{"id":379767,"date":"2023-09-17T06:43:59","date_gmt":"2023-09-17T04:43:59","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=379767"},"modified":"2023-09-17T06:43:59","modified_gmt":"2023-09-17T04:43:59","slug":"covjek-koji-mora-paziti-hoce-li-izgovoriti-da-li-ili-je-li-nije-slobodan-covjek","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/09\/17\/covjek-koji-mora-paziti-hoce-li-izgovoriti-da-li-ili-je-li-nije-slobodan-covjek\/","title":{"rendered":"‘\u010covjek koji mora paziti ho\u0107e li izgovoriti ‘da li’ ili ‘je li’ nije slobodan \u010dovjek’"},"content":{"rendered":"

Autor: Dubravko Grakali\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Rije\u010dki knji\u017eevnik, publicist i prevoditelj Vuk Peri\u0161i\u0107<\/strong> \u2013 autor nedavno objavljenog romana \u201eSignali i svjetionici\u201c te knjige eseja \u201eOd Vardara do Weimara\u201c \u2013 o\u0161tar je kriti\u010dar hrvatske svakodnevnice, upozoravaju\u0107i na neke devijacije i pogre\u0161ne vrijednosti koje se svesrdno gaje u dru\u0161tvu, \u0161to je tema koja \u0107e i dominirati u ovom intervjuu. Razgovor smo zapo\u010deli aktualnim prijedlogom Zakona o hrvatskom jeziku kojeg je predlo\u017eila Matica hrvatska, a prigrlila HDZ-ova vlada.<\/p>\n

Pisali ste o jeziku, hrvatskom ili srpskom. Kako komentirate zakon o jeziku koji name\u0107e Matica hrvatska, ima li on budu\u0107nost u stvarnom \u017eivotu?<\/p><\/blockquote>\n

– To je nasrtaj na slobodu govora. Jezik nije nacionalna nego individualna kategorija. Svaki \u010dovjek i gra\u0111anin mora imati pravo slobodno koristiti rije\u010di i oblike kakve god po\u017eeli. Ako mu se to pravo uskra\u0107uje i njegova misao prestaje biti slobodna. Postavili ste pitanje o budu\u0107nosti. Dru\u0161tvo koje vjeruje u tako o\u010ditu la\u017e da jezici koji se nazivaju hrvatskim i srpskim nisu jedan jezik budu\u0107nosti nema.<\/p>\n

Poku\u0161ava li se mati\u010dinim zakonom propisati novogovor i mo\u017ee li se on nametnuti?<\/p><\/blockquote>\n

– Hrvatski jezik je ve\u0107 1990. godine tragi\u010dno unaka\u017een i osiroma\u0161en. Do tada smo, primjerice, imali oblik i za kontinent (Evropa) i za Jupiterov satelit (Europa). Za\u010dudo, jo\u0161 uvijek nemamo ministarstvo izvanjskih poslova. I bez posebnog zakona uspostavljen je jezi\u010dni teror i nastao je indeks zabranjenih rije\u010di. \u010covjek koji mora paziti ho\u0107e li izgovoriti “da li” ili “je li” nije slobodan \u010dovjek. U Hrvatskoj je dokazana to\u010dnost Orwellove poruke da se nasrtajem na jezik slama misao, a slamanjem misli, slama se sloboda. No jezik \u017eivi, opire se, mo\u017eda pre\u017eivi.<\/p>\n

Pravopis je nametnuo Institut za jezik. Jezik \u017eeli propisati vlada. \u0160to je sljede\u0107e, popis “netema” i javne narud\u017ebe romansirane biografije velikog brata?<\/p><\/blockquote>\n

– U dru\u0161tvu totema i tabua \u017eivimo ve\u0107 dulje od trideset godina, a apologije velikom bratu i velikom ocu nacije ve\u0107 su napisane.<\/p>\n

Re\u017eimski mediji slave zajedni\u0161tvo nacije u Oluji, na Sinjskoj alki, prigodom Velike gospe … Ima li Hrvatske bez manifestacija u kojima se slavi nacija i vladaju\u0107a vjerska dogma?<\/p><\/blockquote>\n

