Akcija za ljudska prava i Centar za \u017eenska prava protestuju zbog\u00a0odluke Ustavnog suda Crne Gore\u00a0da ukine pravo \u017eena iz \u010dlana 17 stav 1 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (ZPiO) da u starosnu penziju odu dvije godine prije mu\u0161karaca (sa 64 godine i 15 godina sta\u017ea) tretiraju\u0107i ga kao diskriminaciju.<\/p>\n
Smatramo da nije bilo neophodno da se donese ovakva odluka. Problem diskriminatornog primoravanja sutkinja i dr\u017eavnih tu\u017eiteljki da napuste funkcije sa 64 godine mogao je biti rije\u0161eno na drugi na\u010din, adekvatnom dopunom zakona. Nijesu zbog toga morale biti o\u0161te\u0107ene sve \u017eene koje \u017eele u penziju sa 64 godine, a ni mu\u0161karci, koji sad za penziju moraju imati 40 godina radnog sta\u017ea. Nije morao biti unijet haos u pravni sistem, \u010dije rje\u0161avanje ostaje neizvjesno.<\/p>\n
Obrazlo\u017eenje Ustavnog suda ne odgovara dopu\u0161tenju Ustava Crne Gore u \u010dlanu 8 stav 2 da se \u017eenama omogu\u0107e povoljniji uslovi dok se ne ostvari cilj rodne ravnopravnosti (tzv. pozitivna diskriminacija). Evropski standardi koji obavezuju Crnu Goru nijesu primoravali Ustavni sud da donese ovakvu odluku.<\/p>\n
Evropski sud za ljudska prava izri\u010dito smatra da omogu\u0107avanje povoljnijih uslova za odlazak \u017eena u penziju nije diskriminacija i vi\u0161e evropskih dr\u017eava takvo pravo jo\u0161 uvijek predvi\u0111a \u2013 Austrija, Bugarska, Litvanija, Poljska, Rumunija, \u0160vajcarska, Turska. Ta\u010dno je da standardi propisani direktivama Evropske unije nala\u017eu izjedna\u010davanje uslova za odlazak u penziju na osnovu pola. Me\u0111utim, EU tra\u017ei postepeno izjedna\u010davanje, nikako napre\u010dac, dok se ne stvore drugi uslovi koji omogu\u0107avaju ravnopravan polo\u017eaj \u017eena, da to ne mora da se radi kroz penzije.<\/p>\n
Ustavni sud Crne Gore kao da sudi u nekoj drugoj dr\u017eavi u kojoj je pozitivna diskriminacija \u017eena postala nepotrebna. Na\u017ealost, Crna Gora je daleko od Ustavom garantovane rodne ravnopravnosti, a to u kontinuitetu pokazuju i izvje\u0161taji me\u0111unarodnih organizacija. Iako se sada patrijarhalne navike polako mijenjaju, \u017eene koje stasavaju za penziju su po pravilu odradile dva puna radna vremena, jedno na poslu, a drugo kod ku\u0107e i zaslu\u017euju pravo da se ranije penzioni\u0161u ako to \u017eele.<\/p>\n
Zaklju\u010dujemo da je ve\u0107ina sudija u Ustavnom sudu ovu odluku i poslije tri godine \u010dekanja donijela\u00a0nedovoljno promi\u0161ljeno, bez uvida u sve mogu\u0107e njene\u00a0masovne negativne posljedice\u00a0(detaljnije u nastavku), jer su tek poslije prvih negativnih reakcija javnosti poslije prve objave o odluci, odlu\u010dili da joj dodaju stav 2 i obave\u017eu Vladu Crne Gore da\u00a0u roku od mjesec dana od objavljivanja odluke u Slu\u017ebenom listu\u00a0predlo\u017ei Skup\u0161tini (o\u010digledno bez javne rasprave!) predlog nove odredbe ili odredbi koje bi popunile pravnu prazninu. Me\u0111utim, poput sudija Ustavnog suda Sne\u017eane Armenko i Momirke Te\u0161i\u0107, koje su to objavile u svom\u00a0zajedni\u010dkom izdvojenom mi\u0161ljenju, upozoravamo da \u0107e\u00a0negativne posljedice uslijed pravne praznine ipak nastupiti odmah po objavljivanju odluke u Slu\u017ebenom listu\u00a0jer ih Ustavni sud nije sprije\u010dio tako \u0161to bi u odluci odredio da se ona objavi tek po\u0161to pravna praznina bude sanirana, u skladu sa \u010dlanom 65 Zakona o Ustavnom sudu.<\/p>\n
