Golfska struja zaista slabi, potvr\u0111uje to nova studija, a u\u010dinak \u0107e imati duboke implikacije na jedan od najve\u0107ih vremenskih sistema na na\u0161oj planeti. Kada se Golfska struja mijenja, mijenja se i klima. Istra\u017eiva\u010di s Okeanografskog instituta “Woods Hole” i Univerziteta u Majamiju prou\u010dili su \u010detiri decenije podatke iz Floridskog moreuza, uklju\u010duju\u0107i mjerenja koli\u010dine morske vode koja je u to vrijeme pro\u0161la regijom.<\/p>\n
Otkrili su da se prenos Golfske struje smanjio za oko 4 odsto u proteklih 40 godina, \u0161to opisuju kao prvi “uvjerljiv, nedvosmislen posmatra\u010dki dokaz” usporavanja. Iako temeljni razlozi nisu procijenjeni kao dio studije, postoji 99-odstotna vjerovatno\u0107a da ovo slabljenje nije slu\u010dajan doga\u0111aj, ka\u017eu istra\u017eiva\u010di.<\/p>\n
“Ovo je najsna\u017eniji, najdefinativniji dokaz koji imamo o slabljenju ove klimatski relevantne okeanske struje. Iako mo\u017eemo definitivno re\u0107i da se ovo slabljenje doga\u0111a, ne mo\u017eemo re\u0107i u kojoj je mjeri povezano s klimatskim promjenama ili je li to prirodna varijacija”,\u00a0ka\u017ee fizi\u010dki okeanograf Kris\u00a0Piekuk\u00a0iz Okeanografskog instituta “Woods Hole”.<\/p>\n
Floridski moreuz\u00a0dobar je\u00a0izlog za u\u010dinke Golfske struje, koja te\u010de iz Meksi\u010dkog zaliva, oko Floride, uz isto\u010dnu obalu SAD-a, a zatim preko Atlantika. Struja sa sobom nosi topliju vodu, \u0161to zatim uti\u010de na temperature, padavine, nivo\u00a0mora, aktivnost uragana i jo\u0161 mnogo toga. Tako\u0111e\u00a0prenosi hranjive tvari preko okeana, uklju\u010duju\u0107i ugljik, prenosi “Science Alert”.<\/p>\n
U ovom slu\u010daju, slo\u017eeni Bajesov model \u2013 onaj koji razra\u0111uje vjerovatno\u0107e\u00a0i nesigurnosti do visokog nivoa\u00a0preciznosti \u2013 primijenjen je na podatke prikupljene iz satelitskih o\u010ditavanja, podmorskih kabela i terenskih snimanja.<\/p>\n
Osim \u0161to je zabrinjavaju\u0107i\u00a0izvje\u0161taj\u00a0o promjenjivom stanju Zemljine klime, studija je tako\u0111e\u00a0dokaz koliko su va\u017ena dugoro\u010dna posmatranja okeana u prepoznavanju trendova koji traju nekoliko decenija\u00a0ili \u010dak i du\u017ee. Sada je jasno da Golfska struja slabi \u2013 i da je globalno zatopljavanje\u00a0vjerovatni uzrok \u2013 ali nau\u010dnici nisu sigurni \u0161ta\u00a0\u0107e se sljede\u0107e dogoditi.<\/p>\n
Struja i s njim povezani vremenski obrasci klju\u010dne su komponente klime planeta, uti\u010du\u0107i na ekstremne vremenske prilike, kao i na prosje\u010dne temperature i nivoe padavina. Ono \u0161to tako\u0111e\u00a0treba razmotriti je kako \u0107e se promjene u klimi odraziti same na sebe, uzrokuju\u0107i dalje poreme\u0107aje vremenskih sistema. Istra\u017eiva\u010di koji stoje iza ove trenutne studije se nadaju da se analiza podataka koju su koristili mo\u017ee primijeniti na druge regije okeana.<\/p>\n
“Golfska struja je vitalna arterija cirkulacije okeana, pa su posljedice njenog slabljenja globalne. Mislim da postoji potencijal da ova tehnika izdvoji druge signale klimatskih promjena me\u0111u raspr\u0161enim posmatranjima koja imamo u okeanu”, ka\u017ee okeanografkinja Lisa Beal sa Univerziteta u Majamiju, prenosi portal klix.ba.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Golfska struja zaista slabi, potvr\u0111uje to nova studija, a u\u010dinak \u0107e imati duboke implikacije na jedan od najve\u0107ih vremenskih sistema na na\u0161oj planeti. Kada se Golfska struja mijenja, mijenja se i klima. Istra\u017eiva\u010di s Okeanografskog instituta “Woods Hole” i Univerziteta u Majamiju prou\u010dili su \u010detiri decenije podatke iz Floridskog moreuza, uklju\u010duju\u0107i mjerenja koli\u010dine morske vode […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":375233,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-381402","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/381402","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=381402"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/381402\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":381405,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/381402\/revisions\/381405"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/375233"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=381402"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=381402"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=381402"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}