{"id":380253,"date":"2023-09-22T07:34:36","date_gmt":"2023-09-22T05:34:36","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=380253"},"modified":"2023-09-22T07:51:11","modified_gmt":"2023-09-22T05:51:11","slug":"mediji-u-sluzbi-proizvodjaca-oruzja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/09\/22\/mediji-u-sluzbi-proizvodjaca-oruzja\/","title":{"rendered":"Mediji u slu\u017ebi proizvo\u0111a\u010da oru\u017eja"},"content":{"rendered":"

Autor: Kristian Laubjerg<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Rat u Ukrajini je napravio ruglo od novinarstva. Umjesto da mediji donositelje politi\u010dkih odluka pozovu na odgovornost, postali su instrument lobiranja za industriju oru\u017eja.<\/p>\n

\u201cUvijek je jednostavno povu\u0107i ljude za sobom. \u2026. Sve \u0161to trebate u\u010diniti je re\u0107i im da su napadnuti.\u201d (Rajhmar\u0161al Hermann G\u00f6ring na Nirnber\u0161kom procesu) [1]<\/em><\/p>\n

Filozofi i psiholozi stolje\u0107ima su istra\u017eivali na\u010dine na koje spoznajemo svijet koji nas okru\u017euje. Na\u0161e razumijevanje svijeta odre\u0111uje na\u0161e stavove prema odre\u0111enim doga\u0111ajima. \u010cinjenica je da mediji imaju zna\u010dajan utjecaj na formiranje na\u0161ih stavova prema gotovo svim temama, a posebno prema politi\u010dki va\u017enim temama. Rasprave o problemima i temama u zapadnim medijima u vezi s ratom u Ukrajini izuzetno su rijetke, a to se posebno odnosi na istra\u017eivanje uzroka. Iz zapadnja\u010dke perspektive, Rusija je u potpunosti odgovorna za rat. Svakako, nitko ne bi poricao da je malo vjerojatno da bi rat po\u010deo da Rusija nije napala Ukrajinu. U ovom \u010dlanku postavljamo pitanje \u0161to je nagnalo Ruse na invaziju.<\/p>\n

Godine 2008, zemlje \u010dlanice NATO-a su se na samitu u Bukure\u0161tu dogovorile da se Ukrajini treba dopustiti pridru\u017eivanje NATO-u. Kao rezultat toga, toj zemlji je konstantno pritjecala financijska i vojna pomo\u0107 s namjerom da je pripremi za \u010dlanstvo. [2] U po\u010detku se pomo\u0107 sastojala uglavnom od prora\u010dunske potpore, ali je 2014. pro\u0161irena na izravnu potporu vojsci. Prema bilateralnim sporazumima s pojedinim zemljama NATO-a, najmanje 10.000 ukrajinskih vojnika godi\u0161nje je obu\u010davano kako bi se osigurala interoperabilnost s NATO-om. Nadalje, kako bi utrli put slu\u017ebenom ulasku u NATO, SAD je u kolovozu 2021. predstavio Strate\u0161ki obrambeni okvir s Ukrajinom, nakon \u010dega je uslijedila Ameri\u010dko-ukrajinska povelja o strate\u0161kom partnerstvu.<\/p>\n

Mediji su izbjegavali puno govoriti o uplitanju Zapada u Ukrajinu prije ruske invazije u velja\u010di 2022. Umije\u0161anost SAD-a u nasilne prosvjede na trgu Majdan u Kijevu nije naro\u010dito poznata, a to je dovelo do pada demokratski izabrane proruske vlade 2014. Narativi zapadnih zemalja o ratu u Ukrajini nalikuju onima koji su kori\u0161teni za opisivanje motiva koji su pokrenuli ameri\u010dku invaziju na Irak 2003. \u201cKoalicija voljnih\u201d bila je spremna podr\u017eati ameri\u010dku invaziju na Irak. Do toga je do\u0161lo zbog neprekidnog bombardiranja mainstream medija negativnom slikom ira\u010dkog predsjednika Saddama Husseina. Saddam je predstavljen kao militantno i neprijateljsko \u010dudovi\u0161te. Posjedovao je oru\u017eje za masovno uni\u0161tenje i bio ga je spreman upotrijebiti protiv cijelog \u201cslobodnog\u201d svijeta. Ispostavilo se da je povod za pokretanje rata fabricirala CIA. Zapadni svijet je vjerovao da sudjeluje u vrijednoj i plemenitoj stvari, \u010dak i s humanitarnim i demokratskim prizvukom. Rijetki su se usu\u0111ivali suprotstaviti ovom ratu iz straha da ne budu obilje\u017eeni kao nedomoljubi i nedemokrati. Danas predsjednik Biden upozorava cijeli svijet da ruski predsjednik prijeti na\u0161oj slobodi. Klju\u010dna poruka medija glasi da ovaj rat mo\u017ee zavr\u0161iti tek kada Rusija bude pora\u017eena i vojno izbrisana kao globalna sila.<\/p>\n

