{"id":381009,"date":"2023-09-29T10:39:58","date_gmt":"2023-09-29T08:39:58","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=381009"},"modified":"2023-09-29T10:39:58","modified_gmt":"2023-09-29T08:39:58","slug":"svajcarska-gleceri-izgubili-desetinu-zapremine-za-samo-dvije-godine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/09\/29\/svajcarska-gleceri-izgubili-desetinu-zapremine-za-samo-dvije-godine\/","title":{"rendered":"\u0160vajcarska: Gle\u010deri izgubili desetinu zapremine za samo dvije godine"},"content":{"rendered":"<p>\u0160vajcarski gle\u010deri su ove godine izgubili dodatnih \u010detiri odsto zapremine, \u0161to je drugi najve\u0107i gubitak posle pro\u0161logodi\u0161njeg od \u0161est odsto.<\/p>\n<p>Ovo su podaci iz godi\u0161njeg izve\u0161taja \u0160vajcarske mre\u017ee za pra\u0107enje gle\u010dera (Glamos), \u010diji tim godinama nadzire 176 od 1.400 \u0161vajcarskih gle\u010dera.<\/p>\n<p>Oni upozoravaju da je sada mo\u017eda prekasno da se spasu mnoga alpska ledena polja, \u010dak i kad bi se ispunile sve propisane mjere za ubla\u017eavanje klimatskih promjena.<\/p>\n<p>Prethodno se toliko leda otopilo za ukupno tri decenije, odnosno izme\u0111u 1960. i 1990. godine.<\/p>\n<p>Glaciologe koji mjere led ne tje\u0161i \u010dinjenica da se ove godine istopilo ne\u0161to manje leda nego \u0161to je tokom pro\u0161logodi\u0161njeg rekorda.<\/p>\n<p>\u201eOvo je druga najgora godina od po\u010detka merenja.U\u017easno je vidjeti da se ovaj ekstrem od pro\u0161le godine ponavlja&#8221;, rekao je Matijas Hus, direktor Glamosa, za BBC.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di ka\u017eu da je gubitak leda posledica uzastopnih, izrazito toplih ljeta i prili\u010dno malo snije\u017enih padavina pro\u0161le zime.<\/p>\n<p>Ako se ovakvi vremenski obrasci nastave, dodaju, otopljavanje \u0107e se samo ubrzati.<\/p>\n<p>Neki od manjih \u0161vajcarskih gle\u010dera su ve\u0107 nestali.<\/p>\n<p>Ove godine su istra\u017eiva\u010di prestali da prate gle\u010der Sveti Anafirn jer nema dovoljno leda da bi bilo vrijedno daljeg mjerenja.<\/p>\n<p>Drugi gle\u010deri se smanjuju toliko brzo da je malo vjerovatno da se mogu spasiti, \u010dak i kad bi se rast globalne temperature zadr\u017eao ispod 1,5 stepeni Celzijusa, \u0161to je dogovoreno Pariskim sporazumom o klimi.<\/p>\n<p>Bez ogromnog smanjenja gasova staklene ba\u0161te povezanih sa globalnim zagrijavanjem, stru\u010dnjaci za gle\u010dere upozoravaju da bi \u010dak i ve\u0107i gle\u010deri poput Ale\u010da, \u010diji je led sada u nekim djelovima debeo 800 metara, mogli nestati u roku od jedne generacije.<\/p>\n<p>Led, koji se tradicionalno nakuplja zimi i polako topi ljeti, obezbje\u0111uje svje\u017eu vodu od klju\u010dnog zna\u010daja za evropske rijeke.<\/p>\n<p>Njom se navodnjavaju usjevi i hlade nuklearne elektrane \u0161irom Evrope.<\/p>\n<p>Tako je pro\u0161le i ove godine putovanje Rajnom, glavnim tokom za rje\u010dni teretni saobra\u0107aj u Evropi, moralo biti ograni\u010deno jer je vodostaj bio previ\u0161e nizak.<\/p>\n<p>Tokom nezabilje\u017eenih vru\u0107ina 2022. godine, ribe iz \u0161vajcarskih rijeka su premje\u0161tene u rezervoare jer je voda postala previ\u0161e topla i oskudna da bi one mogle da pre\u017eive u njoj.<\/p>\n<p>\u201eAko ne do\u0111e do ubla\u017eavanja klimatskih promjena, izgubi\u0107emo sve gle\u010dere u Alpima do 2100. godine&#8221;, istakao je Hus.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u0160vajcarski gle\u010deri su ove godine izgubili dodatnih \u010detiri odsto zapremine, \u0161to je drugi najve\u0107i gubitak posle pro\u0161logodi\u0161njeg od \u0161est odsto. Ovo su podaci iz godi\u0161njeg izve\u0161taja \u0160vajcarske mre\u017ee za pra\u0107enje gle\u010dera (Glamos), \u010diji tim godinama nadzire 176 od 1.400 \u0161vajcarskih gle\u010dera. Oni upozoravaju da je sada mo\u017eda prekasno da se spasu mnoga alpska ledena polja, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":301418,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-381009","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/381009","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=381009"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/381009\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":381012,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/381009\/revisions\/381012"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/301418"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=381009"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=381009"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=381009"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}