{"id":383414,"date":"2023-10-24T08:02:25","date_gmt":"2023-10-24T06:02:25","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=383414"},"modified":"2023-10-24T08:02:25","modified_gmt":"2023-10-24T06:02:25","slug":"socijalna-slika-europe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/10\/24\/socijalna-slika-europe\/","title":{"rendered":"Socijalna slika Europe"},"content":{"rendered":"

Autorka: Dora Leva\u010di\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Siroma\u0161tvo, dru\u0161tvena isklju\u010denost i materijalna deprivacija u Europi, prema najnovijim podacima, ostale su na istoj razini ili se \u010dak pove\u0107ale u odnosu na prethodnu godinu, a sve je vi\u0161e ljudi koji si ne mogu priu\u0161titi osnovne stvari poput grijanja u zimskim mjesecima ili tjedan dana godi\u0161njeg odmora. Donosimo kratki pregled klju\u010dnih pokazatelja o \u017eivotnim uvjetima u Europskoj uniji tijekom 2022. godine iz nove publikacije Eurostata \u201cKey figures on European living conditions<\/a>\u201c.<\/p>\n

\n

Nejednakost<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Nejednakost je predstavljena pomo\u0107u dva pokazatelja \u2013 prvi je odnos najbogatijih i najsiroma\u0161nijih 20%, odnosno kvintilni omjer dohotka. U 2022. kvintilni omjer bio je 4,7, \u0161to zna\u010di da je najbogatija petina Europljana imala 4,7 puta vi\u0161e prihoda od najsiroma\u0161nije petine stanovni\u0161tva. Ovaj pokazatelj varirao je od 3,1 u Slova\u010dkoj do 6 u Rumunjskoj, 6,4 u Litvi i 7,3 u Bugarskoj. Poznatija mjera nejednakosti, Ginijev koeficijent, na skali od 0 do 100 mjeri koliko je pojedina dr\u017eava \u201eudaljena\u201d od potpuno jednake raspodjele prihoda \u2013 u dr\u017eavi u kojoj svi imaju jednak prihod Ginijev koeficijent iznosio bi 0%, a u dr\u017eavi u kojoj samo jedna osoba dobiva sav prihod iznosio bi 100%. U 2022. godini, Ginijev koeficijent za cijelu Europsku uniju iznosio je 29,6%. Najve\u0107e razlike u prihodima zabilje\u017eene su u Bugarskoj (38,4%), Litvi (36,2%) i Latviji (34,3%), dok je prihod bio najravnomjernije podijeljen me\u0111u stanovnicima Belgije (24,9%), \u010ce\u0161ke (24,8%), Slovenije (23,1%) i Slova\u010dke (21,2%). U odnosu na prethodne godine, nejednakost nije znatno rasla ni padala.<\/p>\n

\n

Siroma\u0161tvo i dru\u0161tvena isklju\u010denost<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Kad se radi o pokazateljima siroma\u0161tva ili dru\u0161tvene isklju\u010denosti, podaci pokazuju da je u Europskoj uniji u 2022. bilo \u010dak 95,3 milijuna ljudi koji su u riziku od siroma\u0161tva ili socijalne isklju\u010denosti ili \u017eive u tzv. ku\u0107anstvima niskog radnog intenziteta. Oko 72,7 milijuna ljudi bilo je samo u riziku od siroma\u0161tva. 5,6 milijuna ljudi bilo je istovremeno u sve tri situacije (slika 1), odnosno bili su u riziku od siroma\u0161tva, do\u017eivljavali su te\u0161ku materijalnu oskudicu i \u017eivjeli su u ku\u0107anstvu s vrlo niskim intenzitetom rada.<\/p>\n

Izra\u017eeno postocima, 21,6% stanovni\u0161tva Europske unije bilo je u opasnosti od siroma\u0161tva ili dru\u0161tvene isklju\u010denosti u 2022. Taj je udio bio ne\u0161to ve\u0107i za \u017eene (22,7%) nego za mu\u0161karce (20,4%). Me\u0111u dr\u017eavama \u010dlanicama EU najvi\u0161e je osoba u riziku od siroma\u0161tva ili isklju\u010denosti bilo u Rumunjskoj (34,4%) i Bugarskoj (32,2%), dok ih je najmanje bilo u Sloveniji (13,3%) i \u010ce\u0161koj (11,8%). U svim dr\u017eavama \u010dlanicama udio je bio ve\u0107i me\u0111u \u017eenama nego me\u0111u mu\u0161karcima: najve\u0107e razlike zabilje\u017eene su u Litvi i Latviji, a najmanje u Danskoj. Siroma\u0161tvo i dru\u0161tvena isklju\u010denost u EU bile su ne\u0161to vi\u0161e u ruralnim podru\u010djima nego u gradovima i predgra\u0111ima, a najve\u0107a razlika zabilje\u017eena je u Bugarskoj i Rumunjskoj.<\/p>\n