Imaju\u0107i u vidu da se otpravljena odluka Ustavnog suda vi\u0161e ne mo\u017ee popraviti, i da je jedino \u0161to preostaje zakonodavna aktivnost pod uslovima koji su njome nametnuti,\u00a0apelujemo da zakonodavac svima koji tako izaberu omogu\u0107i odlazak u penziju sa 64 godine \u017eivota i 15 godina sta\u017ea, s tim \u0161to bi se preciziralo da i za sudije\/sutkinje i tu\u017eioce\/tu\u017eiteljke ovo va\u017ei kao mogu\u0107nost, a ne kao obavezan uslov za prekid funkcije.<\/p>\n
\n*\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 *\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 *<\/h3>\n<\/blockquote>\n
Za\u0161to smatramo da\u00a0Ustavni sud\u00a0nije postupio u skladu sa Ustavom Crne Gore i obavezuju\u0107im evropskim standardima?<\/h3>\n
Ustav Crne Gore u \u010dlanu 8, Zabrana diskriminacije, izri\u010dito dopu\u0161ta propise\u00a0\u201cusmjerene na stvaranje uslova za ostvarivanje \u2026 rodne \u2026 ravnopravnosti i za\u0161tite lica koja su po bilo kom osnovu u nejednakom polo\u017eaju\u201d, i ni taj \u010dlan, kao ni \u010dlanovi 17 i 18 Ustava Crne Gore na koje se Ustavni sud poziva, ne ograni\u010dava to dopu\u0161tenje na \u201cspre\u010davanje ili nadokna\u0111ivanje nedostataka u profesionalnom \u017eivotu \u017eena\u201d kao \u0161to je to Ustavni sud u svojoj odluci interpretirao.<\/p>\n
Ustavni sud je ocjenio da je:<\/p>\n
zakonodavac osporenom odredbom\u00a0povrijedio ustavne principe o zabrani diskriminacije, posredne ili neposredne, o jednakosti svih pred zakonom i o rodnoj ravnopravnosti, iz odredaba \u010dl. 8. st. 1, \u010dl. 17. st. 2. i \u010dl. 18. Ustava Crne Gore, \u010dl. 14. Evropske konvencije i \u010dl. 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju. Ustavni sud je navod iz mi\u0161ljenja Vlade Crne Gore kojim se ukazuje da \u201cpropisivanje ni\u017ee starosne granice za ostvarivanje prava na starosnu penziju za \u017eene u odnosu na mu\u0161karce predstavlja mjeru\u00a0pozitivne diskriminacije \u017eena u cilju za\u0161tite \u017eena zbog njihovih biolo\u0161kih funkcija (prije svega materinstva), pri \u010demu \u017eene osiguranice same odlu\u010duju da li \u0107e koristiti ovo pravo\u201d, ocijenio\u00a0irelevantnim\u00a0za ocjenu ustavnosti osporene odredbe \u010dl. 17. st. 1. Zakona. Naime, iz odredaba \u010dl. 8. st. 1. i 2, \u010dl. 17. st. 2. i \u010dl. 18. Ustava, \u010dl. 157. st. 4. UFEU, uvodne izjave broj 22. Direktive Evropskog parlamenta i Savjeta Evropske unije 2006\/54\/EC35 i prakse Evropskog suda pravde, proizilazi da bi uspostavljanje razli\u010ditih uslova za adresate zakona u zavisnosti od njihovog pola, imalo objektivno i razumno opravdanje, koje bi se moglo smatrati \u201cpozitivnom diskriminacijom\u201d,\u00a0trebalo da bude usmjereno samo na spre\u010davanje ili nadokna\u0111ivanje nedostataka u profesionalnom \u017eivotu \u017eena, radi osiguranja pune jednakosti mu\u0161karaca i \u017eena u profesionalnom \u017eivotu i time doprinijelo da \u017eene svoj radni vijek \u017eive ravnopravno sa mu\u0161karcima. Nasuprot tome, u konkretnom predmetu, osporenom