{"id":383239,"date":"2023-10-22T08:11:50","date_gmt":"2023-10-22T06:11:50","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=383239"},"modified":"2023-10-22T08:15:36","modified_gmt":"2023-10-22T06:15:36","slug":"temeljna-nacela-kulture-ishrane","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/10\/22\/temeljna-nacela-kulture-ishrane\/","title":{"rendered":"Temeljna na\u010dela kulture ishrane"},"content":{"rendered":"

Ljudi ne primje\u0107uju da obolijevaju i umiru na najgluplji na\u010din \u2013 zbog elementarne nekulture ishrane, uozorava Vadim Zeland, ruski fizi\u010dar, mistik i pisac, \u010dija temeljna na\u010dela kuture ishrane prenosimo sa portala atma.hr.<\/p><\/blockquote>\n

    \n
  1. \n

    Glavno na\u010delo je da proizvodi moraju biti prirodni<\/h3>\n<\/li>\n<\/ol>\n

    To zna\u010di bez GMO-a, kvasca, hemikalija, sintetike. U supermarketu jedva da mo\u017eete prona\u0107i 1-5% onoga \u0161to se mo\u017ee svrstati u prirodne proizvode. Proizvod koji je \u201czarobljen i zakopan\u201d na dugi rok trajanja ne mo\u017ee se smatrati prirodnim. Aditivi koji se pretvaraju da su \u201cidenti\u010dni prirodnim\u201d tako\u0111e su sintetski, bez obzira kako su dotjerani.<\/p>\n

    Jesti \u201cdugotrajno\u201d povr\u0107e i vo\u0107e iz supermarketa je \u010dista ludost. Ne postoji ni\u0161ta gore za tijelo od sintetskih (umjetno sintetiziranih) toksina. Tijekom milijardi godina evolucije priroda je osigurala sve osim ovoga.<\/p>\n

    Kad bi tijelo moglo govoriti, reklo bi: mo\u017eete me izgladnjavati, mu\u010diti pretjeranim tjelesnim naporom, bacati me na vru\u0107inu ili hladno\u0107u, mo\u017eete me tu\u0107i, mu\u010diti pa \u010dak i rezati, sve \u0107u izdr\u017eati.. .. ali ako me otruje\u0161, budalo jedna, bi\u0107e lo\u0161e, jako lo\u0161e \u2013 sve \u0107e jednostavno zavr\u0161iti vrlo lo\u0161e.<\/p>\n

      \n
    1. \n

      Prehrana mora biti stalna i nepromijenjena<\/h3>\n<\/li>\n<\/ol>\n

      Kuhinja (skup proizvoda i na\u010dina njihove pripreme) trebala bi biti neka vrsta ustaljene konstante. Generalno, prehranu ne treba naglo mijenjati, kao \u0161to je, recimo, skakanje s jedne nacionalne kuhinje na drugu bez posebne potrebe.<\/p>\n

      To je uglavnom zbog crijevne mikroflore, koja je prilago\u0111ena za varenje ove ili one hrane. Obnavlja se sporo i mo\u017eda \u0107e trebati mjeseci da se prilagodi.<\/p>\n

      Zato bi svaki prelaz trebao biti gladak i postupan. Ako govorimo o prelasku na \u017eivu prehranu, onda tu nema \u017eurbe, jer se dodaje jo\u0161 jedan faktor \u2013 poja\u010dano \u010di\u0161\u0107enje organizma. Dakle, u modernim uslovima, a posebno za mlade ljude, bolje je pripremati se ne mjesecima, ve\u0107 godinama.<\/p>\n

        \n
      1. \n

        Prehrana treba biti \u0161to raznovrsnija<\/h3>\n<\/li>\n<\/ol>\n

        Jela bi trebala da budu \u0161to jednostavnija i jednoslo\u017ena, da se sastoje se od sli\u010dnih sastojaka. Bolje je jesti i vi\u0161e, ali samo jednu stvar odjednom.<\/p>\n