Klasne razlike, mjerene stupnjem obrazovanja, pokazale su se o\u010dekivano izra\u017eenima u kontekstu razine siroma\u0161tva, ali i u kontekstu percepcije zdravstvenog stanja ispitanika. U 2022., vi\u0161e od jedne tre\u0107ine (34,5 %) osoba starijih od 17 godina u EU s niskom razinom obrazovanja bilo je u opasnosti od siroma\u0161tva ili socijalne isklju\u010denosti, dok je taj udio me\u0111u osobama s visokim obrazovanjem bio znatno ni\u017ei (10,5%). Tek ne\u0161to vi\u0161e od polovice (55,1%) osoba s niskom razinom obrazovanja izjavilo je da smatraju svoje zdravlje vrlo dobrim ili dobrim, dok je taj udio iznosio 68,7% za osobe srednje razine obrazovanja, odnosno 80,0% za visokoobrazovane. Ovaj obrazac razlika zabilje\u017een je u gotovo svim dr\u017eavama \u010dlanicama EU. Jednako o\u010dekivano, udio osoba u riziku od siroma\u0161tva ili isklju\u010denosti bio je dvostruko ni\u017ei me\u0111u dr\u017eavljanima neke od \u010dlanica EU (19,3%) nego me\u0111u imigrantima koji su do\u0161li iz dr\u017eava izvan EU (46,2%).<\/p>\n

Kao \u0161to je poznato, rizik od siroma\u0161tva nije rezerviran za nezaposlene ili druge ugro\u017eene skupine, ve\u0107 su mu izlo\u017eeni i zaposleni. U 2022. godini 8,5% zaposlenih osoba u EU bilo je u opasnosti od siroma\u0161tva. Taj je udio bio manji za \u017eene (7,5%) nego mu\u0161karce (9,3%), a varirao je me\u0111u dr\u017eavama \u010dlanicama: najni\u017ei udio siroma\u0161nih radnika\/ica zabilje\u017een je u Finskoj (2,5%), dok je udio prema\u0161io 10% u sedam dr\u017eava \u010dlanica, s rekordom u Rumunjskoj (14,5%).<\/p>\n

\n

Materijalna deprivacija<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Pored siroma\u0161tva i dru\u0161tvene isklju\u010denosti, va\u017ean pokazatelj \u017eivotnih uvjeta je i materijalna deprivacija. Ta mjera pokazuje koliko si ljudi ne mo\u017ee priu\u0161titi barem 7 do 13 stavki koje se smatraju po\u017eeljnima ili nu\u017enima za pristojan \u017eivot. Te su stavke podijeljene na one na razini ku\u0107anstva, poput grijanja i mogu\u0107nosti pokrivanja iznenadnih tro\u0161kova, npr. za popravke, i individualne, me\u0111u koje spada pristup internetu i redovite aktivnosti u slobodno vrijeme. U 2022. stopa te\u0161ke mterijalne i socijalne deprivacije bila je 6,7%, ne\u0161to vi\u0161e u odnosu na prethodnu godinu (6,3%), a stopa deprivacije bila je ne\u0161to vi\u0161a za \u017eene (7,0%) nego za mu\u0161karce (6,4%).<\/p>\n

Kao \u0161to pokazuje Slika 2, 45,5 % ku\u0107anstava u EU imalo je financijskih pote\u0161ko\u0107a u 2022. \u0160to je boja na grafu tamnija, to je ve\u0107i udio ku\u0107anstava koja te\u0161ko spajaju kraj s krajem: najmanje ku\u0107anstava s financijskim pote\u0161ko\u0107ama bilo je u \u0160vedskoj, Njema\u010dkoj, Nizozemskoj, Finskoj i Luksemburgu (ispod 25% ku\u0107anstava), a najvi\u0161e u Bugarskoj (80,3%) i Gr\u010dkoj (89,6%).<\/p>\n

Na listi stavki koje mjere materijalnu deprivaciju izdvojit \u0107emo grijanje i mogu\u0107nost odlaska na godi\u0161nji odmor izvan mjesta prebivali\u0161ta: u 2022. 9,3% ljudi nije si moglo priu\u0161titi grijanje svojih domova, \u0161to je znatan porast u odnosu na 2021. (6,9%). Me\u0111u \u010dlanicama EU, taj se udio kretao od 1,4% u Finskoj do 22,5 % u Bugarskoj. U 21 dr\u017eavi \u010dlanici EU udio ljudi koji si nisu mogli priu\u0161titi grijanje pove\u0107ao se izme\u0111u 2021. i 2022. \u0160to se ti\u010de godi\u0161njeg odmora, \u010dak 28,6% stanovnika Europske unije nije si moglo priu\u0161titi tjedan dana odmora<\/a> izvan mjesta prebivali\u0161ta, \u0161to je porast u odnosu na prethodnu godinu (27,7%).<\/p>\n

Podaci o strukturi ku\u0107nog bud\u017eeta pokazuju da su najve\u0107i izdaci prosje\u010dnog europskog ku\u0107anstva po\u010detkom 2023. godine bili za hranu, stanovanje, re\u017eije i prijevoz. Zajedno su ti tro\u0161kovi \u010dnili polovicu ukupnih izdataka (47,1%). To ne \u010dudi s obzirom da su se cijene u ove tri kategorije izdataka pove\u0107ale tijekom aktualne krize \u017eivotnih tro\u0161kova<\/a>.<\/p>\n

Bilten.org<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sve je vi\u0161e ljudi koji si ne mogu priu\u0161titi osnovne stvari poput grijanja u zimskim mjesecima ili tjedan dana godi\u0161njeg odmora<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":288612,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-383414","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/383414","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=383414"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/383414\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":383417,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/383414\/revisions\/383417"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/288612"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=383414"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=383414"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=383414"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}