Trenutno se povijest u Ukrajini ponavlja samo su imena promijenjena. Ovaj rad nagla\u0161ava da \u201cslobodni tisak\u201d zapadnih medija nije uspio zadovoljiti standarde koji definiraju \u201cslobodni tisak\u201d kao \u0161to je primjerice promatranje teme iz svih uglova. To ne zna\u010di da su ruski mediji autonomniji i nepristrasniji.<\/h3>\n
\n

Teza<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Zahtjevi ameri\u010dkog vodstva za potporom ratu protiv Rusije u Ukrajini aksiomatski su povezani s vrijednostima o kojima ovisi na\u0161 vlastiti identitet. Za ve\u0107inu ljudi bilo bi vrlo neugodno iskustvo suprotstaviti se vijestima postavljenim u kontekst ljudskih prava i demokratskih vrijednosti. To bi razbilo na\u0161 identitet kao slobodnih i demokratskih bi\u0107a, identitet koji se razvijao od kraja Drugog svjetskog rata. Rizik od izop\u0107enja postoji za \u010dlanove vlade, kao i za \u0161iru javnost. Vjerovati medijskim ratnim narativima je najmanje komplicirana reakcija.<\/p>\n

Klju\u010dna teza ovog rada glasi: Mediji igraju primarnu i utjecajnu ulogu oblikovanjem javnog narativa tako da podupiru i potvr\u0111uju politi\u010dke odluke koje donose vodstvo SAD-a i NATO-a. Zaklju\u010dna teza glasi: da su mediji u svoje analize uklju\u010dili pri\u010de o zapadnim aktivnostima koje su dovele do invazije, vjerojatno bi utrli put miroljubivim rje\u0161enjima, a ne vojnim. Kriti\u010dki narativ mo\u017ee potencijalno ugroziti jedinstvo Zapada protiv ruske invazije.<\/p>\n

Ova teza implicira da vijesti i \u201canaliti\u010dki\u201d komentari veli\u010daju kori\u0161tenje nasilja kao primarnog sredstva za rje\u0161avanje me\u0111unarodnih sporova. To se posti\u017ee uobli\u010davanjem pri\u010da o opasnostima ili navodnim opasnostima koje prijete od neprijateljskih dr\u017eava i osoba koje imaju narodnu potporu za vojna rje\u0161enja. Argumenti \u2018ciljane dr\u017eave\u2019 zanemaruju se u korist narativa koji povla\u0111uju interesima vojno-industrijskog kompleksa. Proizvo\u0111a\u010di oru\u017eja popravili su svoj dru\u0161tveni ugled nakon manje od 18 mjeseci rata. Umjesto da ih se smatra \u201ctrgovcima smrti\u201d, ova se industrija sada po\u0161tuje i smatra doprinosom miru. Slike koje dolaze iz Ukrajine, ili kad smo ve\u0107 kod toga, slike iz bilo koje ratom razorene zemlje, su stra\u0161ne. Ali \u201cpodlijegati slijepim emocijama i prihvatiti dominantni zapadnja\u010dki narativ opasna je pogre\u0161ka. Osna\u017euje najgore sile u Washingtonu, uklju\u010duju\u0107i vezu birokratske mo\u0107i i komercijalnih interesa koje je predsjednik Eisenhower\u2026 nazvao vojno-industrijskim kompleksom\u201d.[3]<\/p>\n

