{"id":382209,"date":"2023-10-12T07:43:43","date_gmt":"2023-10-12T05:43:43","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=382209"},"modified":"2023-10-12T07:43:43","modified_gmt":"2023-10-12T05:43:43","slug":"mit-o-halijardu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/10\/12\/mit-o-halijardu\/","title":{"rendered":"Mit o Halijardu"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Autor: Sa\u0161a Ili\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Ispredanje mita o Misiji Halijard traje dugo. Danas je to jedan od fundiraju\u0107ih mitova na kojima po\u010diva dr\u017eavnost Republike Srbije. On oblikuje nacionalno se\u0107anje na Drugi svetski rat. U takvoj konstelaciji, SPC je ve\u0107 zauzela svoje po\u010dasno mesto, radikali tako\u0111e, kokarda je centru nove heraldike. \u010cetnici su rehabilitovani i danas se svaki promil \u010detni\u010dke krvi u porodi\u010dnoj lozi tretira kao pripadnost nekakvom plemstvu. Jo\u0161 ako je neko poreklom iz Pranjana, sela Ba ili sa Ravne gore, svi putevi su mu otvoreni; mo\u017ee dobiti besplatno \u0161kolovanje, zagarantovano mu je zaposlenje u Ministarstvu inostranih poslova ili budu\u0107nost karijernog diplomate koji bi mogao da po belom svetu \u0161iri mitove o maloj slobodarskoj Srbiji koja je spasavala ameri\u010dke pilote tokom 1943\/44. zaslugom Ravnogorskog pokreta Dra\u017ee Mihailovi\u0107a. Brojevi spasenih pilota vi\u0161e nisu va\u017eni, jer je mit odavno nadrastao fakte, pa se tako od tristotinak akcija \u2013 vi\u0161estruko manje od partizanskih akcija spasavanja, koji su tada imali preko 130 pisti na oslobo\u0111enoj teritoriji \u2013 do\u0161lo do dr\u017eavnih komemorativnih rituala koji integri\u0161u zajednicu oko tekovina \u010detni\u010dkih vojevanja.<\/p>\n<p>Misija Halijard je dobila kona\u010dno i filmsku obradu u re\u017eiji Rado\u0161a Baji\u0107a, koji se za taj posao preporu\u010dio dvema monumentalnim serijama o sada\u0161njosti i pro\u0161losti Srbije: Selo gori a baba se \u010de\u0161lja i Ravna gora. Ovim projektima je Baji\u0107 poku\u0161ao da poka\u017ee evolutivni put \u010detnika od upotrebe hladnog oru\u017eja u Drugom svetskom ratu do modernizacije srpskog sela na po\u010detku XXI veka. Dakle, to kretanje izme\u0111u klanja i oranja dovelo je ovog \u010doveka do savremenog doba usled kvantnog civilizacijskog skoka \u010detnika od \u010du\u010davca na Moravi do wc \u0161olje s daskom. Slede\u0107i logi\u010dan korak bio je ekranizacija fundiraju\u0107eg mita te zajednice, koji je izvore prona\u0161ao u usmenim predanjima kolaboracionista po selima oko Ravne gore.<\/p>\n<p>Ispostavilo se da je dolazak jednog ameri\u010dkog diplomate u Srbiju, biv\u0161eg pilota D\u017eona Kapela, bio klju\u010dan za prepoznavanje solidnog potencijala pri\u010de kojom bi se prevladavao animozitet prema SAD, nakon bombardovanja SRJ 1999. Trebalo je prona\u0107i neku zajedni\u010dku kariku u Srbiji koja se na\u0161la na novom istorijskom kursu revizije \u010detni\u0161tva. Odu\u0161evljen \u010detni\u010dkim legendama o spasila\u010dkoj misiji, diplomata Kapelo je osnovao Fondaciju Misija Halijard i po\u010deo da organizuje promociju ove pri\u010de u Srbiji i Americi. Zadao je sebi ambiciozan cilj da prona\u0111e potomke spasenih ameri\u010dkih pilota i pove\u017ee ih sa potomcima \u010detnika koji su spasavali njihove o\u010deve i dede. Uvek je dobro postaviti maksimalne zahteve, jer onda i realizacija tih ideja mo\u017ee garantovati uspeh. Tako je pomenuti D\u017eon Kapelo napravio nekoliko izlo\u017ebi, uglavnom u vojnim institucijama, kao \u0161to je Muzej avijati\u010darskih i specijalnih operacija u Severnoj Karolini, gde su posetioci mogli da se upoznaju sa \u010dinjenicama o ovoj operaciji, ali isto tako da vide i neke artefakte poput Dra\u017einog zlatnog prstena sa ugraviranom lobanjom ili pak da nau\u010de ne\u0161to o Srbiji, a onda se grupno fotografi\u0161u sa podignuta tri prsta. Uglavnom, razmena znanja tekla je spontano i bez mnogo udubljivanja u istorijske \u010dinjenice i njihova zna\u010denja.