odredbom \u010dl. 17. st. 1. Zakona ure\u0111eni su razli\u010diti uslovi za mu\u0161karce i \u017eene u pogledu godina \u017eivota potrebnih za sticanje prava na starosnu penziju, po osnovu pola, a ne pitanje koje se ti\u010de pobolj\u0161anja polo\u017eaja \u017eena u njihovom profesionalnom \u017eivotu, zbog \u010dega se, po shvatanju Ustavnog suda, u odnosu na osporenu odredbu \u010dl. 17. st. 1. Zakona ne mo\u017ee primijeniti princip \u201cpozitivne diskriminacije\u201d u odnosu na \u017eene osiguranice, u smislu odredaba \u010dl. 8. st. 2. Ustava 36, \u010dl. 157. st. 4. UFEU, uvodne izjave 22. Direktive Evropskog parlamenta i Savjeta Evropske unije 2006\/54\/EC i prakse Evropskog suda pravde.<\/p>\n
Ustav Crne Gore, u \u010dlanu 8, Zabrana diskriminacije, propisuje:\u00a0Ne\u0107e se smatrati diskriminacijom propisi i uvo\u0111enje posebnih mjera koji su usmjereni na stvaranje uslova za ostvarivanje nacionalne, rodne i ukupne ravnopravnosti i za\u0161tite lica koja su po bilo kom osnovu u nejednakom polo\u017eaju.\u00a0Ustav Crne Gore u \u010dlanovima 17 i 18 navodi:\u00a0Prava i slobode ostvaruju se na osnovu Ustava i potvr\u0111enih me\u0111unarodnih sporazuma. Svi su pred zakonom jednaki, bez obzira na bilo kakvu posebnost ili li\u010dno svojstvo.\u00a0Dr\u017eava jem\u010di ravnopravnost \u017eene i mu\u0161karca i razvija politiku jednakih mogu\u0107nosti.\u00a0Prema tome, u Ustavu\u00a0nema govora o ograni\u010denju posebnim mjera za ostvarivanje rodne ravnopravnosti na\u00a0\u201cprofesionalni \u017eivot \u017eena\u201d.<\/p>\n
\u0160to se ti\u010de evropskih standarda, Evropski sud za ljudska prava, \u010dije odluke obavezuju Crnu Goru,\u00a0 izri\u010dito stoji na stanovi\u0161tu da propisivanje razli\u010ditih starosnih granica za odlazak u penziju prema polu nije diskriminacija (vidi presude\u00a0Pearson v. the UK;\u00a0Moraru i Marin v. Romania).<\/p>\n
Ustavni sud se u svojoj odluci pozivao na presude Evropskog suda pravde (ESP) u kojima se nijesu razmatrali op\u0161ti propisi koji se odnose na\u00a0sve zaposlene u zemlji (kao u Crnoj Gori), ve\u0107 propisi koje se odnose na posebne kategorije lica: dr\u017eavne slu\u017ebenike, vojnike i sudije, \u010dije su\u00a0 starosne granice bile propisane posebnim zakonima. Va\u017eno je naglasiti da je u svim navedenim\u00a0 presudama ESP zauzeo stav da\u00a0dr\u017eave o ravnopravnom polo\u017eaju \u017eena treba da brinu tokom cijelog njihovog poslovnog \u017eivota, umjesto da to nadokna\u0111uju kroz pravo na starosnu penziju. Potpuno smo saglasne s ovim stavom ESP, koji nije protivan mjerama pozitivne diskriminacija \u017eena, koje su privremenog karaktera i koje \u0107e se ukinuti kada se postigne cilj zbog kojeg su uvedene \u2013 u ovom slu\u010daju rodna ravnopravnost u oblasti rada. Zato i smatramo da\u00a0odluka Ustavnog suda da izjedna\u010di mu\u0161karce i \u017eene u ostvarivanju prava na starosnu penziju,\u00a0a bez unaprije\u0111enih servisa za brigu i uslova za rad i zapo\u0161ljavanje \u017eena koje zahtjeva Direktiva Evropskog parlamenta i Savjeta Evropske unije 2006\/54\/EC, stavlja \u017eene u jo\u0161 nepovoljniji polo\u017eaj od postoje\u0107eg.<\/p>\n
