{"id":383069,"date":"2023-10-20T10:13:56","date_gmt":"2023-10-20T08:13:56","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=383069"},"modified":"2023-10-20T10:13:56","modified_gmt":"2023-10-20T08:13:56","slug":"sinjajevina-je-dragulj-prirode-koji-mora-biti-sacuvan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/10\/20\/sinjajevina-je-dragulj-prirode-koji-mora-biti-sacuvan\/","title":{"rendered":"Sinjajevina je dragulj prirode koji mora biti sa\u010duvan"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Javlja: GI Sa\u010duvajmo Sinjajevinu<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Sinjajevina je istinski dragulj prirode i na\u010dina \u017eivota koji je zna\u010dajan ne samo za Crnu Goru, ve\u0107 i cijelu Evropu, poruka je grupe od oko 20 nau\u010dnika iz Francuske, \u0160panije, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva i Crne Gore koji su ju\u010de 19. oktobra obi\u0161li najve\u0107u crnogorsku planinu i pa\u0161njak u okviru zavr\u0161ne konferencije Evropskog projekta \u201cIRIS &#8211; Nadahnjuju\u0107e ruralno naslje\u0111e: Odr\u017eive prakse za\u0161tite i o\u010duvanja planinskih pejza\u017ea i sje\u0107anja\u201d koja se odr\u017eava u Kola\u0161inu od 19. do 21. oktobra 2023. godine.<\/p>\n<p>Koordinator projekta IRIS u Crnoj Gori Pablo Domingez kazao je da su tokom vi\u0161e od tri godine, italijanski Univerzitet u \u0110enovi, Francuski nacionalni savjet za nau\u010dna istra\u017eivanja (CNRS) i Univerzitet u Tuluzu, \u0161panski univerzitet u Granadi, britanski univerzitet u Daramu i Univerzitet Crne Gore, izme\u0111u ostalih, radili zajedno istra\u017eivanja o ruralnom naslje\u0111u i odr\u017eivim praksama planinskih predjela u Evropi. Sada, kako ka\u017ee, jezgro ovog me\u0111unarodnog tima koji sufinansira EU, a \u010dini ga skoro 20 nau\u010dnika iz pet zemalja, do\u0161lo je da posjeti Sinjajevinu.<\/p>\n<p>&#8211; Ova me\u0111unarodna nau\u010dna misija je podstaknuta apsolutno jedinstvenim i izuzetnim prirodnim i kulturnim naslje\u0111em Sinjajevine. Na\u010din \u017eivota koji je i dalje prisutan na Sinjajevini, je dragocjen za Evropu sa par aspekata. Prvo, Sinjajevina je jedno od posljednjih mjesta gdje tradicionalno ekolo\u0161ko poljoprivredno djelovanje i dalje postoji u autenti\u010dnom obliku i u ravnote\u017ei je sa \u017eivotnom sredinom. Istovremeno, Sinjajevina \u010duva autenti\u010dno kulturno naslje\u0111e, stvara tradicionalne proizvode izvanrednog kvaliteta koji su veoma zna\u010dajni za zdravlje ljudi, a tako\u0111e osigurava opstanak i unapre\u0111enje biodiverziteta koji je zavisan od tradicionalnih praksi sto\u010darstva. Sinjajevina, nadalje, predstavlja dragulj kulture i nacionalnog identiteta koji se mora za\u0161tititi i promovisati. Nauka je do\u0161la da prou\u010di i javno potvrdi ove vrijednosti Sinjajevine, dok je u isto vrijeme u potpunosti svjesna da je Sinjajevina sa svim svojim vrijednostima pod ozbiljnom pretnjom od uspostavljanja vojnog poligona, kao i mogu\u0107e budu\u0107e masovne turisti\u010dke eksploatacije sli\u010dne onoj na susjednom Durmitoru koja je gotovo u potpunosti ispraznila tu teritoriju od tradicionalnih poljoprivrednih praksi. Nauka \u017eeli da za\u0161titi Sinjajevinu i od drugih planova koji bi bili realizovani bez konsultacija sa lokalnom sto\u010darskom zajednicom, koja je neprekidni tvorac \u017eivog naslje\u0111a Sinjajevine. Jedini autenti\u010dni predstavnici Sinjajevine su njeni stanovnici sto\u010dari, poljoprivrednici, proizvo\u0111a\u010di meda, sakuplja\u010di ljekovitog bilja, itd. Sinjajevina, potvr\u0111uju nau\u010dnici, \u010duva tradicije koje su sada vi\u0161e nego ikada potrebne za kreiranje odr\u017eive budu\u0107nosti u skladu sa ekolo\u0161kom tranzicijom \u2013 kazao je Domingez.