Regionalno istra\u017eivanje o otvorenosti institucija Zapadnog Balkana pokazuje da ne postoji adekvatan nadzor nad tajno\u0161\u0107u podataka u Srbiji, Crnoj Gori, S. Makedoniji i Bosni i Hercegovini.<\/p>\n
Drugu godinu za redom, organizacija Partneri Srbija zajedno sa partnerskim organizacijama iz regiona sprovodi istra\u017eivanje o otvorenosti institucija na Zapadnom Balkanu, koje uklju\u010duje i prikupljanje statisti\u010dkih informacija o broju podataka koji se na godi\u0161njem nivou ozna\u010de kao tajni. Razlog le\u017ei u tome \u0161to se upravo tajnost \u010desto koristi kao argument za prikrivanje informacija koje su od javnog zna\u010daja.<\/p>\n
Ove godine, istra\u017eivanje je obuhvatilo i pitanje nadzora nad primjenom zakona koji ure\u0111uju tajnost podataka. Rezultati su zabrinjavaju\u0107i i tra\u017ee hitne reakcije. Na osnovu odgovora institucija koje su zadu\u017eene za nadzor u zemljama regiona name\u0107e se zaklju\u010dak da se nadzor nad tajno\u0161\u0107u podataka gotovo uop\u0161te ne sprovodi.<\/p>\n
\nU Srbiji je stanje najalarmantnije<\/h3>\n<\/blockquote>\n
Nadzor nad tajno\u0161\u0107u podataka povjeren je Ministarstvu pravde. Odgovor Ministarstva na zahtjev za pristup informacijama od javnog zna\u010daja upu\u0107uje na to da Ministarstvo pravde uop\u0161te ne vr\u0161i nadzor u oblasti tajnosti podataka. Obrazlo\u017eenje Ministarstva je da se u praksi pojavio problem primjene odredbi \u043e nadzoru iz Zakona o tajnosti podataka, koje su sistemskog karaktera i zahtijevaju izmjenu zakona. Ovo ne bi bio toliko veliki problem, da isti odgovor nije dobijen iz Ministarstva u septembru 2020. godine, kao i u decembru 2017. godine, \u0161to zna\u010di da Ministarstvo du\u017ee od pet godina nije preduzelo mjere da uo\u010dene probleme u praksi otkloni.<\/p>\n
Ovo je alarmantan podatak kada se upari sa informacijama o broju podataka koji su u Srbiji ozna\u010deni kao tajni u toku 2022. godine. Na uzorku od 73 organa javne vlasti, koji uklju\u010duje sva ministarstva, dvije vlade, dvije skup\u0161tine i uzorak od 44 organa uprave, dolazimo do broja od preko 1.400.000 podataka koji su ozna\u010deni kao tajni.<\/p>\n
Treba imati u vidu da uzorak ne uklju\u010duje sve organe vlasti u Srbiji, kao i da su odgovor odbili da dostave Vlada Republike Srbije, Vojnobezbednosna agencija i Vojnoobave\u0161tajna agencija, \u0161to zna\u010di da je broj podataka ozna\u010denih kao tajan samo u 2022. godini mnogo ve\u0107i. Istovremeno, u 2022. godini izdato je vi\u0161e od 6000 bezbjednosnih sertifikata zaposlenima u dr\u017eavnoj slu\u017ebi, od strane Saveta za nacionalnu bezbednost i za\u0161titu tajnih podataka, \u0161to je polovina od ukupnog broja sertifikata izdatih od po\u010detka 2011. godine. Sve to, de\u0161ava se u dr\u017eavi bez adekvatnog sistema za nadzor.<\/p>\n
\nNije bolje ni u Crnoj Gori, Makedoniji i BiH<\/h3>\n<\/blockquote>\n
U zemljama regiona, stanje nije mnogo bolje. U Crnoj Gori za nadzor nad tajno\u0161\u0107u podataka je zadu\u017eena Direkcija za za\u0161titu tajnih podataka. U odgovoru Direkcije se navodi da su u toku 2022. godine sproveli 12 redovnih i sedam vanrednih inspekcijskih nadzora.<\/p>\n
U S. Makedoniji nadzor nad tajno\u0161\u0107u podataka vr\u0161i Direkcija za bezbjednost klasifikovanih podataka. U izve\u0161taju o radu Direkcije za 2022. godinu, navodi se da ova institucija u 2022. godini nije sprovodila redovne inspekcijske nadzore zbog manjka ljudskih kapaciteta. Ipak, Direkcija je sprovela vanredni nadzor po \u010detiri prijave, od kojih je jedan rezultirao podno\u0161enjem krivi\u010dne prijave.<\/p>\n
Argument da institucija nema dovoljno zaposlenih zbog \u010dega ne mo\u017ee da sprovodi inspekcijski nadzor \u010dest je slu\u010daj u zemljama regiona, koje na ovaj na\u010din pravdaju svoj nerad. Neophodno je da dr\u017eave imaju sisteme za kontrolu institucija, a posebno su va\u017eni mehanizmi za kontrolu i nadzor nad izvr\u0161nom granom vlasti u oblastima gdje su zloupotrebe \u010deste, navodi se u istra\u017eivanju.<\/p>\n
Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine je odbilo da dostavi informacije o sprovedenim nadzorima i aktivnostima u oblasti tajnosti podataka. U rje\u0161enju koje je dostavljeno naveli su da bi odavanje ovih informacija moglo nanijeti \u0161tetu legitimnim ciljevima Bosne i Hercegovine koji se odnose na interese sigurnosti.<\/p>\n
Ovaj odgovor kosi se sa osnovnim principima na kojima po\u010diva pravo na slobodan pristup informacijama od javnog zna\u010daja, koje postoji kako bi javnost imala uvid u rad organa javne vlasti. Broj izvr\u0161enih nadzora predstavlja informaciju na osnovu koje javnost mo\u017ee da preispita rad i odgovornost organa koji u skladu sa zakonima treba da sprovode svoja ovla\u0161\u0107enja. Postupaju\u0107i na ovaj na\u010din, sti\u010de se utisak da institucija ne\u0161to krije ili ne radi svoj posao, \u0161to stvara dodatno nepovjerenje gra\u0111ana u rad institucije, i kreira percepciju da institucija ne \u0161titi interese gra\u0111ana.<\/p>\n
\nVi\u0161e od 1\/5 institucija i dalje ignori\u0161e zahteve za pristup informacijama<\/h3>\n<\/blockquote>\n
Informacije o broju podataka ozna\u010denih kao tajni na nivou regiona nije mogu\u0107e realno predstaviti i porediti, jer i dalje veliki broj organa javne vlasti u zemljama regiona odbija da dostavi informacije, uprkos tome \u0161to ustupanjem statisti\u010dkih podataka ne mogu biti ugro\u017eeni bezbednosni i drugi interesi dr\u017eava regiona. Od 241 organa vlasti kojima su upu\u0107eni zahtjevi za pristup informacijama od javnog zna\u010daja u ove \u010detiri dr\u017eave, podatke je odbilo da dostavi 25, a \u010dak 57 uop\u0161te nije odgovorilo na zahtjeve. Ovo zna\u010di da vi\u0161e od 1\/5 institucija i dalje ignori\u0161e zahtjeve za pristup informacijama, \u0161to je pora\u017eavaju\u0107i rezultat.<\/p>\n
Nedostatak nadzora nad tajno\u0161\u0107u podataka kreira dva ozbiljna problema. Tamo gdje nema nadzora, informacije se proizvoljno mogu klasifikovati kao tajne, \u010dime se ugro\u017eava pravo gra\u0111ana na informisanje i spre\u010dava mogu\u0107nost preispitivanja rada dr\u017eavnih organa. \u010cuven je primjer skrivanja informacija o cijeni spomenika Stefanu Nemanji koji je izgra\u0111en u Beogradu, za koji je upotrebljen argument da su ti podaci tajni. Drugo, bez adekvatnog sistema kontrole i nadzora, mo\u017ee do\u0107i do otkrivanja ili zloupotreba tajnih podataka koji su zakonito ozna\u010deni kao tajni, \u0161to mo\u017ee da doprinese ugro\u017eavanju nacionalne ili javne bezbjednosti, odbrane i drugih va\u017enih interesa dr\u017eave i njenih gra\u0111ana.<\/p>\n
Napomena<\/strong>
\nVi\u0161e informacija o istra\u017eivanju bi\u0107e predstavljeno na konferenciji \u201cTransparentnost na agendi: pristup informacijama, borba protiv korupcije i otvorenost pravosu\u0111a\u201d koju 27.septembra\u00a0 u Beogradu organizuju Partneri za demokratske promene Srbija (Partneri Srbija) i Transparentnost Srbija, u saradnji sa Koalicijom za slobodu pristupa informacijama, a povodom obilje\u017eavanja Me\u0111unarodnog dana prava javnosti da zna.<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Regionalno istra\u017eivanje o otvorenosti institucija Zapadnog Balkana pokazuje da ne postoji adekvatan nadzor nad tajno\u0161\u0107u podataka u Srbiji, Crnoj Gori, S. Makedoniji i Bosni i Hercegovini.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":373552,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-380090","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/380090","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=380090"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/380090\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":380095,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/380090\/revisions\/380095"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/373552"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=380090"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=380090"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=380090"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}