– U pitanju je nesporazum. Nesporazum o pojmu, svrsi i smislu dr\u017eave. Dr\u017eava je ustanova koja ponizno mora slu\u017eiti svojim gra\u0111anima, \u010duvati njihova gra\u0111anska prava i slobode, stvoriti im preduvjete da se u tr\u017ei\u0161noj utakmici bore za svoju udobnost i pomo\u0107i onima koji iz opravdanih razloga u toj utakmici ne mogu sudjelovati. Na\u017ealost u Hrvatskoj je medij bizarne ljubavi, takozvanog “domoljublja”, koje je pogubno za demokraciju jer dokida kriti\u010dnu javnost bez koje demokracije nema. Tako\u0111er, jedna racionalna ustanova kao \u0161to je dr\u017eava, svedena je na budala\u0161tine kao \u0161to su obo\u017eavanje zastave ili divlja\u0161tvo maloumnih navija\u010da.<\/p>\n

Drugim rije\u010dima, ima li gra\u0111ana ili smo ostali pleme?<\/p><\/blockquote>\n

– Ve\u0107 dulje od trideset godina vladaju\u0107a ideologija je nacionalizam, a ta ideologija nije samo autoritarna, iracionalna, duboko nemoralna i nehumana. Ona je zlo\u010dina\u010dka upravo zato \u0161to prezire gra\u0111anina, pojedinca, \u010dovjeka i u njemu vidi samo podanika, topovsko meso, budalu koja \u0107e vlastiti \u017eivot i vlastitu udobnost \u017ertvovati za imaginarnu zajednicu kakva je nacija.<\/p>\n

Dr\u017eavu vodi stranka osu\u0111ena za kra\u0111u dr\u017eavnog novca, \u010dije strana\u010dko vodstvo proizvodi afere kao na tvorni\u010dkoj traci. Zna\u010di li to da je gra\u0111anima svejedno tko je vodi, a onima kojima nije, otvorena su vrata za Irsku i Njema\u010dku?<\/p><\/blockquote>\n

– Najmanji grijeh te stranke je kra\u0111a dr\u017eavnog novca. To je nacionalisti\u010dka, samim time i antidemokratska stranka. Nacionalizam je negacija demokracije i civilizacije. Ne bih rekao da je gra\u0111anima svejedno tko ih vodi. Znatan dio gra\u0111ana vrlo je zadovoljan. Da nije zadovoljan valjda ne bi glasovao za tu stranku, \u0161to je samo znak da se hrvatsko dru\u0161tvo raspalo jo\u0161 prije tridesetak godina, da \u017eivi u potpunoj moralnoj i intelektualnoj konfuziji, da je zatrovano domoljubljem, da je samome sebi otelo budu\u0107nost i svelo se na nacionalisti\u010dko zabavi\u0161te. Irska i Njema\u010dka? To je osobni izbor. Svatko ima pravo slijediti svoje izazove. Dobro da su vrata otvorena i nadajmo se da \u0107e ostati otvorena.<\/p>\n

Dolazimo li do stanja u kojem je korupcija pojela dr\u017eavu i njezine institucije?<\/p><\/blockquote>\n

– Korupcija je od samog po\u010detka ugra\u0111ena u sustav. Ona ga takvoga kakav jest \u010dini stabilnim. Dr\u017eavu i njene institucije pro\u017eimaju interesne mre\u017ee i to je svjesno i sustavno poticano otpo\u010detka. Tu\u0111man nije namjeravao dr\u017eavu i dru\u0161tvo prepustiti spontanitetu tr\u017ei\u0161ta i demokratskih sloboda. Stvorio je klijentelisti\u010dku mre\u017eu kao armaturu svoga re\u017eima. S druge strane, korupcija je ipak manje zlo od nacionalizma. Najopasniji su po\u0161teni nacionalisti koji iskreno vjeruju u svoj dr\u017eavotvorni idiotizam. Ovi koji kradu barem u sebi imaju zrno razuma i zdrave sebi\u010dnosti. Neka kradu. To je bolje nego da ubijaju.<\/p>\n

