{"id":383108,"date":"2023-10-20T19:09:51","date_gmt":"2023-10-20T17:09:51","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=383108"},"modified":"2023-10-20T19:09:51","modified_gmt":"2023-10-20T17:09:51","slug":"katuni-su-zastitni-znak-crne-gore-a-sinjajevina-je-njihov-centar-koji-mora-biti-sacuvan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/10\/20\/katuni-su-zastitni-znak-crne-gore-a-sinjajevina-je-njihov-centar-koji-mora-biti-sacuvan\/","title":{"rendered":"Katuni su za\u0161titni znak Crne Gore, a Sinjajevina je njihov centar koji mora biti sa\u010duvan"},"content":{"rendered":"

Javlja: GI Sa\u010duvajmo Sinjajevinu<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Katuni predstavljaju kulturno istorijsko nasle\u0111e koje je duboko utkano u identitet Crne Gore, a najve\u0107i dio njih, preko 100, se nalazi na Sinjajevini \u0161to predstavlja veliko bogatstvo te planine i cijele dr\u017eave koje treba biti sa\u010duvano za budu\u0107e generacije, poru\u010deno je izme\u0111u ostalog sa zavr\u0161ne konferencije Evropskog projekta \u201cIRIS – Nadahnjuju\u0107e ruralno naslje\u0111e: Odr\u017eive prakse za\u0161tite i o\u010duvanja planinskih pejza\u017ea i sje\u0107anja\u201d koja se odr\u017eava u Kola\u0161inu od 19-21. oktobra 2023. Godine, koja je okupila me\u0111unarodne nau\u010dnike, ali i predstavnike crnogorske nau\u010dne zajednice i institucija.<\/p>\n

Projekat IRIS se sprovodi od oktobra 2020. godine u pet Evropskih zemalja: Crnoj Gori, Francuskoj, Italiji, \u0160paniji i Ujedinjenom Kraljevstvu. Pilot podru\u010dje projekta IRIS u Crnoj Gori je Sinjajevina, koja je najve\u0107a pa\u0161nja\u010dka planina u Crnoj Gori i jedna od najve\u0107ih u Evropi. Sinjajevinu sa katunima, sezonskim planinskim naseljima, koji su sve vi\u0161e vrednovani zbog svoje prirodne i kulturne vrijednosti, koristi i dalje zna\u010dajan broj sto\u010dara.<\/p>\n

Koordinator IRIS projekta u Crnoj Gori Pablo Domingez istakao je da su lokalne zajednice najzainteresovanije za za\u0161titu prirodnih resursa jer oni \u017eive od tih resursa, a one su \u010desto i za\u0161titnici te sredine, ali sui \u00a0kulturno ukorijenjeni u to okru\u017eenje. On je istakao da lokalna zajednica, kao \u0161to je on ana Sinjajevini, ima intimnu vezu svojim okru\u017eenjem.<\/p>\n

-Lokalna zajednica ima sveta mjesta na podru\u010dju na kojem \u017eivi, jake kulturne veze, razne pri\u010de i povezanost sa prirodom koju \u017eele sa\u010duvati. Durmitor je lijep, za razliku od Sinjajevine na njmu se proizvodi malo hrane. Sinjajevina je ipak ostala podru\u010dje koje je sa\u010duvalo autenti\u010dan na\u0107in \u017eivota, proizvodnju tradicionalne zdrave hrane koja je jako visokog kvaliteta. Durmitor je na drugoj strain podr\u0111en turizmu koji je zapostavio stare poljoprivredne prakse. Crna Gora ima svoju teritoriju \u017eivota, a to je Sinjajevina i to treba da sa\u010duva \u2013 kazao je Domingez.<\/p>\n

On je naveo da tre\u0107inu Crne Gore \u010dine pa\u0161njaci, te da svaki gra\u0111anin ili koristi ili je neko od njegovih predaka koristio katune.<\/p>\n

-Od ukupne povr\u0161ine pa\u0161njaka, 40 odsto njih se i dalje koristi, ali je to najizra\u017eenije na Sinjajevini, koji je najve\u0107i pa\u0161njak u Crnoj Gori, ali i u Evropi \u2013 kazao je Domingez.<\/p>\n

Stru\u010dna saradnica na projektu Aleksandra Kapetanovi\u0107 kazala je da je na Sinjajevini identifikovano preko 100 katuna od kojih se veliki broj njih i dalje koristi. Ona je istakla da Sinjajevina na\u017ealost nije dovoljno istra\u017eena, iako je jako velika.<\/p>\n

Potpredsjednik op\u0161tine Kola\u0161in Vasilije Ivanovi\u0107 istakao je da je lokalna uprava posve\u0107ena za\u0161titi Sinjajevine, jer ona ima zna\u010dajan turisti\u010dki i potencijal za za\u0161titu \u017eivotne sredine. On je naveo da je nova lokalna vlast lojalan partner svim inicijativama koje su posve\u0107ene afirmaciji tog pa\u0161nja\u010dkog podru\u010dja.<\/p>\n

