Mladi sa Balkana su rekorderi po broju godina koje provode u roditeljskom domu, pokazuju podaci sa sajta Svijet statistike (World of Statistic), a na vrhu liste nalaze se omladinci iz Hrvatske koji roditeljski dom napu\u0161taju u prosjeku sa 33,4 godine, a odmah iza njih su mladi iz Crne Gore sa 33,3 godine.<\/p>\n
U S.Makedoniji mladi napu\u0161taju porodi\u010dni dom u prosjeku sa 32,1 godinom, Srbiji 31,4, Slova\u010dkoj 30,8, Gr\u010dkoj 30,7, Bugarskoj 30,3, \u0160paniji 30,3, Malti 30,1, a u Italiji sa 30. U Portugalu mladi se osamostaljuju u prosjeku sa 29,7 godina, Sloveniji 29,4, Poljskoj 28,9, Rumuniji 27,7, Kipru 27,5, Ma\u0111arskoj 27,1, Irskoj 26,9, Latviji 26,8, Luksemburgu 26,8, Belgiji 26,3, \u010ce\u0161koj 25,9, Austriji 25,3, Litvaniji 24,7, Ujedinjenom Kraljevstvu 24,6, Njema\u010dkoj 23,8, Francuskoj 23,4, Holadniji 23, Estoniji 22,7, \u0160vedskoj 21,4, Finskoj 21,3, a u Australiji sa 20,4. Prema navedenom statisti\u010dkom izvoru, mladi u Rusiji roditeljski dom napu\u0161taju sa 19,8 godina, a u SAD sa 19.<\/p>\n
Istra\u017eivanja u Crnoj Gori pokazuju da vi\u0161e od 70 odsto mladih \u017eivi sa roditeljima.<\/p>\n
\u201c\u010cak 71,8 odsto mladih \u017eivi sa roditeljima, a mnogo manji procenat (4,7 odsto) \u017eivi u stanovima naslije\u0111enim od roditelja ili ro\u0111aka ili im je stan kupio roditelj. U iznajmljenom stanu\/ku\u0107i koje pla\u0107aju sami \u017eivi 6,2 odsto ispitanika, a 5,6 odsto u iznajmljenom stanu\/ku\u0107i koje im pla\u0107a neko drugi. Samo 3,2 odsto \u017eivi u ku\u0107i ili stanu koji su kupili sami ili zajedno sa partnerom. Incidenca samostalnog \u017eivota povezana je sa starosnom dobi ispitanika, nivoom obrazovanja i statusom zaposlenja \u2013 oni koji imaju posao imaju vi\u0161e vjerovatno\u0107e da \u017eive samostalno. Sa godinama mladi postaju manje zavisni od roditelja kada je u pitanju stanovanje, ali \u010dak i u najstarijoj grupi na\u0161ih ispitanika \u2013 mladi od 25 do 29 godina \u2013 vi\u0161e od dvije tre\u0107ine mladih (62,19 odsto) \u017eive sa roditeljima. Drugih 14,43 odsto \u017eive u ku\u0107i ili stanu koji su kupili sami ili sa partnerom. Samostalni \u017eivot po svoj prilici nije u korelaciji sa vrstom okru\u017eenja u kojem \u017eive (urbano ili ruralno) ili sa materijalnim polo\u017eajem porodice\u201d, navodi se u istra\u017eivanju koje je radila Fondacija Fridrih Ebert (FES), prenosi Dan.<\/p>\n
Crna Gora je, prema podacima evropske statisti\u010dke agencije Eurostat, zemlja sa najve\u0107im procentom mladih koji \u017eive sa roditeljima. Sude\u0107i po mapi agencije Eurostat, \u201c68 odsto mladih u Crnoj Gori, od 25 do 34 godine, dom dijele sa roditeljima\u201d. Suprotno Crnoj Gori, mladi u Danskoj se vrlo brzo osamostale, pa, prema podacima Eurostata, samo tri odsto njih \u017eivi sa roditeljima. Trend iz Crne Gore prisutan je, me\u0111utim, i u ostalim dr\u017eavama Balkana, pa u Srbiji i Hrvatskoj procenat iznosi 65, Albaniji 63, a u Makedoniji 61.<\/p>\n
Podaci Eurostata pokazuju da sa roditeljima u Gr\u010dkoj \u017eivi 60 odsto mladih. Osim Danske, i u ostalim skandinavskim zemljama mladi se brzo odsele iz porodi\u010dnog doma, pa tako u Finskoj sa roditeljima \u017eivi svega \u010detiri odsto, a u \u0160vedskoj i Norve\u0161koj po \u0161est odsto.<\/p>\n
U Strategiji za mlade, koja je va\u017eila do 2021. godine, konstatuje se da su se mladi u Crnoj Gori, kao posebna dru\u0161tvena grupa u procesu odlu\u010divanja, na\u0161li u polo\u017eaju \u201cdvostruke tranzicije\u201d. Prva je socijalna tranzicija \u2013 odnosi se na proces prelaska iz nedemokratskog sistema u sistem parlamentarne demokratije i druga je razvojna, odnosno prelazak iz djetinjstva u odraslo doba.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Mladi sa Balkana su rekorderi po broju godina koje provode u roditeljskom domu, pokazuju podaci sa sajta Svijet statistike (World of Statistic), a na vrhu liste nalaze se omladinci iz Hrvatske koji roditeljski dom napu\u0161taju u prosjeku sa 33,4 godine, a odmah iza njih su mladi iz Crne Gore sa 33,3 godine.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":295090,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-379525","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/379525","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=379525"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/379525\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":379528,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/379525\/revisions\/379528"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/295090"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=379525"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=379525"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=379525"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}