\n

Uloga korporativnih medija<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Ve\u0107ina zapadnjaka vjeruje da imaju slobodan izbor odlu\u010diti kome \u0107e dati svoj glas. Dobro je dokumentirano da su na\u0161i politi\u010dki stavovi u velikoj mjeri pod utjecajem medija. A mediji su u vlasni\u0161tvu nekolicine korporacija s globalnim dosegom.[4] Te korporacije uklju\u010duju AT&T (uklju\u010duju\u0107i Time Warner), Disney, News Corporations, Fox Corporation i Paramount (uklju\u010duju\u0107i Viacom). Prije otprilike 40 godina, ameri\u010dkoj javnosti\u00a0 slu\u017eilo je 50 medijskih kompanija. Danas ih slu\u017ei \u0161est. Globalne novine, uklju\u010duju\u0107i New York Post, Sunday Times i Daily Telegraph, u vlasni\u0161tvu su Murdochove News Corporation. Vlasni\u0161tvo se prote\u017ee i na televiziju, primjeri uklju\u010duju Fox TV, Sky TV i filmski studio 20th Century Fox. Izjava \u201cVijesti su ono \u0161to mi odlu\u010dimo da budu\u201d pripisuje se Murdochu. Korporativni mediji primaju, najve\u0107im dijelom, sadr\u017eaj vijesti od nekoliko agencija. Dobro poznata agencija je Associated Press (\u201cAdvancing the power of facts\u201d \u2013 \u201cUnapre\u0111ujemo mo\u0107 \u010dinjenica\u201d). Izvori njihovih prihoda ukazuju na njihov globalni doseg. Agencija je oko 30% svojih prihoda ostvarila od prodaje novina u Sjedinjenim Dr\u017eavama, dok je 37% ostvareno od naplate emitiranja diljem svijeta. AP se hvali neovisno\u0161\u0107u i predstavljanjem \u010dinjenica iz svih uglova. Sastav upravnog odbora sugerira da AP mo\u017eda nije toliko neovisan kao \u0161to nas \u017eeli uvjeriti. Predsjednik uprave AP-a dolazi iz korporacije Hearst, u \u010dijoj su domeni i usluge s izravnim vezama s vojskom i industrijom oru\u017eja, \u0161to postavlja ograni\u010denja AP-ovom istra\u017eiva\u010dkom novinarstvu.[5] Hearst nudi softverska rje\u0161enja za upravljanje odr\u017eavanjem zrakoplova i helikoptera. Tvrtka posjeduje kabelske televizijske mre\u017ee kao \u0161to su A&E, HISTORY, Lifetime i ESPN, uz 24 dnevne i 52 tjedne novine te gotovo 260 \u010dasopisa diljem svijeta. Me\u0111u ostalim novinskim agencijama koje pru\u017eaju informacije za korporativne medije je Reuters (\u201cInformacije kojima mo\u017eete vjerovati\u201d). Kanadska medijska tvrtka Thomson Corporation kupila ju je 2008. Reuters obavje\u0161tava na svojoj web stranici da je \u201c\u2026..najve\u0107i svjetski pru\u017eatelj dnevnih multimedijskih vijesti, koji dose\u017ee milijarde ljudi diljem svijeta.[6] Reuters putem desktop-terminala pru\u017ea poslovne, financijske, nacionalne i me\u0111unarodne vijesti profesionalcima, svjetskim medijskim organizacijama, organizatorima doga\u0111anja (industry events) i izravno potro\u0161a\u010dima\u201d. Steve Hasker, biv\u0161i zaposlenik privatne investicijske tvrtke TPG Capital sada je predsjednik i izvr\u0161ni direktor Thomson Reutersa.[7] Ovo ukazuje na pravi karakter medija kao komercijalnih korporacija.<\/p>\n

\n

Vojno-industrijsko-medijski kompleks<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Termin \u201cvojno-industrijski-medijski kompleks\u201d skovan je po\u010detkom stolje\u0107a. Ovaj termin je postao va\u017ean u kontekstu rata u Ukrajini i predstavlja pravi zlatni rudnik za ugovorene pru\u017eatelje usluga \u201cobrambenoj industriji\u201d (defence contractors). Dionice obrambenih korporacija vrtoglavo rastu s naglim porastom obrambenih tro\u0161kova u zemljama NATO-a.<\/p>\n

