![\"\"](\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/indeks-kriminala.jpg\")
<\/p>\nCrna Gora je peta u Evropi po Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2023. godinu. Od 193 dr\u017eave u svijetu, Crna Gora je na 54 mjestu. Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC) predstavila je danas Indeks transnacionalnog organizovanog kriminala u svijetu.<\/p>\n
<\/p>\n
Globalni indeks za 2023. godinu otkriva kontinuirani porast organizovanog kriminala na globalnom nivou, pri \u010demu 83% svjetske populacije \u017eivi u uslovima visokog kriminala. Ako se posmatraju 17 dr\u017eava centralne i isto\u010dne Evrope, po ovom indeksu, Crna Gora je na \u010detvrtom mjestu.<\/p>\n
“Grupe formirane u mafija\u0161kom stilu su dominantna vrsta kriminalnih mre\u017ea u Crnoj Gori. Klanovi “\u0160kaljar” i “Kava\u010d” su najistaknutiji akteri i prvenstveno se bave pranjem novca i trgovinom kokainom iz Latinske Amerike. Dva klana su spovele zna\u010dajne akte nasilja koje se preliva preko granica u Srbiju i Evropu. Vo\u0111e kriminalnih grupa ili visokopozicionirani \u010dlanovi koji slu\u017ee kaznu u Crnoj Gori \u010desto regrutuju nove snage u zatvorima. Sofisticiranost labavih kriminalnih mre\u017ea raste. Porast koli\u010dina kokaina u Luci Bar i \u0161iroko rasprostranjene veze mre\u017ea sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe koje poti\u010du iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mre\u017eu. Kriminalne mre\u017ee su uglavnom povezane sa grupama u stilu mafije i trgovinom kokainom i imaju veze sa korumpiranim lokalnim politi\u010darima i organima za sprovo\u0111enje zakona”, pi\u0161e u izvje\u0161taju, prenosi RTCG.<\/a><\/p>\n Kako se isti\u010de, otkako je manjinska vlada zba\u010dena izglasavanjem nepovjerenja u avgustu 2022. godine, zemlja je gurnuta dalje u duboku politi\u010dku nestabilnost.<\/p>\n “Nova ve\u0107ina u parlamentu, koja je bila duboko fragmentisana i polarizovana, nije uspjela da izabere novu vladu, \u0161to je dovelo do \u0107orsokaka. Uprkos kontinuiranim politi\u010dkim krizama, privremena vlada je ulo\u017eila napore u borbi protiv organizovanog kriminala, posebno u borbi protiv trgovine kokainom i \u0161verca cigareta. Me\u0111utim, tenzije i nepovjerenje unutar vladaju\u0107e koalicije i nedostatak konstruktivnog u\u010de\u0161\u0107a svih politi\u010dkih partija na plenarnim sjednicama doveli su do ka\u0161njenja i neefikasnosti u pobolj\u0161anju klju\u010dnih zakona. Parlament tako\u0111e tek treba da poka\u017ee u praksi svoju posve\u0107enost crnogorskoj reformskoj EU agendi i da pobolj\u0161a svoju koordinaciju sa vladom u pogledu zakonodavnih inicijativa”, navodi se u izvje\u0161taju.<\/p>\n Korupcija i kronizam i dalje su rasprostranjeni u Crnoj Gori, a napori vlasti da rije\u0161e problem, uklju\u010duju\u0107i hap\u0161enja dvoje va\u017enih\u00a0sudija u aprilu i maju 2022. godine, dijelom podstaknuti zahtjevima za pristupanje EU, nijesu dali zna\u010dajne rezultate.<\/p>\n “Agencija za spre\u010davanje korupcije nema dovoljno osoblja i treba da pobolj\u0161a svoj bilans u borbi protiv korupcije. Tako\u0111e postoji potreba za revizijom zakonskog okvira koji reguli\u0161e prevenciju korupcije. Me\u0111utim, politi\u010dka nestabilnost je u potpunosti zaustavila antikorupcijske reforme u zakonodavstvu i prakti\u010dnu primjenu. Cjelokupna organizacija dr\u017eavne uprave ne obezbje\u0111uje efikasne linije odgovornosti u mnogim oblastima. Iako je parlament pobolj\u0161ao transparentnost u svom radu, vladaju\u0107a ve\u0107ina \u010desto zaobilazi javne konsultacije i koristi brze procedure za dono\u0161enje zakona”, navedeno je u izvje\u0161taju GI-TOC.<\/p>\n \u0160to se ti\u010de me\u0111unarodne saradnje, situacija u Crnoj Gori je zna\u010dajno pobolj\u0161ana poslednjih godina, posebno nakon \u0161to je zemlja u\u0161la u NATO i potpisala bilateralne sporazume sa SAD i drugim zapadnim i susjednim zemljama,\u00a0 isti\u010de se.