Me\u0111unarodni dan borbe protiv siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti se prvi put obilje\u017eio protestnom akcijom ljudi u Parizu 17.oktobra 1987. Vi\u0161e od 100.000 ljudi okupljenih na mjestu gdje se 1948. potpisala Op\u0161ta deklaracija o ljudskim pravima, glasno je izrazilo da je siroma\u0161tvo kr\u0161enje ljudskih prava i da se moraju preduzeti ukoraci rje\u0161avanju ovog problema.<\/p>\n
Skup\u0161tina UN\u00a0ovaj je dan slu\u017ebeno proglasila 1993. godine.<\/p>\n
Siroma\u0161tvo je globalni problem i ne poznaje granice godina, pola, vjere ili religiji. Zbog svega toga, dr\u017eave svijeta su se kroz ciljeve odr\u017eivog razvoja obavezale, iskorijeniti siroma\u0161tvo u svim oblicima i dimenzijama do 2030. godine. Ciljevi su postavljeni 2015. godine me\u0111utim, pandemija korona virusa, rat u Ukrajini i du\u017eni\u010dka kriza u siroma\u0161nim zemljama, unazadili su njihovo ostvarivanje. Prema navodima UN ako se stvari ne promijene, 575 miliona ljudi i dalje \u0107e \u017eivjeti u ekstremnom siroma\u0161tvu, a vi\u0161e od 600 miliona \u0107e biti gladno 2030.<\/p>\n
Najnoviji podaci Monstata ne pokazuju zna\u010dajna odstupanja o broju siroma\u0161nih u Crnoj Gori od ranije.<\/p>\n
Prema AROPE je indikatoru koji slu\u017ei za slu\u017ebeno mjerenje siroma\u0161tva na teritoriji Evrope, stopa rizika od siroma\u0161tva ili socijalne isklju\u010denosti u Crnoj Gori je iznosila 34,1 odsto, \u0161to zna\u010di da se tre\u0107ina stanovni\u0161tva li\u0161ava osnovnih \u017eivotnih potreba.<\/p>\n
Najvi\u0161u stopu rizika od siroma\u0161tva imaju osobe u porodicama koja \u010dine jedna odrasla osoba sa jednim izdr\u017eavanim djetetom i ona je 47,9 odsto.Ukoliko su dvije odrasle osobe sa troje ili vi\u0161e djece rizik od siroma\u0161tva je 37,6 odsto.<\/p>\n
Nezaposleni su u sli\u010dnoj situaciji pa rizik od siroma\u0161tva iznosi 40,3 odsto<\/p>\n
U 2022. godini 22,7 odsto gra\u0111ana \u017eivjelo je u doma\u0107instvima koja uz mnogo pote\u0161ko\u0107a spajaju \u2018kraj sa krajem\u2018, a 27.4 odsto to \u010dinilo sa te\u0161ko\u0107ama, dok 34.8 uz neke te\u0161ko\u0107e mo\u017ee pla\u0107ati obaveze. Zabrinjavaju\u0107e je da skoro 85 odsto gra\u0111ana Crne Gore, ne mo\u017ee od svog primanja pla\u0107ati svoje obaveze redovno, bez napora. Svega 0,6 odsto gra\u0111ana Crne Gore mogu veoma jednostavno spajati “kraj sa krajem”.<\/p>\n
Podaci koje dobijamo moraju nam slu\u017eiti da socijalnu politiku unaprijedimo i u\u010dinimo efikasnijom u cilju smanjenja siroma\u0161tva i nejednakosti.<\/p>\n
Preporuke koje su nam davale relevantne medjunarodne organizacije, u cilju napretka u suzbijanju siroma\u0161tva i umanjenja socijalnih razlika, nisu implementirane. Skrenuta nam je pa\u017enja da je socijalna pomo\u0107, te\u0161ko ostvariva za mnogo socijalno ugro\u017eenih gra\u0111ana i da je izrazito niska.<\/p>\n
Socijalna pomp\u0107 za jednu osobu iznosi 84,98 eura, za porodicu sa dva \u010dlana 102,05 eura, za tro\u010dlanu porodicu 122,5, za \u010detvoro\u010dlanu 144,6 a za familiju sa pet i vi\u0161e \u010dlanova 161,37 eura.<\/p>\n
Prema Monstatovim najnovijim podacima prag rizika od siromastva za jednu osobu mjese\u010dno, iznosi 214 eura a socijalna pomo\u0107 je daleko ispod, svega 85 eura.<\/p>\n
Granica siromastva za \u010detvoro\u010dlanu porodicu za dvoje maloljetne djece, po Monstatu, mjese\u010dno iznosi 450 eura, \u0161to je iznos minimalne zarade u na\u0161oj dr\u017eavi i \u010dini malo vi\u0161e od polovine potro\u0161a\u010dke korpe, u koju nije ura\u010dunata renta tj kirija ili rata za kredit. Ukoliko zadovolji stroge kriterijume ostvarivanja jedinog socijalnog davanja namijenjenog siroma\u0161nima \u010detvoroclana porodica ce od dr\u017eave dobiti svega 144, 6 eura odnosno vi\u0161e od tri puta manje od granice siroma\u0161tva i pet puta manje od minimalne potro\u0161a\u010dke korpe bez rente, navodi u saop\u0161tenju Banke hrane Crne Gore koji je napisala Marina Medojevi\u0107.<\/p>\n