Izvr\u0161ni direktori medijskih korporacija \u010desto sjede u upravnim odborima drugih nemedijskih korporacija. Analiti\u010dari su dokumentirali vezu izme\u0111u medija, svijeta ogla\u0161avanja i vojno-industrijskog kompleksa.[8]<\/h3>\n

Studija iz 1998. godine otkrila je da je 81 korporativnih direktora tako\u0111er zauzimalo 104 direktorske pozicije u upravnim odborima tvrtki koje su identificirane kao Fortune 1000 korporacija. Uz tako isprepletenu mre\u017eu, nije iznena\u0111uju\u0107e da korporativni mediji utje\u010du na javnost prevladavaju\u0107im ideologijama koje pokre\u0107u kapitalisti\u010dki sustav.<\/p>\n

Knjiga Edwarda S. Hermana i Noama Chomskog zaklju\u010duje da mediji (p)odr\u017eavaju pristranost korporativne klase[9], stoga \u0161to mediji daju prednost vladinim i korporativnim izvorima vijesti. Autori primje\u0107uju primarnu tendenciju izbjegavanja vrije\u0111anja mo\u0107nih i gotovo religiozno \u0161tovanje tr\u017ei\u0161ne ekonomije. Pratitelji i komentatori vijesti vezanih uz rat u Ukrajini se sla\u017eu sa zaklju\u010dcima Hermana i Chomskog. Gotovo sve glavne televizijske postaje u SAD-u pozvale su biv\u0161e vojne \u010dasnike da komentiraju rusku invaziju. Komentari i ocjene ovih stru\u010dnjaka \u010desto \u010dine temelj narativa koje novine dostavljaju cijelom zapadnom svijetu. Kada je TV postaja MSNBC pozvala biv\u0161eg ministra domovinske sigurnosti, nije obavijestila svoje gledatelje da je ovaj stru\u010dnjak sada \u010dlan upravnog odbora Lockheed Martina, najve\u0107eg svjetskog proizvo\u0111a\u010da oru\u017eja. Ovo nije jedinstven slu\u010daj, tu je i primjer\u00a0 proizvo\u0111a\u010da oru\u017eja Raytheon Technologies.[10] Raytheon Technologies povezuje se s New York Timesom, respektabilnim izvorom \u201cobjektivnih\u201d vijesti dok istovremeno doprinose proizvodnji ratnih strojeva, kao \u0161to je F-35. Biv\u0161i dr\u017eavni tajnik Cyrus Vance bio je \u010dlan upravnog odbora New York Timesa.<\/p>\n

Najeklatantniji slu\u010daj isprepletenosti uprava medija i vojno-industrijskog kompleksa doga\u0111a se kada proizvo\u0111a\u010d oru\u017eja izravno posjeduje medije. To je bio slu\u010daj kada je General Electric posjedovao TV postaju NBC. Tako\u0111er je sponzorirao informativne programe na TV postajama CBS, ABC i CNN \u2013 a sve one imaju globalni doseg.<\/p>\n

Da je javnost bila svjesna izravne upletenosti industrije oru\u017eja u izvje\u0161tavanje po\u0161teno je pretpostaviti da bi svoje vlade smatrala odgovornima. Gra\u0111ani Zapada su pogre\u0161no informirani, neobrazovani i zavedeni u pogledu rata i vojnog anga\u017emana.<\/h3>\n

Sada \u0107emo identificirati propuste i pre\u0161u\u0107ivanja u izvje\u0161tavanju o ratu u Ukrajini. Da nije bilo takvih propusta, mo\u017eda bi postojale razli\u010dite percepcije i stavovi koji bi bili u sukobu s narativima koje emitiraju mainstream mediji.<\/p>\n

\n

Kontekstualno izostavljanje informacija o uzrocima rata u Ukrajini<\/h2>\n<\/blockquote>\n

