![\"\"](\"https:\/\/klima101.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/omega-blok.jpg\")
<\/p>\nPro\u0161le nedjelje bili smo svedoci katastrofalnih poplava koje su zadesile Gr\u010dku, Bugarsku i Tursku. Po poslednjim podacima, najmanje 15 ljudi poginulo je samo u Gr\u010dkoj kada su buji\u010dne poplave, koje su posljedica veoma intenzivnih padavina, odnijele mostove i poplavile ulice, ku\u0107e i javne zgrade.<\/p>\n
U isto vrijeme, toplotni talas pogodio je zemlje centralne i zapadne Evrope: Veliku Britaniju, Francusku, djelove \u0160panije\u2026 Pariz upravo izlazi iz toplotnog talasa sa temperaturama koje su prelazile granicu od 35 \u00b0C, a mnoge mjerne stanice u centralnim delovima Francuske zabilje\u017eile su rekordne septembarske temperature, neke i do 39 \u00b0C.<\/p>\n
Ove dvije pojave su zapravo povezane \u2013 obje su posljedice jednog specifi\u010dnog meteorolo\u0161kog fenomena koji se naziva omega blokiranje, pi\u0161e portal klia101.rs.<\/p>\n
Kako se on javlja, i da li on obja\u0161njava razmjere katastrofe koje su pogodile isto\u010dni Mediteran?<\/p>\n
U ovim krajevima, cikloni i anticikloni uvijek se kre\u0107u u smjeru sa zapada ka istoku. Problem nastaje kada se anticiklon \u201ezaglavi\u201d, i tada mo\u017ee nastati omega blokiranje
\nKlju\u010d je u pona\u0161anju ciklona i anticiklona, koji u svojim kretanjima prate vrlo konkretna pravila.<\/p>\n
Cikloni i anticikloni su sistemi vrtlo\u017enog kretanja vazduha oko ose niskog, odnosno visokog vazdu\u0161nog pritiska. U anticiklonu se vjetrovi kre\u0107u u smjeru kazaljke na satu, dok se kod ciklona kre\u0107u u suprotnom smjeru (ovo va\u017ei za sjevernu Zemljinu hemisferu; na ju\u017enoj je obrnuta \u201eraspodjela\u201d.<\/p>\n
Pored toga \u0161to su vrtlo\u017eni, cikloni i anticikloni su i pokretni: postepeno se premje\u0161taju u atmosferi, i tu opet prate odre\u0111ena pravila.<\/p>\n
Njihovim kretanjem, prije svega, upravlja jedan drugi fenomen, koji se u meteorologiji naziva mlazna struja: u pitanju je vazdu\u0161na struja koja se relativno stabilno i vrlo brzo kre\u0107e na velikim visinama (izme\u0111u 6 i 12 kilometara), a koja djeluje kao \u201eautoput\u201d za ciklone i anticiklone, nose\u0107i sa sobom ne samo razlike u pritisku, ve\u0107 i oluje i promjene vremena.<\/p>\n
Omega blokiranje bi se mo\u017eda najbolje moglo opisati kao zakr\u010denje na ovom autoputu.<\/p>\n
<\/p>\n
Prikaz omega blokiranja u Evropi i Mediteranu, 6. septembra 2023. godine. Linije na slici su izobare, koje povezuju mjesta sa istim vazdu\u0161nim pritiskom. Iznad Njema\u010dke je centar anticiklona koji je donio suvo i toplo vrijeme u Evropi; na Mediteranu i na Atlantskom okeanu su cikloni sa ekstremnim padavinama. Obratite pa\u017enju kako anticiklon i dva ciklona \u010dine oblik sli\u010dan simbolu omega (\u03a9).<\/p><\/blockquote>\n
Naime, iako je u umjerenom pojasu kretanje ciklona i anticiklona sa zapada na istok (sa relativno malim pomjeranjima ka sjeveru i jugu), postoje vremenske situacija kada njihovo kretanje mo\u017ee biti blokirano, npr. usled slabljenja mlazne struje.<\/p>\n
Kada se to desi, u dijelu gdje je mlazna struja oslabila, anticiklon, kao zona visokog vazdu\u0161nog pritiska, ja\u010da ali i postaje spor, ili \u010dak stacionaran. Cikloni, kao slabiji sistemi, prinu\u0111eni su da se kre\u0107u oko ovog anticiklona, ili da ostanu tu gdje jesu tokom du\u017eeg perioda vremena, pi\u0161e portal klia101.rs.\u00a0<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U ovim krajevima, cikloni i anticikloni uvijek se kre\u0107u u smjeru sa zapada ka istoku. Problem nastaje kada se anticiklon \u201ezaglavi\u201d, i tada mo\u017ee nastati omega blokiranje<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":358289,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-379322","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/379322","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=379322"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/379322\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":379325,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/379322\/revisions\/379325"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/358289"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=379322"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=379322"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=379322"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}