<\/p>\n “Nedostaje saradnja izme\u0111u dr\u017eavnog tu\u017eila\u0161tva i drugih dr\u017eavnih aktera, posebno sa Agencijom za nacionalnu bezbjednost. Sprovo\u0111enje zakona tako\u0111e pati od politi\u010dkog mije\u0161anja u njihove operativne aktivnosti i procesuiranje slu\u010dajeva. Crnogorska policija nema dovoljno sredstava i nema profesionalizam i tehni\u010dke sposobnosti potrebne za razotkrivanje slo\u017eenih me\u0111unarodnih kriminalnih mre\u017ea trgovine drogom. \u0160tavi\u0161e, zbog zarobljavanja dr\u017eave, agencije za sprovo\u0111enje zakona nijesu u mogu\u0107nosti da odr\u017ee integritet istraga. Specijalno tu\u017eila\u0161tvo za organizovani kriminal i korupciju na visokom nivou pove\u0107alo je broj zaposlenih u poslednjih nekoliko godina, ali njegovu efikasnost podrivaju lo\u0161i uslovi rada, slaba saradnja sa drugim agencijama za sprovo\u0111enje zakona, kao i korupcija i sna\u017ean politi\u010dki uticaj. Pobolj\u0161ana je proaktivnost i efikasnost istraga, sa \u010detiri policijske jedinice”, navedeno je u izvje\u0161taju.<\/p>\n Kako se tvrdi, sve jedinice su sada povezane sa sigurnim komunikacionim kanalom Europolove aplikacije za bezbjednu razmjenu informacija.<\/p>\n “Napori ulo\u017eeni da se sprovo\u0111enje zakona u\u010dini efikasnim doveli su do pove\u0107anja broja slu\u010dajeva organizovanog kriminala koji su istra\u017eeni i procesuirani u zemlji. Me\u0111utim, kapacitet za rje\u0161avanje krijum\u010darenja duvana i pranja novca jo\u0161 nije na \u017eeljenom nivou”, pi\u0161e u izvje\u0161taju GI-TOC.<\/p>\n Autori su dali i neka obja\u0161njenja.<\/p>\n “Broj ljudi koji \u017eive u uslovima niske otpornosti na organizovani kriminal na globalnom nivou zna\u010dajno je opao, sada je to 62% svjetske populacije, u pore\u0111enju sa 79,4% koliko je bilo 2021.godine”, navodi se u saop\u0161tenju.<\/p>\n Na prvom mjestu na Indeksu je Rusija, slijedi Ukrajina, a tre\u0107e mjesto dijele Srbija i Italija.<\/p>\n Ipak, navedeno je, kada se uporedi globalna otpornost sa porastom rasprostranjenosti kriminala, podaci pokazuju da sistem generalno ne uspijeva da odgovori na prijetnju organizovanog kriminala.<\/p>\n “Sve ve\u0107i jaz izme\u0111u organizovanog kriminala i na\u0161ih napora za kolektivnu otpornost nagla\u0161ava hitnu potrebu za prakti\u010dnim strategijama za borbu protiv organizovanog kriminala na globalnom nivou. Indeks, kao\u00a0pobolj\u0161ani alat, otkriva domet i slo\u017eenost transnacionalnog organizovanog kriminala i procjenjuje kapacitete 193 zemlje \u010dlanice UN da se odupru kriminalnim prijetnjama. Nadovezuju\u0107i se na izdanje Indeksa iz 2021. godine, Indeks za 2023. uvodi nove indikatore, otkrivaju\u0107i robusniju i sveobuhvatniju globalnu sliku”, pi\u0161e u saop\u0161tenju.<\/p>\n Zajedno sa prvobitnih deset indikatora, Indeks organizovanog kriminala 2023. godine uveo je pet novih indikatora za mjerenje kriminalne aktivnosti. To su pranje novca, sajber kriminal, \u0161verc akcizne robe, falsifikovanje robe i iznude.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Crna Gora je peta u Evropi po Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2023. godinu. Od 193 dr\u017eave u svijetu, Crna Gora je na 54 mjestu. Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC) predstavila je danas Indeks transnacionalnog organizovanog kriminala u svijetu. Globalni indeks za 2023. godinu otkriva kontinuirani porast organizovanog kriminala na globalnom […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":374814,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-380709","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/380709","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=380709"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/380709\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":380713,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/380709\/revisions\/380713"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/374814"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=380709"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=380709"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=380709"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}