{"id":379288,"date":"2023-09-12T06:25:57","date_gmt":"2023-09-12T04:25:57","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=379288"},"modified":"2023-09-12T06:25:57","modified_gmt":"2023-09-12T04:25:57","slug":"prica-o-ai-je-prica-o-privatizaciji-zajednickog-rada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/09\/12\/prica-o-ai-je-prica-o-privatizaciji-zajednickog-rada\/","title":{"rendered":"&#8216;Pri\u010da o AI je pri\u010da o privatizaciji zajedni\u010dkog rada&#8217;"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Autor: Lujo Pare\u017eanin<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Umesto o ve\u0161ta\u010dkom umu trebalo bi da govorimo o automatizovanoj kolektivnoj statistici koju je svojim radom kreiralo celo \u010dove\u010danstvo, ka\u017ee <a href=\"https:\/\/krcadinac.com\/rad\/bio\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Uro\u0161 Kr\u010dadinac<\/a>, autor izlo\u017ebe &#8220;Kentaurski crte\u017ei&#8221;<\/p>\n<blockquote><p><strong>Va\u0161a izlo\u017eba &#8220;Kentaurski crte\u017ei&#8221; otvara se u ponedjeljak, 11. rujna u Galeriji nauke i tehnike SANU u Beogradu. Opi\u0161ite nam ukratko njen koncept i sadr\u017eaj.<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Koncept izlo\u017ebe inspirisan je \u0161ahovskom partijom koja se odigrala pre \u010detvrt veka, kada je ra\u010dunarski program Deep Blue kompanije IBM porazio svetskog prvaka Garija Kasparova. Prvi put u istoriji algoritam je pobedio najboljeg \u0161ahistu. Nakon poraza, Kasparov je izmislio novu \u0161ahovsku varijantu u kojoj oba igra\u010da mogu da koriste ra\u010dunare. Ovakav \u0161ah Kasparov je nazvao napredni ili kentaurski \u0161ah. Jedan par \u010dovek-ra\u010dunar igra protiv drugog para \u010dovek-ra\u010dunar. Kiborg protiv kiborga. Kentaur protiv kentaura. U kentaurskom \u0161ahu algoritme koristimo za pretragu mogu\u0107ih poteza, za istra\u017eivanje nepreglednog prostora kombinatornih mogu\u0107nosti, ali sami donosimo kona\u010dne odluke.<\/p>\n<p>Kentaurske partije izgledaju neobi\u010dno, jer se \u010desto odigra potez koji nije optimalan, koji \u010dak deluje besmisleno, ali je takti\u010dki mo\u0107an jer mo\u017ee da zbuni protivnika. To je \u0161ahovski dadaizam. U ovom kontradiktornom dijalekti\u010dkom \u0161ahu ne pobe\u0111uje inteligentniji nego kreativniji. To je bilo polazi\u0161te za istra\u017eivanje algoritamske kokreacije, procesa gde ljudi i algoritmi stvaraju zajedno. Uo\u010di izlo\u017ebe, nekoliko meseci sam crtao pomo\u0107u robota i zajedno sa robotom. Zajedni\u010dki rad sa robotom \u2013 pen ploterom, robotom za crtanje \u2013 bi\u0107e i sredi\u0161te izlo\u017ebe, koja \u0107e utoliko biti i interaktivna i kolaborativna, a izlo\u017ei\u0107emo i algoritamske umetni\u010dke radove koji su nastali u poslednjih nekoliko meseci. Akcenat \u0107e biti na apstraktnim linijskim crte\u017eima, koji se mogu tuma\u010diti i kao oblik grafi\u010dkog asemi\u010dkog pisanja.