za svakoga tko je usmjeren na znanost i nova istra\u017eivanja ideja da pristup stagnira je na neki na\u010din neprihvatljiva. Pristup je potrebno kontinuirano mijenjati kako stje\u010demo nova znanja i tu u pri\u010du dolaze, izme\u0111u ostalog, i psihodelici. Oni predstavljaju zapravo \u0161irenje dosada\u0161njeg pristupa s jo\u0161 jednom vrstom tretmana koji zasada pokazuje velik potencijal. S druge strane, terapijski proces, kao i neki ishodi izgledaju zna\u010dajno druga\u010dije od konvencionalnog pristupa. To svakako jest jedan druga\u010diji pristup sam po sebi, no vjerujem da \u0107e isti biti u primjeni uz ostale ustaljene prakse temeljene na istra\u017eivanjima poput kognitivno-bihevioralne psihoterapije.<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Psilocibin, aktivni sastojak magi\u010dnih gljiva, i MDMA legalizirani su za kori\u0161tenje u medicinske svrhe u Australiji ove godine, u lije\u010denju PTSP-a i nekih vrsta depresije<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":384239,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-384236","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/384236","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=384236"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/384236\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":384259,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/384236\/revisions\/384259"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/384239"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=384236"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=384236"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=384236"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}