Mjere pozitivne diskriminacije upravo i postoje dok se ne prevazi\u0111u ove neravnopravnosti, pa ih zbog toga i Evropski sud za ljudska prava i Evropska unija u vidu Direktive o jednakom tretmanu u oblasti socijalne za\u0161tite (ta\u010d. 38) i dozvoljavaju.<\/p>\n
Za\u0161to nema opravdanja za ukidanje pozitivne diskriminacije \u017eena u Crnoj Gori?<\/h3>\n
Crna Gora je jo\u0161 uvijek daleko od Ustavom garantovane rodne ravnopravnosti, na \u0161ta joj u kontinuitetu ukazuju izvje\u0161taji Ujedinjenih nacija (CEDAW, UPR, CCPR), Evropske komisije, i Savjeta Evrope. Posljednji Indeks rodne ravnopravnosti za 2023. godinu, izmjeren u Crnoj Gori prema metodologiji standardizovanoj za EU, iznosi 59,3 dok u EU(27) ovaj prosje\u010dan indeks iznosi 68,6. U Crnoj Gori je stanje, dakle, gore od evropskog prosjeka za \u010dak 9,3 indeksna poena, dok joj do maksimalnih 100, koji bi zna\u010dili da je rodna ravnopravnost postiguta, nedostaje \u010ditavih 40,7.<\/p>\n
Ustavni sud je ovom odlukom\u00a0 pokazao temeljno nerazumjevanje politika rodne ravnopravnosti i razloga za postojanje \u201cpozitivne diskriminacije\u201d koje su sudije Armenko i Te\u0161i\u0107 pravilno obrazlo\u017eile u svom izdvojenom mi\u0161ljenju. Smatramo da je Ustavni sud morao uzeti u obzir kontekst u kojem se ostvaruju \u017eenska ljudska prava u Crnoj Gori.<\/p>\n
Zaposlene \u017eene u Crnoj Gori i dalje nose najve\u0107i teret reproduktivnog rada (materinstvo i briga o djeci i porodici).\u00a0Donositi odluke kao da \u017eivimo u najravnopravnijem dru\u0161tvu na planeti gdje \u017eene i mu\u0161karci u istoj mjeri peru, kuvaju, podi\u017eu djecu, brinu o starima, \u010diste, sre\u0111uju i njeguju\u00a0bolesne i umiru\u0107e je izbjegavanje gledanja istini u o\u010di.<\/p>\n
Izjedna\u010davanje starosne granice odnosno godina radnog sta\u017ea izme\u0111u \u017eena i mu\u0161karaca mo\u017ee biti opravdano i utemeljeno samo i jedino onda kada bude bila ostvarena pravedna distribucija bremena reproduktivnog rada. Sve prije ili nezavisno od toga je direktan udar na prava zaposlenih \u017eena. \u017dene u Crnoj Gori jo\u0161 uvijek rade dva radna vremena, jedno na poslu, a drugo kod ku\u0107e. Doprinos \u017eenskog nepla\u0107enog rada ekonomiji brige je neuporedivo ve\u0107i od doprinosa mu\u0161karaca. Prema posljednjem istra\u017eivanju (UNDP 2019) \u017eene su tokom tri mjeseca pandemije COVID-19, ostvarile 122,3 miliona eura nov\u010danog ekvivalenta vrijednosti poslova nepla\u0107ene njege i rada u doma\u0107instvu, odnosno 90% vi\u0161e od mu\u0161karaca u istom periodu. Ako ove podatke projektujemo na nivou 12 mjeseci, mo\u017ee se zaklju\u010diti da su \u017eene ostvarile vrijednost nov\u010danog ekvivalenta poslova njege i rada u doma\u0107instvu u iznosu od 489 miliona eura ili 10% BDP, u pore\u0111enju sa 5% koje su ostvarili mu\u0161karci (254 miliona eura) u 2019. godini. Dodatno, nepla\u0107eni rad njege i rada u doma\u0107instvu se hroni\u010dno izostavlja iz ekonomskih politika, iako takvo optere\u0107enje negativno uti\u010de na pristup \u017eena pla\u0107enoj ekonomiji, velike razlike u zapo\u0161ljavanju, diskriminaciju na radu, visinu primanja i kona\u010dno visinu penzija.<\/p>\n