<\/p>\n<div id=\"attachment_383073\" style=\"width: 1290px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-383073\" class=\"size-full wp-image-383073\" src=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Sinjavina-naucnici2.jpg\" alt=\"\" width=\"1280\" height=\"960\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Sinjavina-naucnici2.jpg 1280w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Sinjavina-naucnici2-980x735.jpg 980w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Sinjavina-naucnici2-480x360.jpg 480w\" sizes=\"(min-width: 0px) and (max-width: 480px) 480px, (min-width: 481px) and (max-width: 980px) 980px, (min-width: 981px) 1280px, 100vw\" \/><p id=\"caption-attachment-383073\" class=\"wp-caption-text\">Foto: GI Sa\u010duvajmo Sinjajevinu<\/p><\/div>\n<p>Projekat IRIS se sprovodi od oktobra 2020. godine u pet Evropskih zemalja: Crnoj Gori, Francuskoj, Italiji, \u0160paniji i Ujedinjenom Kraljevstvu. Projekat ima za cilj da unaprijedi dru\u0161tveno i ekolo\u0161ki odr\u017eivo o\u010duvanje, za\u0161titu i kori\u0161tenje planinskih predjela sa njihovom prirodnom i kulturnom ba\u0161tinom. Projekt istra\u017euje i razvija pristup \u201c\u017eivog naslje\u0111a\u201d, promovi\u0161u\u0107i \u201cza\u0161titu kroz kori\u0161tenje\u201d planinskih predjela i susjednih ruralnih podru\u010dja. Projekat IRIS se kofinansira kroz Horizont 2020 okvirni program Evropske Unije za istra\u017eivanje i inovacije, a implementira ga konzorcijum koji \u010dine: Univerzitet iz \u0110enove, Italija kao koordinator; Francuski nacionalni savjet za nau\u010dna istra\u017eivanja CNRS i Univerzitet iz Tuluza, Francuska; Univerzitet iz Granade, \u0160panija i Univerzitet iz Durama, Ujedinjeno Kraljevstvo.<\/p>\n<p>Implementaciju projekta IRIS u Crnoj Gori koordinira Laboratorija za geografiju \u017eivotne sredine (GEODE), CNRS-a i Univerziteta iz Tuluza. Istovremeno, projekat se sprovodi u saradnji sa interdisciplinarnim timom istra\u017eiva\u010da i profesora sa Univerziteta Crne Gore.<\/p>\n<p>Pilot podru\u010dje projekta IRIS u Crnoj Gori je Sinjajevina, koja je najve\u0107a pa\u0161nja\u010dka planina u Crnoj Gori i jedna od najve\u0107ih u Evropi. Sinjajevinu sa katunima, sezonskim planinskim naseljima, koji su sve vi\u0161e vrednovani zbog svoje prirodne i kulturne vrijednosti, koristi i dalje zna\u010dajan broj sto\u010dara. Ovo je posebno zna\u010dajno za Crnu Goru, imaju\u0107i u vidu da je Uprava za za\u0161titu kulturnih dobara Crne Gore prihvatila inicijativu za za\u0161titu Katunovanja ili tradiciju izdiga na katune, koji bi mogli postati dio UNESCO-ve Reprezentativne liste nematerijalne kulturne ba\u0161tine \u010dovje\u010danstva kroz priklju\u010divanje ve\u0107 za\u0161ti\u0107enoj praksi Transhumance koja se nalazi na ovoj listi. Zapravo, katunski na\u010din \u017eivota, kao i u drugim evropskim zemljama, doprinosi stvaranju i o\u010duvanju izuzetnih kulturnih pejza\u017ea koji su stvarani vjekovima, s jedinstvenom biolo\u0161kom raznovrsno\u0161\u0107u koja je evoluirala s tim na\u010dinom kori\u0161tenja prirodnih resursa, va\u017enim ekosistemskim uslugama, poljoprivrednim sistemom s izuzetno kvalitetnim proizvodima i velikim eko-turisti\u010dkim potencijalom.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ovo su poru\u010dili nau\u010dnici nakon posjete najve\u0107em crnogorskom pa\u0161njaku<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":383072,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[587,842],"class_list":["post-383069","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-cuj-vidji-javi","tag-sinjajevina","tag-sinjavina"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/383069","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=383069"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/383069\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":383074,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/383069\/revisions\/383074"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/383072"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=383069"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=383069"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=383069"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}