John Mearsheimer i Benjamin Abelow me\u0111u rijetkima su na Zapadu koji su se usudili propitivati \u200b\u200bpri\u010de o Ukrajini. Mearsheimer, profesor iz Chicaga, odr\u017eao je govor na Institutu Europske unije 16. lipnja 2022. pod naslovom \u201cUzroci i posljedice ukrajinskog rata\u201d. Nekoliko mjeseci kasnije Abelow je, lobiraju\u0107i u Kongresu o politici nuklearnog naoru\u017eanja, objavio svoju knjigu \u201cKako je Zapad doveo rat u Ukrajinu\u201d.[11]<\/p>\n

Su\u0161tina otkri\u0107a obojice glasi: zapadnu opsjednutost pravom Ukrajine da se pridru\u017ei NATO-u Rusija je vidjela kao crvenu liniju. Rusija je Washingtonu i evropskim \u010delnicima u vi\u0161e navrata priop\u0107ila da pridru\u017eivanje Ukrajine NATO-u smatra egzistencijalnom prijetnjom. Abelow dalje prosvjetljuje svoje \u010ditatelje da je biv\u0161i ameri\u010dki veleposlanik i sada\u0161nji \u0161ef CIA-e, William J. Burns, obavijestio State Department 2008. da \u0107e ulazak Gruzije i Ukrajine u NATO Rusija smatrati \u2018linijom preko koje se ne mo\u017ee prije\u0107i\u201d\u2019. Pripreme za ulazak u NATO mogle bi izazvati ozbiljne i nepredvidive ruske reakcije. Abelow otkriva svojim \u010ditateljima, nekoliko dana prije invazije, da je ruska vlada komunicirala s Washingtonom kako bi predlo\u017eila mirno rje\u0161enje krize. Ovaj prijedlog doista je izazvao pozitivnu reakciju iz Washingtona. Blinken je prosincu 2021. odgovorio: \u201cNema promjena. Ne\u0107e biti promjena.\u201d<\/p>\n

Ova dvojica istra\u017eiva\u010da nisu prona\u0161li nikakve dokaze koji bi podr\u017eali pretpostavljene imperijalne motive predsjednika Putina, iako su to mainstream mediji i svi politi\u010dki \u010delnici zapadnih zemalja uporno ponavljali. Njegov interes bio je osigurati da Ukrajina ne postane odsko\u010dna daska za snage SAD-a i NATO-a. Na dan invazije 24. velja\u010de 2022. predsjednik Putin je izjavio: \u201cNa\u0161 plan nije okupirati ukrajinski teritorij\u2026 Rusija se ne mo\u017ee osje\u0107ati sigurnom, razvijati se i postojati dok je suo\u010dena s trajnom prijetnjom s teritorija dana\u0161nje Ukrajine.\u201d<\/p>\n

Propagandna struja koja dolazi iz mainstream medija koncentrira se na stvaranje straha. To poma\u017ee ujedinjenju ljudi razli\u010ditih uvjerenja i vrijednosti. To je strategija koju je zagovarao nacisti\u010dki vo\u0111a Herman G\u00f6ring, kako je citirano na po\u010detku ovog rada.<\/h3>\n

Ako bi ljudi prepoznali politi\u010dku prirodu poruka koje dolaze iz korporativnih medija, postoji velika vjerojatnost da bi se javnost po\u010dela suprotstavljati sukobima. Da su izvje\u0161taji pokrivali gledi\u0161ta iz \u0161irih perspektiva, ameri\u010dki narativi temeljeni na strahu ne bi nai\u0161li na takav jednostran pristanak gra\u0111ana drugih zapadnih zemalja. Konvencionalni mediji dosljedno su izostavljali pozadinu invazije o kojoj su izvijestila ova dva istra\u017eiva\u010da.<\/p>\n

\n

\u00a0Rusija je na granici SAD-a!<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Situacija u Ukrajini nalikuje kubanskoj krizi 1962. kada je SSSR pre\u0161ao crvenu liniju koju su jednostrano odredile SAD. SSSR je tajno postavljao projektile na Kubi. Tada\u0161nji ameri\u010dki predsjednik John F. Kennedy rekao je predsjedniku Hru\u0161\u010dovu da \u0107e uslijediti ozbiljne posljedice ako se rakete ne povuku. Putin je primijenio isti pristup kao Kennedy. Njegov suparnik, predsjednik Biden, ra\u010dunaju\u0107i na to da \u0107e svijet prihvatiti ameri\u010dki \u201ciznimnost\u201d, nije odgovorio.<\/p>\n

