{"id":379396,"date":"2023-09-13T06:59:09","date_gmt":"2023-09-13T04:59:09","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=379396"},"modified":"2023-09-13T06:59:09","modified_gmt":"2023-09-13T04:59:09","slug":"ekonomske-sankcije-kao-suicid","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/09\/13\/ekonomske-sankcije-kao-suicid\/","title":{"rendered":"Ekonomske sankcije kao suicid"},"content":{"rendered":"

Autor: Ben Norton<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Zemlje koje su sankcionirane od strane SAD-a i Europe \u010dine gotovo jednu tre\u0107inu globalnog bruto doma\u0107eg proizvoda (BDP-a). Primjena sankcija od strane Sjedinjenih Dr\u017eava i njihovih europskih saveznika posljednjih je godina naglo porasla. Samoubila\u010dka politika sankcija potaknula je energetsku krizu u Europi, guraju\u0107i gospodarstva u recesiju i uzrokuju\u0107i deindustrijalizaciju vrtoglavom brzinom.<\/p>\n

Svijet prolazi kroz novi Hladni rat: drugi hladni rat. Jedan od glavnih na\u010dina na koji se ovaj rat vodi je ekonomska politika. Sankcije su glavni instrument ekonomskog rata. Kada ih neka dr\u017eava unilateralno nametne, bez odobrenja Ujedinjenih naroda, one se nazivaju \u201cjednostranim prisilnim mjerama\u201d i nezakonite su prema me\u0111unarodnom pravu.<\/p>\n

Jedna \u010detvrtina svjetskog stanovni\u0161tva \u017eivi u zemljama koje su jednostrano sankcionirale Sjedinjene Dr\u017eave.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Zemlje koje su sankcionirane od strane SAD-a i Europe \u010dine gotovo jednu tre\u0107inu globalnog bruto doma\u0107eg proizvoda (BDP-a). Primjena sankcija od strane Sjedinjenih Dr\u017eava i njihovih europskih saveznika posljednjih je godina naglo porasla.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Me\u0111u zemljama protiv kojih su Sjedinjene Dr\u017eave uvele sankcije nalaze se dvije od najmo\u0107nijih nacija na Zemlji: Kina i Rusija. Kina ima najve\u0107u svjetsku ekonomiju kada se njen BDP mjeri prema paritetu kupovne mo\u0107i (PPP). Rusija ima \u0161esto najve\u0107e gospodarstvo na svijetu.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Ameri\u010dka vlada jasno je dala do znanja da joj je cilj sabotirati gospodarstva ovih euroazijskih divova. Ali Washington nije uspio.<\/p>\n

Kina nastavlja razvijati najsuvremeniju tehnologiju, dok je Rusija samo dodatno u\u010dvrstila svoju ulogu globalnog giganta u sektoru sirovina i ja\u010da vlastiti proizvodni sektor. Neuspjeh, pa \u010dak i negativni efekti ovog zapadnog ekonomskog rata pokazuju da, iako jednostrane sankcije mogu u\u010diniti, i \u010desto \u010dine, zna\u010dajnu \u0161tetu manjim zemljama s manje razvijenim gospodarstvima, poput Venezuele, Kube ili Sirije; za velike zemlje s masivnom industrijskom bazom, poput Kine i Rusije, njihova bi gospodarstva zapravo mogla biti \u201cprevelika za sankcioniranje\u201d.<\/p>\n

U ovim slu\u010dajevima, zapadne sankcije nanose ekonomsku \u0161tetu na kratki rok, ali na srednji i dugi rok, jednostrane prisilne mjere zapravo poma\u017eu metama tako da ih \u010dine ekonomski i tehnolo\u0161ki suverenijima. Ove ogromne eurazijske ekonomije pronalaze alternative i vi\u0161e nisu ovisne o zapadnim korporacijama. Razvijaju vlastite visokotehnolo\u0161ke proizvodne sektore s ve\u0107om dodanom vrijedno\u0161\u0107u u procesu proizvodnje.<\/p>\n

Rusija je jedna od najvi\u0161e sankcioniranih zemalja na svijetu. Sjedinjene Dr\u017eave i Europska unija nametnule su brojne pakete sankcija ovoj euroazijskoj dr\u017eavi zbog NATO-vog proxy-rata u Ukrajini. Predsjednik Biden jasno je dao do znanja da je cilj Washingtona ovim ekonomskim ratom pretvoriti rusku valutu, rubalj, u \u201cruinu\u201d (\u201cruble to rubble\u201d). Biden se u o\u017eujku 2022. pohvalio da je jedna rublja, barem nakratko, vrijedila manje od jednog ameri\u010dkog penija. Ameri\u010dki predsjednik je izjavio:<\/p>\n

