Za osam godina siva ekonomija u formalnom sektoru u Crnoj Gori smanjena je za samo 3,9 odsto. Program \u201eEvropa sad\u201c smanjio je sivu ekonomiju na tr\u017ei\u0161tu rada u ovoj godini, ali i dalje postoji isplata dijela zarada \u201cna ruke\u201d, navodi se u Akcionom planu za implementaciju Programa za suzbijanje neformalne ekonomije za period 2024-2026, koji je objavilo Ministarstvo finansija.<\/p>\n
\u201cSiva ekonomija je u formalnom sektoru u Crnoj Gori u 2022. godini iznosila 20,6% BDP ili 3,9 procentnih poena manje u odnosu na 2014. godinu\u201d, navodi se u tom dokumentu.<\/p>\n
U\u00a0pore\u0111enju sa drugim zemljama, gdje je primijenjen isti anketni metod, obim sive ekonomije Crne Gore pribli\u017ean je nivou u Poljskoj i Letoniji, vi\u0161i je nego u Litvaniji i Estoniji, a ni\u017ei nego u Rusiji, Ukrajini, Kirgistanu, Moldaviji, Kosovu i Rumuniji.<\/p>\n
A napredak postoji u sektoru reforme penzionog sistema i smanjenja sive ekonomije u toj oblasti.<\/p>\n
Kako se navodi u dokumentu zvani\u010dna procjena Ministarstva finansija je da \u0107e prihodi od doprinosa na PIO biti ve\u0107i za 67,8 miliona eura u 2023. godini u odnosu na 2022. godinu, usljed pove\u0107anja zaposlenosti i zarada, prenosi RTV NK.<\/p>\n
\u201cProcjena u simulacionom modelu za potrebe ovog programa je da je oko 42,4% ovog pove\u0107anja, ostvareno zahvaljuju\u0107i poreskoj reformi\u201d, pi\u0161e u Akcionom planu.<\/p>\n
Prema istra\u017eivanju IPSOS-a, u\u010de\u0161\u0107e neprijavljenih zarada u sivoj ekonomiji iznosilo 56,3% ili oko 670 milion eura u 2022, a prema Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike za period 2023-2026. procijenjeno pove\u0107anje ukupnih prihoda od doprinosa na PIO za 67,8 miliona za 2023. godini u odnosu na 2022.<\/p>\n
\u201cPolaze\u0107i od toga, prema simulacionom modelu kori\u0161\u0107enom za potrebe ovog programa, procjena pove\u0107anja prihoda od doprinosa za 2023. godinu usljed poreske reforme kroz Program \u201eEvropa sad\u201c, iznosi oko 22,8 miliona eura. Pretpostavka je da se zna\u010dajan dio smanjenja neprijavljenih zarada iz prethodnih godina odnosi na dohodak do 700 eura bruto, budu\u0107i da je to prag neoporezivog dohotka\u201d, navodi se u dokumentu.<\/p>\n
Kako navode, imaju\u0107i u vidu da je stopa doprinosa na PIO 15% na teret poslodavca i 5,5% na teret zaposlenog, onda je procijenjeni iznos novoprijavljenih zarada u 2023. oko 400 miliona eura.<\/p>\n
\u201eBudu\u0107i da je prema procjeni u simulacionom modelu za potrebe ovog Programa, 42,4% ovog pove\u0107anja nastalo formalizacijom ranije nepriijavljenih zarada usljed poreske reforme kroz Program \u201eEvropa sad\u201c, onda bi se, polaze\u0107i od u\u010de\u0161\u0107a neprijavljenih zarada zaposlenih u sivoj ekonomiji u istra\u017eivanju IPSOS, u\u010de\u0161\u0107e neprijavljenih zarada u sivoj ekonomiji 2023. trebalo smanjiti za oko 176 miliona eura. Dakle, procjenjuje se se da je nivo sive ekonomije u oblasti zarada u 2023. ni\u017ei u odnosu na period prije primjene mjera poreske reforme uvedenih od 1. janaura 2022\u2033, stoji u objavljenoj analizi.<\/p>\n
Kako se navodi u Akcionom planu svrha ovog programa se najve\u0107im dijelom odnosi na smanjenje neformalnosti kod registrovanih preduze\u0107a i preduzetnika.<\/p>\n
\u201cProgram \u0107e donekle obuhvatiti i crno tr\u017ei\u0161te, odnosno mogu\u0107nosti smanjenja nelegalnih aktivnosti i, koje tako\u0111e uti\u010du na ni\u017ee prihode bud\u017eeta i ekonomski rast od potencijalnih. Cilj programa je smanjenje u\u010de\u0161\u0107a neformalne ekonomije u BDP\u201d, navodi se u Akcionom planu.<\/p>\n