Pored toga, \u017eene i dalje imaju slabije mogu\u0107nosti zaposlenja, napredovanja i obavljanja dobro pla\u0107enih poslova i dvostruko vi\u0161e nego mu\u0161karci su izlo\u017eene diskriminaciji na radnom mjestu. Diskriminacija \u017eena u oblasti rada je, prema dostupnim istra\u017eivanjima (Centar za \u017eenska prava, 2022), najprisutnija pri zapos\u030cljavanju, napredovanju, potpisivanju ugovora, ostvarivanju prava na naknade, u odnosu na radne uslove, porodiljsko odsustvo i seksualno uznemiravanje na radnom mjestu. U takvim uslovima, ostvarivanje 40 godina radnog sta\u017ea je za ve\u0107inu \u017eena nedosti\u017eno.<\/p>\n
Povoljnije pravo na starosnu penziju, dakle, ne diskrimini\u0161e mu\u0161karce, dok god \u017eene nose dvostruki teret \u00a0pla\u0107enog i nepla\u0107enog rada \u00a0koji se nalazi u korijenu rodne diskriminacije. Kada \u017eene ostvare ve\u0107u ekonomsku nezavisnost kroz pla\u0107eni rad, a mu\u0161karaci preuzmu dio \u00a0nepla\u0107enog rada, posebno roditeljskog odsustva, mo\u017eemo razmi\u0161ljati i o ukidanju pozitivne diskriminacije odnosno punom izjedna\u010davanju godina za starosnu penziju.<\/p>\n
Mogu\u0107e negativne posljedice odluke Ustavnog suda<\/h3>\n
Imaju\u0107i u vidu da je Ustavni sud na\u017ealost propustio da sprije\u010di da ova odluka ne stupi na snagu prije nego se popuni pravna praznina koja je njom nastala, ovdje upozoravamo i na pravne posljedice koje mogu nastupiti u me\u0111uvremenu.<\/p>\n
Neke od mogu\u0107ih pravnih posljedica ukidanja odredbe \u010dlana 17 stav 1\u00a0ZPiO (\u201eSlu\u017ebeni list Republike Crne Gore\u201d, br. 54\/03, 39\/04, 79\/04. i 47\/07. i\u00a0\u201eSlu\u017ebeni list Crne Gore\u201d, br. 79\/08, 14\/10, 78\/10, 34\/11, 66\/12, 38\/13, 61\/13, 60\/14, 10\/15, 42\/16, 55\/16, 80\/20, 145\/21 i 86\/22.) koja glasi:\u00a0Osiguranik sti\u010de pravo na starosnu penziju kad navr\u0161i 66 godina \u017eivota (mu\u0161karac), odnosno 64 godine \u017eivota (\u017eena) i najmanje 15 godina sta\u017ea osiguranja\u201d\u00a0od strane Ustavnog suda Crne Gore (\u201cUSCG\u201d) su:<\/p>\n
\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 1. Ukida se pravo i mu\u0161karcima na starosnu penziju sa 66 godina starosti i 15 godina radnog sta\u017ea<\/strong><\/p>\n
Ukidanjem u cjelosti \u010dl. 17 stav 1 ZPIO, mogu\u0107nost ostvarivanja prava na starosnu penziju se po ovom osnovu ukida i mu\u0161karcima, tj. mu\u0161karci ne\u0107e vi\u0161e mo\u0107i da ostvaruju starosnu penziju kada navr\u0161e 66 godina \u017eivota i 15 godina radnog sta\u017ea. U primjeni ostaje odredba \u010dl. 17 stav 2 ZPIO kojom je propisano da osiguranik sti\u010de pravo na starosnu penziju kad navr\u0161i 40 godina sta\u017ea osiguranja i 61 godinu \u017eivota, koja se primjenjuje i na mu\u0161karce i na \u017eene. Odlukom USCG, koja je imala za cilj da sprije\u010di diskriminaciju mu\u0161karaca prilikom ostvarivanja prava na starosnu penziju,\u00a0mu\u0161karci\u00a0su zapravo\u00a0dovedeni u nepovoljniji polo\u017eaj\u00a0jer im je potrebni minimalni radni sta\u017e znatno pove\u0107an.<\/p>\n
Pri tome, ukidanje \u010dlana 17 st. 1 ZPIO dodatno te\u017ee poga\u0111a mu\u0161karce nego \u017eene jer se izmjenjeni \u010dlan 17 ZPIO ne mo\u017ee primjeniti na \u017eene do 2028. godine, imaju\u0107i u vidu \u010dlan 197\u0111 stav 2 ZPIO koji propisuje da, izuzetno od odredbe \u010dlana 17 stav 1 ovog ZPIO, pravo na starosnu penziju osiguranik \u017eena sti\u010de kad navr\u0161i 15 godina sta\u017ea osiguranja i to:<\/p>\n