\u201cMi provodimo najzna\u010dajniji paket ekonomskih sankcija u povijesti, i to nanosi znatnu \u0161tetu ruskoj ekonomiji. Doista, ruska ekonomija je do\u017eivjela ozbiljan pad. Ruski rubalj sada je pao za 50 posto od trenutka kada je Putin najavio svoj rat. Jedan rubalj sada vrijedi manje od jednog ameri\u010dkog centa. Tako\u0111er sprje\u010davamo rusku sredi\u0161nju banku da odr\u017eava rubalj i zadr\u017ei njegovu vrijednost. Oni to vi\u0161e ne\u0107e mo\u0107i \u010diniti. Isklju\u010dili smo najve\u0107e ruske banke iz me\u0111unarodnog financijskog sustava, \u0161to je oslabilo njihovu sposobnost da posluju s ostatkom svijeta.\u201d<\/p>\n

Biden nije spomenuo da u Rusiji \u017eivi vi\u0161e od 140 milijuna Rusa koji koriste rubalj u svakodnevnom \u017eivotu; primaju pla\u0107u u rubljima. Poku\u0161ajem uni\u0161tavanja njihove valute, ovaj zapadni ekonomski rat nije na\u0161tetio samo ruskoj vladi i Vladimiru Putinu; njegove posljedice osje\u0107a cijela zemlja, uklju\u010duju\u0107i vi\u0161e od 140 milijuna civila.<\/p>\n

Ali sankcije nisu precizan instrument \u2013 unato\u010d \u010dinjenici da zapadne vlade stalno, i pogre\u0161no, tvrde da su \u201cusmjerene\u201d protiv specifi\u010dnih pojedinaca i da postoje \u201chumanitarne iznimke\u201d. Sankcije su brutalni instrument ekonomskog rata, sredstvo kolektivnog ka\u017enjavanja. \u010cesto nanose ozbiljnu \u0161tetu i imaju ozbiljne posljedice za civile koji \u017eive u sankcioniranim zemljama.<\/p>\n

U Venezueli, na primjer, mainstream stru\u010dnjaci su zaklju\u010dili da su najmanje deseci tisu\u0107a, a mo\u017eda \u010dak i vi\u0161e od 100.000 civila izgubili \u017eivote zbog nelegalnih jednostranih sankcija koje su Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave nametnule toj ju\u017enoameri\u010dkoj zemlji tijekom poku\u0161aja pu\u010da u vrijeme administracije Donalda Trumpa, u suradnji s Juanom Guaid\u00f3om.<\/p>\n

U slu\u010daju Rusije, me\u0111utim, ekonomske sankcije nisu napravile toliko \u0161tete koliko se Zapad nadao. U po\u010detku je rubalj zna\u010dajno oslabio u odnosu na druge valute, ali brzo se oporavio, uglavnom zbog rasta cijena nafte i drugih roba. Rusija je jedan od najve\u0107ih svjetskih proizvo\u0111a\u010da nafte, plina, gnojiva i p\u0161enice.<\/p>\n

Zapravo, ne samo da sankcije nisu uspjele pretvoriti rubalj u \u201cruinu\u201d i opusto\u0161iti rusko gospodarstvo; one su se obile o glavu Europi, izazvav\u0161i energetsku krizu i pridonose\u0107i visokim razinama inflacije. U me\u0111uvremenu, Europska unija uvozi rekordne koli\u010dine ruskog ukapljenog prirodnog plina (LNG).<\/p>\n

Financial Times izvijestio je da su u prvih sedam mjeseci 2023. godine \u010dlanice EU, Belgija i \u0160panjolska, bile drugi i tre\u0107i najve\u0107i kupci ruskog ukapljenog prirodnog plina. Jedina druga zemlja koja je kupila vi\u0161e bila je najbli\u017ei saveznik Rusije: Kina. Francuska i Nizozemska tako\u0111er uvoze zna\u010dajne koli\u010dine ruskog LNG-a. \u201cUvoz super ohla\u0111enog plina u EU porastao je za 40 posto izme\u0111u sije\u010dnja i srpnja ove godine u usporedbi s istim razdobljem 2021.\u201d, pi\u0161e Financial Times. List je dodao da \u201cEU prije rata u Ukrajini nije uvozila zna\u010dajne koli\u010dine LNG-a zbog svoje ovisnosti o plinu isporu\u010divanom plinovodima iz Rusije\u201d.<\/p>\n