Kakva bi bila reakcija javnosti da su uloge izme\u0111u dviju zemalja zamijenjene i da se Rusija priprema za postavljanje vojnih baza u Meksiku ili Kanadi, blizu granice sa SAD-om? Dogodi li se takva situacija, korporativni mediji vjerojatno bi nam prezentirali narative koji opravdavaju preventivne udare SAD-a u skladu s 200 godina starom Monroeovom doktrinom.[12] Monroeova doktrina implicira da je svaka intervencija stranih sila u politi\u010dke poslove Amerike potencijalno neprijateljski \u010din protiv Sjedinjenih Dr\u017eava. Rex Tillerson, biv\u0161i dr\u017eavni tajnik, odgovorio je na pitanje novinara u velja\u010di 2018.: \u201cMislim da je [Monroeova doktrina] jednako relevantna danas, kao \u0161to je bila i na dan kad je napisana\u201d.<\/p>\n

Mediji su pokazali malo razumijevanja za rusko stajali\u0161te kada su SAD postavile raketne platforme koje mogu nositi nuklearne rakete u Rumunjskoj i balti\u010dkim dr\u017eavama, te ih planirale postaviti u Poljskoj. Mediji su propustili dati informacije o implikacijama za Rusiju. SAD je odustao od ABM sporazuma [Sporazum o antibalisti\u010dkim raketama]\u00a0 2002. A 2019. SAD je ukinuo sporazum o nuklearnim projektilima srednjeg dometa i odbio odgovoriti na poku\u0161aj Rusije da pregovara o bilateralnom moratoriju na raspore\u0111ivanje lansirnih sustava.<\/h3>\n
\n

Prema mirnom rje\u0161enju sada\u0161njeg rata?<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Ruska pobjeda na ukrajinskom rati\u0161tu protiv zapadnih NATO saveznika za SAD bi bila nepodno\u0161ljiva. Moralisti\u010dki argumenti koje je koristio predsjednik Biden kada je pozivao na vojne doprinose ukrajinskom ratnom stroju, \u010dine pregovore kao rje\u0161enje ovog sukoba gotovo nemogu\u0107im. Iza stava SAD-a i njegovih saveznika nazire se ideologija slobodnog poduzetni\u0161tva preru\u0161ena u demokraciju, vladavinu prava i ljudska prava. Neoliberalna ideologija privatizacije dominirala je politi\u010dkim mi\u0161ljenjem tijekom posljednjih desetlje\u0107a i pokreta\u010d je ameri\u010dkog vojnog anga\u017emana bilo gdje. Vojska priprema teren za ulazak komercijalnih poduze\u0107a, dok vojno-industrijski kompleks ubire trenutnu dobit.<\/p>\n

\n

Je li se rat mogao izbje\u0107i?<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Bez potpore naroda, razumni vladari ne kre\u0107u u rat. Kada prestane narodna podr\u0161ka ratu, sukobljeni partneri tra\u017ee politi\u010dka rje\u0161enja, a ne vojna. Ako je ova pretpostavka valjana, onda je logi\u010dno pretpostaviti da \u0161to se bolje razumije kontekst rata, to je vjerojatnije da \u0107e podr\u0161ka javnosti biti podijeljena. Abelow pretpostavlja da rat nikada ne bi zapo\u010deo da nisu provedene sljede\u0107e aktivnosti:<\/p>\n

\n

SAD je gurnuo NATO do granica Rusije.<\/h3>\n

SAD je razmjestio lansirne rampe za rakete koje mogu nositi nuklearno oru\u017eje u Rumunjskoj i planirao ih je za Poljsku.<\/h3>\n

SAD je pridonio svrgavanju demokratski izabrane ukrajinske vlade 2014.<\/h3>\n

SAD je zanemario ruske poku\u0161aje da pregovara o bilateralnom moratoriju na raspore\u0111ivanje protubalisti\u010dkih projektila (nakon ameri\u010dkog ukidanja ABM sporazuma i IRN raketnog sporazuma).<\/h3>\n