1.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 u 2020. godini 61 godinu i devet mjeseci \u017eivota;<\/p>\n
2.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 u 2021. godini 62 godine \u017eivota;<\/p>\n
3.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 u 2022. godini 62 godine i tri mjeseca \u017eivota;<\/p>\n
4.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 u 2023. godini 62 godine i \u0161est mjeseci \u017eivota;<\/p>\n
5.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 u 2024. godini 62 godine i devet mjeseci \u017eivota;<\/p>\n
6.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 u 2025. godini 63 godine \u017eivota;<\/p>\n
7.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 u 2026. godini 63 godine i tri mjeseca \u017eivota;<\/p>\n
8.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 u 2027. godini 63 godine i \u0161est mjeseci \u017eivota;<\/p>\n
9.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 u 2028. godini 63 godine i devet mjeseci \u017eivota.<\/p>\n
2.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Obustavljaju se\u00a0pojedina\u010dna rje\u0161enja o ostvarivanju prava na starosnu penziju<\/strong><\/p>\n
\u010clanom 66 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore (\u201cSl. list CG\u201d, br. 011\/15 od 12.03.2015, 055\/19 od 27.09.2019) je propisano da izvr\u0161enje kona\u010dnih pojedina\u010dnih akata donijetih na osnovu zakona, odnosno drugih propisa i op\u0161tih akata, odnosno pojedinih njihovih odredaba, za koje je odlukom Ustavnog suda utvr\u0111eno da nijesu u saglasnosti sa Ustavom i potvr\u0111enim i objavljenim me\u0111unarodnim ugovorima, odnosno sa Ustavom i zakonom, ne mo\u017ee se dozvoliti ni sprovesti, a ako je izvr\u0161enje zapo\u010deto, obustavi\u0107e se.<\/p>\n
U skladu s tim, Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore\u00a0bi, po slu\u017ebenoj du\u017enosti,\u00a0trebalo da donese pojedina\u010dna rje\u0161enja kojima obustavlja izvr\u0161enje rje\u0161enja o ostvarivanju prava na starosnu penziju onima koji su to pravo ostvarili po \u010dlanu 17 st. 1 ZPIO.<\/p>\n
Na osnovu sudske prakse Upravnog suda Crne Gore (presuda U. br. 9676\/17 od 09.11.2018), rje\u0161enje kojim se obustavlja neko pravo po osnovu odluke USCG, predstavlja deklaratorni akt kojim se utvr\u0111uje prestanak odre\u0111enog prava, a trenutak obustavljanja se vezuje za prestanak va\u017eenja propisa odnosno dan objave odluke USCG. Stoga, od tog dana kad se objavi odluka \u0107e biti obustavljeno pravo na starosnu penziju licima koja su ga ostvarila po\u00a0osnovu \u010dl. 17 st. 1 ZPIO.<\/p>\n
3.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Status lica koja su ostvarila pravo na starosnu penziju po ovom osnovu ostaje do daljnjeg pravno neregulisan<\/strong><\/p>\n
Od dana objavljivanja odluke, obustavljanjem primjene \u010dlana 17 stav 1, status osiguranika mu\u0161karaca koji su navr\u0161ili 66 godina (odnosno 67 ako su dr\u017eavni slu\u017ebenici) ostaje pravno neure\u0111en, ako nemaju i 40 godina radnog sta\u017ea, kada ostvaruju pravo na penziju po osnovu \u010dl. 17 st. 2 ZPiO. Naime, radni odnos im je prestao po sili zakona u skladu sa Zakonom o radu (\u010dl. 164, st. 1 ta\u010d. 1) sa navr\u0161enih 66 godina \u017eivota i najmanje 15 godina radnog sta\u017ea ali, bez 40 godina radnog sta\u017ea ne\u0107e mo\u0107i da ostvare pravo na penziju, jer je adekvatan osnov za to ukinut.<\/p>\n