        Ako \u017eelite pojesti raznu hranu, zna\u010di da va\u0161em tijelu ne\u0161to nedostaje. Na primjer, mozak tro\u0161i vi\u0161e od \u010detvrtine ukupne tjelesne energije i za funkcionisanje mu je potreban lecitin. \u010cokolada sadr\u017ei lecitin, ali povr\u0107e i vo\u0107e ne \u2013 to je ono \u0161to \u017eelim. Ali za\u0161to se prejedati \u010dokoladom ako su mahunarke pune istog lecitina?<\/p>\n

          \n
        1. \n

          Hrana bi trebala biti zabavna<\/h3>\n<\/li>\n<\/ol>\n

          Ljudski mozak je dizajniran na ovaj na\u010din \u2013 treba imati zadovoljstvo. Ako nema zadovoljstva, ne proizvodi se serotonin i onda je sve lo\u0161e. Ako u\u017eitka nema, mozak \u0107e ga tra\u017eiti, pa tako i me\u0111u vje\u0161ta\u010dkim stimulansima. Hrana je jedan od glavnih u\u017eitaka, treba biti ukusno pripremljena.<\/p>\n

          Ako je ono \u0161to jedete zdravo, ali neukusno, stalno \u0107ete \u017eeljeti ne\u0161to drugo \u0161to je mo\u017eda nezdravo, ali ukusno, i ta \u0107e se muka nastaviti sve dok mozak ne dobije svoju porciju zadovoljstva.<\/p>\n

          Dakle, ne trebate se upu\u0161tati u mazohizam, ne morate \u017evakati samo zelenu salatu kao krava, trebate tra\u017eiti jednostavne, ali ukusne recepte, i dobiti ne samo dobrobiti, ve\u0107 i zadovoljstvo \u2013 to je kultura \u017eive prehrane. \u017diva hrana mo\u017ee i treba da bude ukusna.<\/p>\n

            \n
          1. \n

            Izbjegavajte vje\u0161ta\u010dke stimulanse i relaksanse<\/h3>\n<\/li>\n<\/ol>\n

            Ako prili\u010dno konzumirate ovakve stvari, mora\u0107ete platiti s kamatama. Odnosno, od ne\u010deg vje\u0161ta\u010dkog uvijek je manje koristi nego \u0161tete. U po\u010detku \u0107e biti bolje, a onda \u0107e biti jo\u0161 gore. Depresija i napadi panike su bolesti nove generacije. Ne uzrokuje ih ni\u0161ta vi\u0161e od hemijskih komponenti u proizvodima.<\/p>\n

            Hemija uzrokuje izmijenjeno stanje svijesti, u ovom ili onom stepenu, ali uvijek. Tako\u0111e uzrokuje trovanje, uprkos \u010dinjenici da su toksini \u201cspakovani u ba\u010dvama\u201d.<\/p>\n

            Mo\u017eete postaviti pitanje: \u0161to je vje\u0161ta\u010dko u kafi i \u010dokoladi. Ako su ekolo\u0161ki prihvatljivi, prirodni, onda vjerovatno ni\u0161ta, ako je umjereno.<\/p>\n

            Ali prirodnu kafu i \u010dokoladu sada je te\u0161ko prona\u0107i. Ovo je veliki biznis, sve planta\u017ee se jako zalivaju hemikalijama, a da ne govorim \u0161ta se dodaje u kona\u010dni proizvod.<\/p>\n

            \u0160teta nije \u010dak ni u samom kofeinu, ve\u0107 u prate\u0107oj hemiji. Najbolji i najsigurniji stimulans su sirova zrna kakaovca. Mo\u017eete ih jednostavno \u017evakati, napraviti kakao ili \u010dokoladu, slatki\u0161e. U\u010dinak se osjeti odmah, i to bez posljedica.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

            Ljudi ne primje\u0107uju da obolijevaju i umiru na najgluplji na\u010din \u2013 zbog elementarne nekulture prehrane, uozorava Vadim Zeland, \u010dija temeljna na\u010dela kuture prehrane prenosimo sa portala atma.hr<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":338244,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-383239","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/383239","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=383239"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/383239\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":383244,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/383239\/revisions\/383244"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/338244"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=383239"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=383239"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=383239"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}