{"id":38256,"date":"2010-09-02T12:18:07","date_gmt":"2010-09-02T12:18:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=38256"},"modified":"2010-09-02T12:18:07","modified_gmt":"2010-09-02T12:18:07","slug":"vizental-bio-agent-mosada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/09\/02\/vizental-bio-agent-mosada\/","title":{"rendered":"Vizental bio agent Mosada?"},"content":{"rendered":"<p>Simon Vizental, koji je pre\u017eivio holokaust i posvetio svoj \u017eivot &quot;lovu&quot; na nacisti\u010dke zlo\u010dince, imao je podr&scaron;ku izraelske obavje&scaron;tajne slu\u017ebe Mosad, tvrdi izraelski autor Tom Segev u novoj knjizi danas objavljenoj. <\/p>\n<p>Knjiga &quot;Vizental &#8211; biografija&quot; pokazuje da je Izrael \u010dinio vi&scaron;e da se zlo\u010dinci izvedu pred lice pravde, nego &scaron;to se ranije mislilo i da Vizental nije radio sam, komentari&scaron;u izraelski mediji. <\/p>\n<p>Vizental (97) je umro prije pet godina u Be\u010du, gdje je i \u017eivio. Njegova nastojanja da u\u0111e u trag ratnim zlo\u010dinicima da bi im se sudilo i da bi bili ka\u017enjeni donijela su mu svjetsko priznanje. <\/p>\n<p>Za vrijeme holokausta u Drugom svjetskom ratu, u kome je ubijeno &scaron;est miliona Jevreja, bio je zato\u010denik pet koncentracionih logora. Posle rata je stupio u kontakt sa ameri\u010dkim obavje&scaron;tajnim slu\u017ebama, kojima je dao imena nacisti\u010dkih zlo\u010dinaca. <\/p>\n<p>Bio je aktivan i u podzmenoj organizaciji Briha (bijeg) koja je pomagala onima koji su pre\u017eivjeli holokaust da napuste Evropu i do\u0111u u Palestinu. <\/p>\n<p>Posle osnivanja dr\u017eave Izrael 1948, Vizental se prijavio da radi u prethodnici Mosada, takozvanom &quot;dr\u017eavnom odjeljenju&quot; Ministarstva spoljnih poslova. Iako nije bio Izraelac, dobio je izraelski pa&scaron;o&scaron; i ostao da \u017eivi u Austriji. <\/p>\n<p>U decembru 1948. pomenuto odjeljenje je poslalo tri agenta, predvo\u0111ena oficirom, izraelske vojske u Austriju. Oni su uz pomo\u0107 Vizentala i zahvaljuju\u0107i saradnji austrijskih obavje&scaron;tajnih slu\u017ebi postavili zamku za Adolfa Ajhmana ozlogla&scaron;enog &quot;specijaliste za Jevreje&quot;, zadu\u017eenog da ispita mogu\u0107a &quot;rje&scaron;enja za jevrejsko pitanje&quot;, u alpskom selu Altause, gdje je \u017eivjela Ajhmanova \u017eena sa djecom, prenosi <em>Tanjug<\/em>. <\/p>\n<p>Vjerovali su da \u0107e Ajhman, koji je pobjegao iz ameri\u010dkog logora za ratne zatvorenike, posjetiti porodicu povodom Nove godine. Me\u0111utim, Ajhman nije do&scaron;ao, mo\u017eda zato &scaron;to je u poslednjem trenutku upozoren da su Izraelci u selu. <\/p>\n<p>Vojni oficir Mihael Bloh napisao je detaljan izvje&scaron;taj o operaciji koji je tek nedavno objavljen. Pri\u010du je potvrdio zvani\u010dnik dr\u017eavnog odjeljenja A&scaron;er Ben Natan koji je kasnije bio izraelski ambasador u Njema\u010dkoj i Francuskoj. <\/p>\n<p>Godine 1953. Vizental je utvrdio gde se Ajhman nalazi i izvijestio o tome izraelske vlasti. Me\u0111utim, tek 1960, nakon obavje&scaron;tajnih dojava iz Njema\u010dke, izraelski agenti su poslati u Argentinu da ga uhvate.<\/p>\n<p>Vizental je po\u010deo da radi za Mosad nakon toga i nastavio u narednih desetak godina, pi&scaron;e autor knjige, pozivaju\u0107i se na Vizentalove dokumente. <\/p>\n<p>Glavni zadatak mu je bio da u\u0111e u trag zlo\u010dincima ali je tako\u0111e davao informacije o njema\u010dkim nau\u010dnicima i in\u017eenjerima koji su u Egiptu pravili rakete. <\/p>\n<p>Mosad je finansirao osnivanje Vizentalove kancelarije u Be\u010du i davao mu platu od oko 300 dolara mjese\u010dno. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Simon Vizental, koji je pre\u017eivio holokaust i posvetio svoj \u017eivot &quot;lovu&quot; na nacisti\u010dke zlo\u010dince, imao je podr&scaron;ku izraelske obavje&scaron;tajne slu\u017ebe Mosad, tvrdi izraelski autor Tom Segev u novoj knjizi danas objavljenoj. Knjiga &quot;Vizental &#8211; biografija&quot; pokazuje da je Izrael \u010dinio vi&scaron;e da se zlo\u010dinci izvedu pred lice pravde, nego &scaron;to se ranije mislilo i da [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-38256","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/38256","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=38256"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/38256\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=38256"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=38256"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=38256"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}