Po zadnjem popisu u Crnoj Gori, prosje\u010dno je zaposlen jedan \u010dlan u porodici.Najve\u0107i broj zaposlenih je radni odnos zasnovalo u uslu\u017enim djelatnostima i trgovini, gdje se zarade kre\u0107u oko 450 eura.<\/p>\n
Stara\u010dka nadoknada je svega 180 eura i mo\u017ee je ostvariti samo nosilac poljoprivrednog porodi\u010dnog doma\u0107instva i to, ako nema ba\u0161 nikakvih drugih primanja.<\/p>\n
Na \u017ealost iz navedenog mozemo zaklju\u010diti da je prosje\u010dna crnogorska porodica siroma\u0161na.<\/p>\n
Kako je mogu\u0107e da nezaposleni ljudi, ne dobijaju nikakvu pomo\u0107 od dr\u017eave, a stopa siromastva medju njima je 40 odsto.Samo registrovanih na ZZZ je 37 649, \u0161to nije kona\u010dan broj jer mnogo ljudi prijavljivanje na biro ne vidi kao put ka zaposlenju.<\/p>\n
Kako da pre\u017eive penzioneri kada se ve\u0107inski njihova penzija kre\u0107e oko monimalne; pove\u0107anjem penzija, minimalna je dostigla mnoge druge penzije, pa se penzioneri \u017eale, da iako nisu ranije, sad primaju skoro minimalnu penziju sa 10, 20, 50 eura razlike.<\/p>\n
\u0160ta da rade stari ljudi koji nemaju penziju, od \u010dega da \u017eive? Socijalna penzija kod nas je i dalje mrtvo slovo na papiru, prenosi Da,.<\/p>\n
Dok cijene zakupa stanova divljaju socijalni stanovi egzistiraju. samo na papiru.<\/p>\n
Ljudi imaju problem da se prehrane a socijalnih samoposluga ili socijalnih bonova, nema.<\/p>\n
Kako siroma\u0161na djeca da se izvuku iz nema\u0161tine, ne ponove sudbinu svojih roditelja, ako nakon osnovne \u0161kole nemaju \u010dak ni besplatne knjige, a kamoli u\u017einu, \u0161kolski pribor, pomo\u0107 u savladavanju gradiva, tehni\u010dka pomagala, nemaju ni u osnovnoj \u0161koli.<\/p>\n
Na\u0161a Vlada ne razmi\u0161lja da djecu, \u010diji su roditelji nezaposleni, pa \u010dak ne primaju ni socijalnu pomo\u0107, trebaju pomo\u0107i kako bi prekinuli lanac siroma\u0161tva.<\/p>\n
Proaktivna politika zapo\u0161ljavanja socijalno ugro\u017eenih, morala bi biti obavezuju\u0107a. Socijalno ugro\u017eeni bi morali imati prednost pri zapo\u0161ljavanju, moralo bi se ulo\u017eiti u njihovu obuku prema potrebama poslodavaca.<\/p>\n
Povoljni krediti za porodi\u010dne biznise, podr\u0161ka za mala poljoprivredna gazdinstva, mogu biti jedan od na\u010dina umanjenja siroma\u0161tva, smanjenja uvozne zavisnosti za hranom i aktivnog rada na spre\u010davanju bacanja hrane.<\/p>\n
“Vlada Crne Gore mora borbu protiv siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti, postaviti kao prioritet svog djelovanja. Kroz programe potrebno je sastaviti konkretne mjere kojima bi se osigurali bolji \u017eivotni standardi najugro\u017eenijeg dijela stanovni\u0161tva. Potrebno je pokrenuti niz reformi, mjera i aktivnosti u cilju dugoro\u010dnog unapre\u0111enja kvaliteta \u017eivota najranjivijih grupa u Crnoj Gori. Na to nas obavezuju i svih 17 ciljeva odr\u017eivog razvoja”, poru\u010duje se u saop\u0161tenju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Me\u0111unarodni dan borbe protiv siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti se prvi put obilje\u017eio protestnom akcijom ljudi u Parizu 17.oktobra 1987. Vi\u0161e od 100.000 ljudi okupljenih na mjestu gdje se 1948. potpisala Op\u0161ta deklaracija o ljudskim pravima, glasno je izrazilo da je siroma\u0161tvo kr\u0161enje ljudskih prava i da se moraju preduzeti ukoraci rje\u0161avanju ovog problema. Skup\u0161tina UN\u00a0ovaj […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":274197,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-382700","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/382700","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=382700"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/382700\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":382703,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/382700\/revisions\/382703"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/274197"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=382700"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=382700"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=382700"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}