Ivan Lakovi\u0107 sa Istorijskog instituta Univerziteta Crne Gore kazao je da su katuni jedna od najzna\u010dajnijih dru\u0161tvenih tekovina u istoriji Crne Gore. Govore\u0107i o istoriji katuna Sinjajevine ukazao je da je Usko\u010dki dio planine posebno negostoljubiv jer je bezvodan, dok je dio planine koji naseljavaju plemenici iz \u0160aranaca karakteri\u0161e to \u0161to su vremenom katuni postajali sela, a onda su se katuni dublje pomjerali u planinsko podru\u010dje. Lakovi\u0107 je kazao da od plemena Sinjajevinu koriste \u0160aranci, Drobnjaci, Mora\u010dani, Lipovljani, Poljani, Bjelopavli\u0107i i \u0160titari\u010dani.<\/p>\n

-Bjelopavli\u0107i su planinu dobili sa ciljem odbrane planine od Otomanskog carstva. Katuni su bili postavljeni tako da \u010dine odbrambenu liniju za planinu. Danas su neki od tih katuna napu\u0161teni, ali je Okrugljak ostao. Sinjajevina je ipak uspjela da sa\u010duva svoje tradicionalne vrijednosti koje se ti\u010du \u017eivota, ali i ekosistema. Sinjajevina je ostala okean trave i najljep\u0161e pa\u0161nja\u010dko podru\u010dje ovog dijela Evrope \u2013 kazao je Lakovi\u0107.<\/p>\n

Pravnica Milana Tomi\u0107 ukazala je da je prilikom progla\u0161enja Sinjajevine za vojni poligon prekr\u0161ena Arhuska konvencija, \u010diji je potpisnik Crna Gora. Ona je istakla da je Vlada donijela odluku o poligonu bez u\u010de\u0161\u0107a javnosti sa argumentum da je to u svrhu odbrane, ali Arhuska konvencija propisuje obavezne konsultacije u mirnodopskim uslovima.<\/p>\n

-Sinjajevina je najve\u0107i pa\u0161njak u Crnoj Gori koji je kori\u0161ten od srednjeg vijeka i to se mora imati u vidu prilikom planiranja \u2013 navela je Tomi\u0107.<\/p>\n

Agronom i profesor Biotehni\u010dkog fakulteta UCG Milan Markovi\u0107 istakao je da Crna Gora ima oko 260 hektara poljoprivrednog zemlji\u0161ta od kojih su 94 odsto livade i pa\u0161njaci.<\/p>\n

-Sto\u010darstvo nije komercijalno jer su u pitanju porodi\u010dne farme, koje u prosjeku imaju tri krave i 40 ovaca. Ipak na\u0161a doma\u0107a proizvodnja obezbje\u0111uje svega 36 potreba u mesu i 70 odsto u mlijeku. Ipak, u poslednje vrijeme do\u0161lo je do pada broja goveda i ovaca, u 2020. smo imali 77.900 grla goveda, a nekada je bilo i 180.000, a smo prije tri godine imali oko 170.000, a nekada je ta brojka iznosila preko 400.000 \u2013 kazao je Markovi\u0107.<\/p>\n

On je naveo da prema nekim ivorima u Crnoj Gori postoji oko 500 katuna, te da je jako dobro \u0161to se zna\u010dajan broj njih i dalje koristi.<\/p>\n

– Katuni imaju ekonomsku, ali socijalnu vrijednost, ali su za dr\u017eavu i dru\u0161tvo od nemjerljive koristi \u2013 naveo je on.<\/p>\n

Doktor \u0161umarstva istra\u017eiva\u010d na Biotehni\u010dkom fakultetu UCG Jelena Lazarevi\u0107 je kazala da su tokom IRIS projekta na samo tri lokacije u Katuninama (napu\u0161teni katun), Bunarinama (slabo naseljen katun) i Okrugljaku (naseljen katun), otkrili vi\u0161e od 100 biljnih vrsta i utvrdili da je zemlja jako dobrog kvaliteta, \u010dista, bogata humusom i dokazano je da je prirodno i odr\u017eivo kori\u0161tena.<\/p>\n

Predstavnik Ministarstva kulture Francuske Paskal Levo kazao je da je impresioniran Sinjajevinom, ka oi njenim ljudima koji su uklju\u010deni u afirmaciju kulturne ba\u0161tine.<\/p>\n

-Kada za\u0161titite kulturno bogatstvo ono treba da se pove\u017ee sa zajednicom i sa ekonomskim parametrima \u2013 savjetovao je on.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Poru\u010deno sa IRIS konferencije u Kola\u0161inu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":383111,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[],"class_list":["post-383108","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-cuj-vidji-javi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/383108","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=383108"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/383108\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":383112,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/383108\/revisions\/383112"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/383111"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=383108"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=383108"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=383108"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}