Prevodite povijesne knjige, pi\u0161ete vlastite radove … Mo\u017ee li se dana\u0161nja Hrvatska usporediti s nekom dr\u017eavom la\u017enih demokratskih vrijednosti ili \u010dak s dr\u017eavom lagera gdje Bruxelles zamjenjuje Moskvu?<\/p><\/blockquote>\n

– \u010cini se da su Hrvatska i njoj sli\u010dne postjugoslavenske dr\u017eave jedinstveni i neusporedivi povijesni primjeri. Njena demokracija svakako jest la\u017ena. Hrvatska prakti\u010dno nema vi\u0161estrana\u010dki sustav, nego frakcije koje se razlikuju po tome jesu li pristojnije ili nepristojnije od HDZ-a. Zbog svoje bezna\u010dajnosti Hrvatska i nema izbora nego biti dio lagera i to je dobro. Bolje je da neki vanjski centar kontrolira Hrvatsku nego da lokalna vladaju\u0107a elita potpuno podivlja. Lager u kojem se Hrvatska nalazi je, za sada, na sre\u0107u, koliko-toliko demokratski. Do sada je Bruxelles bio jedini relevantni faktor demokratizacije u Hrvatskoj i predstavlja kakvo-takvo jamstvo da zemlja ne\u0107e potonuti u domoljubno barbarstvo, \u0161to bi mnogi htjeli.<\/p>\n

Ipak, Hrvatska dr\u017eava danas mo\u017eda izgleda kao samoposluga EU tvrtki, koja svojim stanovnicima nudi samo rudimentarni servis javnih usluga?<\/p><\/blockquote>\n

– Prepu\u0161tanje vjetrovima europskog tr\u017ei\u0161ta je pozitivan i po\u017eeljan proces. Zaboravlja se da je ono velika prilika za hrvatske tvrtke. Jo\u0161 uvijek ih za\u010dudo ima i trebale bi se boriti na europskom tr\u017ei\u0161tu. Prisje\u0107am se da su protivnici globalizacije govorili kako \u0107emo svi “morati” jesti McDonald's. Dobro, McDonald's jest sveprisutan, ali zaboravlja se da velika tr\u017ei\u0161ta omogu\u0107uju i drni\u0161kom pr\u0161utu i gra\u0161evini da budu sveprisutni. Hrvatska, kakvom je vide vladaju\u0107i nacionalisti i njihov glasa\u010dki stroj, nikada i nije bila zami\u0161ljena kao javni servis nego kao euforija, kao trajna tronutost nacionalisti\u010dkim ki\u010dem.<\/p>\n

Uz to, kao da nam se neprestano nudi nam pro\u0161lost umjesto budu\u0107nosti?<\/p><\/blockquote>\n

– Svakako. \u017deli li vladaju\u0107a elita biti dosljedna svojoj ideologiji, drugog izbora i nema. S tim da ta pro\u0161lost, zapravo nije pro\u0161lost nego nakupina la\u017ei, domoljubne mitologije i povijesnog revizionizma. Da bi opstao nacionalizam mora lagati. Budu\u0107nost, kao nekakva racionalna perspektiva \u0161irenja individualne slobode, individualnog i dru\u0161tvenog blagostanja nikad ga nije zanimala, \u0161tovi\u0161e, u\u017easavala ga je.<\/p>\n

U \u010demu su razlike suvremene europske dr\u017eave i Hrvatske kao demokracije koja je u tranziciji ve\u0107 30 godina?<\/p><\/blockquote>\n

– U Hrvatskoj tranzicija nije ni zapo\u010dela. Umjesto demokracije dobili smo njenu negaciju u obliku nacije, a umjesto tr\u017ei\u0161ne ekonomije administrativni i fiskalni teror koji gu\u0161i poduzetni\u0161tvo. Utoliko je usporedba s nekom demokratskom i civiliziranom dr\u017eavom deplasirana.<\/p>\n

Lupiga.Com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dru\u0161tvo koje vjeruje u tako o\u010ditu la\u017e da jezici koji se nazivaju hrvatskim i srpskim nisu jedan jezik budu\u0107nosti nema<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":379771,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-379767","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/379767","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=379767"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/379767\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":379770,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/379767\/revisions\/379770"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/379771"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=379767"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=379767"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=379767"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}