SAD je isprepleo svoju vojsku s ukrajinskom.<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Da se ove aktivnosti koje su pokrenule SAD uz podr\u0161ku NATO saveza nisu dogodile, razumno je pretpostaviti da Rusija ne bi napala Ukrajinu. No, nakon \u0161to su bile provedene, takozvani slobodni mediji Zapada trebali su u svoje izvje\u0161taje uklju\u010diti analizu motiva ruske invazije. Takvi su narativi mogli utrti put mirnim rje\u0161enjima sukoba, a ne vojnim. Abelowova pretpostavka podupire klju\u010dnu tezu ovog rada, da se nasilno rje\u0161enje krize u Ukrajini moglo izbje\u0107i. Sad kad se to dogodilo, mediji bi trebali prezentirati cijelu pri\u010du i tako pokrenuti rasprave o raznolikijoj i mirnoj alternativi kako rat privesti kraju.<\/p>\n

Povijesno je slobodni tisak bio neovisan o interesnim skupinama. Bilo je poznato da kriti\u010dko i istra\u017eiva\u010dko novinarstvo daje javnosti provjerljive \u010dinjenice, koje bi bira\u010dima koristile da pozovu vlade na odgovornost. Rat u Ukrajini je napravio ruglo od novinarstva. Umjesto da mediji donositelje politi\u010dkih odluka pozovu na odgovornost, postali su instrument lobiranja za industriju oru\u017eja.<\/p>\n

Reference:<\/strong><\/p>\n

[1] Gustave Mark Gilbert, N\u00fcremberg Diary, Farrar Straus, 1947., str..9
\n[2] Benjamin Abelow, Thow the West brought war to Ukraine, Massachusetts, 2022., str. 22
\n[3] Ibid. str. 50
\n[4] Ben Bagdikian, biv\u0161i zamjenik glavnog urednika for the Washington Post
\n[5] Korporacija Hearst
\n[6] Reuters
\n[7] Portofolio\u00a0 kompanije TPG Capital
\n[8] Robert W. McChesney, Digital Disconnect: How Capitalism is turning the Internet against Democracy, New York, NY: Free Press, 2013.
\n[9] Knjiga Edwarda S. Hermana and Noama Chomskyog, Manufacturing Consent, 1988.
\n[10] Raytheon Technologies
\n[11] John Mearsheimer
\n[12] Rex Tillerson, biv\u0161i dr\u017eavni tajnik odgovara na pitanje novinaru u velja\u010di 2018.
\n[13] Abelow, str.\u00a0 56<\/p>\n

S doktoratom na Odsjeku za obrazovanje na Sveu\u010dili\u0161tu u Kopenhagenu, Kristian Laubjerg je radio u klju\u010dnim dru\u0161tvenim sektorima bitnim za ljudsku dobrobit, uklju\u010duju\u0107i zdravstvo, obrazovanje, poljoprivredu. Odgovoran je za pripremu UNICEF-ove analize stanja i kasnijeg razvoja petogodi\u0161njih programa razvojne suradnje u nizu zemalja zapadne i srednje Afrike.
\nRadio je i kao UNICEF-ov regionalni predstavnik za tri zemlje u sredi\u0161njoj Africi u provedbi preporuka Komisije za ljudska prava i prava djeteta. Stalni koordinator agencija UN-a u sredi\u0161njoj Africi. Nakon umirovljenja u UN-u, osnovao je agenciju za zdravstvenu za\u0161titu u Senegalu.
\nTekst je izvorno objavljen u svibnju 2023. Prijevod Ad hoc feministi\u010dka antiratna koalicija<\/p><\/blockquote>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Rat u Ukrajini je napravio ruglo od novinarstva. Umjesto da mediji donositelje politi\u010dkih odluka pozovu na odgovornost, postali su instrument lobiranja za industriju oru\u017eja.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":346723,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-380253","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/380253","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=380253"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/380253\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":380259,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/380253\/revisions\/380259"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/346723"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=380253"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=380253"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=380253"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}