U dokumentu se zaklju\u010duje da ako se uzme u obzir rast prosje\u010dne bruto zarade, rast minimalne zarade i rast broja zaposlenih i uporedi sa naplatom prihoda od direktnih poreza i doprinosa, dolazi se do zaklju\u010dka da su poslodavci prijavili zna\u010dajan broj neprijavljenih zaposlenih u 2022. godini, ali da je i dalje bila prisutna praksa pla\u0107anja dijela zarade \u201ena ruke\u201c.<\/p>\n
\u201cJer je kombinovani rast zarada i zaposlenosti prevazilazio ukupno pove\u0107anje naplate prihoda od doprinosa za PIO i doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti\u201d, pi\u0161e u Akcionom planu.<\/p>\n
Za 2023. godinu se procjenjuje da \u0107e kombinovani rast zarada i zaposlenosti ipak biti ni\u017ei od rasta prihoda od doprinosa na PIO i nezaposlenost koje je procijenilo Ministarstvo finansija.<\/p>\n
\u201cTo ukazuje na smanjenje sive ekonomije na tr\u017ei\u0161tu rada u ovoj godini, ali ostaje izazov njenog postojanja u srednjem roku, kroz isplatu dijela zarada \u201ena ruke\u201c. Kada se uzmu u obzir ukupno analizirani efekti uticaja poreske reforme na prihode od poreza na dobit, kroz pove\u0107ano prijavljivanje dobiti, kao i na prihode od doprinosa na PIO usljed pove\u0107anja prijavljenih zarada, procjena prema simulacionom modelu je da je ukupno u\u010de\u0161\u0107e sive ekonomije u oblasti dobiti i zarada u Crnoj Gori smanjeno na nivo izme\u0111u 15,7% i 18,2% procijenjenog BDP-a u 2023\u201d, stoji u dokumentu.<\/p>\n
Me\u0111u fiskalnim uzrocima neformalne ekonomije u Crnoj Gori navode se nepredvidivost poslovnog ambijenta, odnosno \u010deste izmjene propisa, naro\u010dito poreskih, koje ote\u017eavaju nove investicije, registraciju biznisa ili zaposlenosti.<\/p>\n
\u201cDodatni faktor su i visina i broj fiskalnih i parafiskalnih nameta. Istorijski posmatrano, \u010deste izmjene fiskalnih propisa su se odnosile na izmjene stope i obuhvata PDV-a, akciza kao i na poresko optere\u0107enje rada. Ono je u Crnoj Gori smanjeno sa preko 60% na 100 eura bruto zarade zaposlenog, devedesetih godina, i oko 50% u godinama kada je uveden euro, na oko 39% 2019.godine, \u0161to je bilo blizu nivoa u OECD zemljama\u201d, navodi se u dokumentu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Za osam godina siva ekonomija u formalnom sektoru u Crnoj Gori smanjena je za samo 3,9 odsto. Program \u201eEvropa sad\u201c smanjio je sivu ekonomiju na tr\u017ei\u0161tu rada u ovoj godini, ali i dalje postoji isplata dijela zarada \u201cna ruke\u201d, navodi se u Akcionom planu za implementaciju Programa za suzbijanje neformalne ekonomije za period 2024-2026, koji […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":314458,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-382704","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/382704","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=382704"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/382704\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":382709,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/382704\/revisions\/382709"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/314458"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=382704"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=382704"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=382704"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}