\u0160to se dogodilo s plinom iz tih plinovoda? Pa, Europa se obvezala da \u0107e ga bojkotirati. No, treba dodati da su neki od najva\u017enijih plinovoda koji povezuju Rusiju s Njema\u010dkom, Sjeverni tok, dignuti u zrak u me\u0111unarodnom teroristi\u010dkom \u010dinu u rujnu 2022. Tko je to\u010dno sabotirao ovu klju\u010dnu energetsku infrastrukturu nije poznato. Ali novinar Seymour Hersh, dobitnik Pulitzerove nagrade, izvijestio je da je to bila ameri\u010dka vlada.<\/p>\n

Tako sada zemlje \u010dlanice EU-a uvoze ruski LNG u rekordnim koli\u010dinama. Ironi\u010dno, pla\u0107aju \u010dak i vi\u0161e nego \u0161to su prije pla\u0107ali za jeftin plin iz plinovoda. Financial Times je izvijestio da je Europa potro\u0161ila otprilike 5,29 milijardi eura kupuju\u0107i ruski LNG na spot tr\u017ei\u0161tu (\u201ctr\u017ei\u0161te trenuta\u010dne isporuke\u201d) od sije\u010dnja do srpnja 2023. List je primijetio: \u201cDu\u017enosnici EU ukazali su na op\u0107e napore da se ruska fosilna goriva postupno ukinu do 2027., ali su upozorili da bi izravna zabrana uvoza LNG-a riskirala poticanje energetske krize sli\u010dne pro\u0161logodi\u0161njoj kada su cijene plina u EU dosegnule rekordne razine od vi\u0161e od 300 eura po megavat satu\u201d.<\/p>\n

Rusija je sada drugi najve\u0107i izvoznik LNG-a u eurozonu. Jedina zemlja koja prodaje vi\u0161e su SAD. Naime, zbog energetske krize u Europi i sankcija Rusiji, SAD su 2022. godine postale najve\u0107i izvoznik ukapljenog prirodnog plina na svijetu (u koordinaciji s Katarom). Dakle, dok europska gospodarstva trpe, ameri\u010dke korporacije se bogate.<\/p>\n

U isto vrijeme, zapadni saveznik Indija kupuje rekordne koli\u010dine ruske nafte po cijenama ispod tr\u017ei\u0161ne vrijednosti, uz zna\u010dajan popust, zatim tu naftu prera\u0111uje i prodaje je Europi uz masnu mar\u017eu. Dakle, Indija lijepo zara\u0111uje od prodaje ruske nafte Europi, jer Europa zbog svojih sankcija odbija izravno kupovati rusku naftu.<\/p>\n

Ova samoubila\u010dka politika sankcija potaknula je energetsku krizu u Europi, guraju\u0107i gospodarstva u recesiju i uzrokuju\u0107i deindustrijalizaciju vrtoglavom brzinom. Teret ovih ekonomskih nevolja nose na svojim ple\u0107ima obi\u010dni radnici. Stvarne pla\u0107e radnika u Eurozoni pale su za 6,5% od 2020. do 2022. godine.<\/p>\n

\nBen Norton je novinar i analiti\u010dar \u010diji se rad uglavnom fokusira na geopolitiku, me\u0111unarodnu politi\u010dku ekonomiju i ameri\u010dku vanjsku politiku. Ben Norton je osniva\u010d i glavni urednik Geopolitical Economy Report, neovisnog medijskog web-portala.
\nOvo je neznatno skra\u0107ena verzija teksta izvorno objavljenog<\/a> u rujnu 2023. na internetskoj stranici Geopolitcal Economy Report.
\nPrijevod: Ad hoc feministi\u010dka antiratna koalicija<\/p><\/blockquote>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Samoubila\u010dka politika sankcija potaknula je energetsku krizu u Europi, guraju\u0107i gospodarstva u recesiju i uzrokuju\u0107i deindustrijalizaciju vrtoglavom brzinom.\u00a0<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":379399,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[583,1472],"class_list":["post-379396","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-sankcije","tag-sankcije-rusiji"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/379396","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=379396"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/379396\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":379400,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/379396\/revisions\/379400"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/379399"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=379396"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=379396"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=379396"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}