<\/p>\n<p>Napokon, Misija Halijard je na dr\u017eavnom nivou postala obavezuju\u0107a. Svake godine u septembru najvi\u0161i dr\u017eavni vrh odlazi na Galovi\u0107a polje kod Pranjana da oda po\u010dast \u010detnicima koji su u\u010destvovali u toj spasila\u010dkoj misiji. Predsednik Vu\u010di\u0107 je dao svoj skromni doprinos celoj stvari preusmeriv\u0161i 70 miliona dinara za igradnju Memorijalnog kompleksa. Me\u0111utim, mit o Halijardu raste i prelazi granice. Kakav bi to srpski mit bio ako bi postojao samo u Srbiji a da ga nema ni u tragovima diljem srpskih zemalja. Na sre\u0107u, pojavio se izvesni Vaskrsija Jankovi\u0107 iz sela Boljani\u0107a kod Doboja, koji je iz tamnice jugoslovenskih naroda uspeo da spase predaju o spasavanju ameri\u010dkih pilota na tlu Bosne, njih 60, kako je napisao u knjizi Spasavanje savezni\u010dkih pilota (Narodna biblioteka Petrovo, 2016). Naime, on je kao de\u010dak svedo\u010dio tim doga\u0111ajima a onda je sve lepo opisao, naro\u010dito kako je bilo zabranjeno pri\u010dati o spasila\u0161koj akciji na Ozrenu u vreme komunizma, jer je cenzura vladala sve do 1998, kada su kona\u010dno tamo\u0161nje patriote postavile memorijalnu plo\u010du sa podacima o doga\u0111ajima iz Drugog svetskog rata.<\/p>\n<p>I ove godine, 3. oktobra, predstavnici vlasti iz Srbije i Republike Srpske oti\u0161li su na Ozren kraj Doboja kako bi odali po\u010dast Ozrenskom \u010detni\u010dkom odredu i njegovom komandantu Cvjetinu Todi\u0107u, koji je upravljao pomenutom akcijom. Sam Milorad Dodik se \u010dudio, jer nikada ranije nije \u010duo za tu pri\u010du u Bosni. Demantovala ga je specijalna izaslanica predsednika Srbije, ministarka kulture Maja Gojkovi\u0107 koja je mnogo dublje povezana sa ovim \u010detni\u010dkim mitovima, \u0161to preko Srpske radikalne stranke, \u0161to preko porodi\u010dne predaje. Ona je na obele\u017eavanju 79 godina od operacije \u201eVazdu\u0161ni most\u201c, poznatoj i kao \u201eMisija Halijard\u201c, izjavila \u201eda je velika stvar \u0161to danas mo\u017eemo slobodno da ka\u017eemo da je srpski narod Ozrena i Doboja, Pranjana i drugih mesta u Srbiji i Republici Srpskoj, u\u010de\u0161\u0107em u ovoj operaciji stajao na boljoj i pravednijoj strani \u010dove\u010danstva\u201c. Tom prilikom nije propustila da pomene i film Heroji Halijarda koji \u0107e uskoro biti prikazan. On je, kako se ispostavlja, drugo najva\u017enije filmsko ostvarenje u Srbiji, nakon Dare iz Jasenovca Predraga Antonijevi\u0107a. Ovi filmovi, pretendenti na Oskara, predstavljaju najvi\u0161i domet dr\u017eavne filmske umetnosti, koji ne podle\u017eu umetni\u010dkoj kritici, kao \u0161to ni istorijski doga\u0111aji kojima se bave ne smeju biti preispitani metodama savremene istoriografije, ve\u0107 se moraju bespogovorno prihvatiti i razvijati, kao \u0161to se prihvata mitska predaja.<\/p>\n<p>S obzirom na sna\u017ean mitotvora\u010dki potencijal Misije Halijard kod politi\u010dke elite, ne\u0107e biti \u010dudno ako se u narednim godinama bude pojavio neki novi Vaskrsija, koji \u0107e posvedo\u010diti prisustvo mitema o Halijardu na tlu Crne Gore ili severa Kosova. Radovi su u toku.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/pescanik.net\/mit-o-halijardu\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Pe\u0161\u010danik.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ispredanje mita o Misiji Halijard traje dugo. Danas je to jedan od fundiraju\u0107ih mitova na kojima po\u010diva dr\u017eavnost Republike Srbije<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":382232,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-382209","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/382209","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=382209"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/382209\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":382212,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/382209\/revisions\/382212"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/382232"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=382209"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=382209"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=382209"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}