4.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Sudijske\u00a0i tu\u017eila\u010dke\u00a0funkcije \u0107e trajati bez obzira na godine starosti sudija\u00a0i tu\u017eilaca<\/strong><\/p>\n
\u010clanom 121 Ustava Crne Gore je propisano da je sudijska funkcija stalna i da sudiji prestaje funkcija ako to sam zatra\u017ei, kada ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju i ako je osu\u0111en na bezuslovnu kaznu zatvora. Isto je za tu\u017eioce propisano Zakonom o dr\u017eavnom tu\u017eila\u0161tvu (\u010dl. 103).<\/p>\n
Ukidanjem \u010dl. 17 st. 1 Zakona o PIO, uslov za odlazak sudija i tu\u017eilaca u penziju, a time i prestanak njihovih funkcija, je 61 godina i 40 godina radnog sta\u017ea (\u010dl. 17 stav 2). Po\u0161to se na njih ne primjenjuje Zakon o radu Crne Gore i ograni\u010denja trajanja zaposlenja iz tog zakona (prestanak radnog odnosa po sili zakona sa 66 godina starosti i 15 godina radnog sta\u017ea) funkcije im mogu trajati bez obzira na godine starosti, sve dok ne ostvare 40 godina radnog sta\u017ea. Tako\u0111e, imaju\u0107i u vidu \u010dlan 197\u0111 Zakona o PIO, ovo, do kraja 2028. godine, poga\u0111a samo sudije i tu\u017eioce \u2013 mu\u0161karce.<\/p>\n
NAPOMENA:<\/p>\n
Akcija za ljudska prava je\u00a0blagovremeno apelovala\u00a0na Ustavni sud da sprije\u010di diskriminaciju sutkinja i dr\u017eavnih tu\u017eiteljki na drugi na\u010din, a ne ukidanjem odredbe \u010dlana 17 stav 1 ZPIO koja se primjenjuje na op\u0161tu populaciju. Apelovali smo i da taj sud\u00a0hitno odlu\u010di\u00a0o zahtjevima sutkinja i tu\u017eiteljki kojima je prestala funkcija da se ta rje\u0161enja stave van snage. Me\u0111utim, Ustavni sud je odabrao da ne sprije\u010di diskriminaciju sutkinja i tu\u017eiteljki kojima je u me\u0111uvremenu prestala funkcija, i da sada ukine povoljnije uslove za odlazak u penziju za sve \u017eene u Crnoj Gori, a i mu\u0161karce ostavi na cjedilu od dana objavljivanja ove odluke u Slu\u017ebenom listu.<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Akcija za ljudska prava i Centar za \u017eenska prava protestuju zbog\u00a0odluke Ustavnog suda Crne Gore\u00a0da ukine pravo \u017eena iz \u010dlana 17 stav 1 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (ZPiO) da u starosnu penziju odu dvije godine prije mu\u0161karaca (sa 64 godine i 15 godina sta\u017ea) tretiraju\u0107i ga kao diskriminaciju<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":383782,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-383779","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/383779","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=383779"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/383779\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":383783,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/383779\/revisions\/383783"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/383782"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=383779"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=383779"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=383779"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}