<\/p>\n<p>Prvi deo izlo\u017ebe koji je posve\u0107en kartografiji \u0161ahovskih partija predstavlja oma\u017e na\u0161em umetniku Eri Milivojevi\u0107u. Tokom bombardovanja Beograda 1999. Milivojevi\u0107 je izveo performans na Filozofskom fakultetu Univerzititeta u Beogradu. Samolepljivim trakama, kakvim su Beogra\u0111ani tada lepili svoje prozore da ih za\u0161tite od vazdu\u0161nih udara, Milivojevi\u0107 je nacrtao \u0161est \u0161ahovskih partija koje su odigrali Kasparov i Deep Blue. Bio je to na\u0161 prvi spomenik ve\u0161ta\u010dkoj inteligenciji. Zvao se &#8220;Rematch Man versus Machine&#8221;. Na\u0161a serija radova posve\u0107ena \u0161ahu zove se &#8220;Re:Rematch Man+Machine vs Man+Machine&#8221;.<\/p>\n<blockquote><p><strong>Posebno izdvajate temu nevidljivog ljudskog rada na kojem se temelji razvoj umjetnih neuronskih mre\u017ea. Zbog \u010dega vam je ona va\u017ena?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Drugi deo izlo\u017ebe bi\u0107e posve\u0107en radu sa ve\u0161ta\u010dkim neuralnim mre\u017eama (Artificial Neural Networks, ANN). Kako ANN funkcioni\u0161u? Kako nastaju baze podataka za njihovo treniranje (training sets)? Kako se generi\u0161u novi oblici? \u0160ta ovi oblici mogu da zna\u010de? I \u2013 najva\u017enije od svega \u2013 koliko je ljudskog rada potrebno da bi se jedna ANN istrenirala? Za mene je tu klju\u010dno pitanje ljudskog rada. Kada govorimo o AI tehnologijama, priznaje se rad programera i matemati\u010dara, ali ne i rad svih koji su pisali tekstove, crtali slike, pravili muziku i uop\u0161te stvarali podatke na kojima se treniranju ANN. To su zetabajti podataka celog \u010dove\u010danstva \u2013 tekstualnih, slikovnih, zvu\u010dnih itd. Tako na kraju ispadne da je sintetisana ve\u0161ta\u010dka inteligencija nekakva pojedina\u010dna privatna stvar po sebi i za sebe. Nekakav transcendentni um odvojen od nas. Umesto o ve\u0161ta\u010dkom umu. trebalo bi da govorimo o automatizovanoj kolektivnoj statistici, koju je svojim radom kreiralo celo \u010dove\u010danstvo. Training set za ChatGPT je \u010ditava istorija pisane re\u010di. \u0160ekspir, \u010cehov, Njego\u0161, Ki\u0161, Krle\u017ea, ali i nas dvojica i svi komentatori na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Kad ChatGPT pi\u0161e, to u stvari mi pi\u0161emo. Svi mi zajedno. Sve je to prisvojila malena ekipa IT hajduka iz Silicijumske doline. Pri\u010da o AI tehnologijama dobrim delom je pri\u010da o privatizaciji zajedni\u010dkog rada.<\/p>\n<p>Na izlo\u017ebi \u0107emo to prikazati pomo\u0107u male ve\u0161ta\u010dke neuralne mre\u017ee koju smo trenirali na nekoliko desetina hiljada crte\u017ea jednostavnih \u010dovekolikih figura. Crtao sam ih rukom. To su figure kakve crtam jo\u0161 od detinjstva. Algoritam u\u010di da ih opona\u0161a i matemati\u010dkim procesima izmi\u0161lja nove. Tako nastaje neka vrsta asemi\u010dkog pisma, pisma \u010dije zna\u010denje je podre\u0111eno grafi\u010dkim oblicima. \u010citava ova baza bi\u0107e prikazana na jednom velikom zidu, kao jedan divovski asemi\u010dki kodeks. Pojedina\u010dni \u010dove\u010duljak mo\u017ee da bude \u0161ta god po\u017eelite \u2013 gimnasti\u010dar, pirueta, \u010darobnjak, radnica, baka ili Batman. Uzeti zajedno, pak, \u010dove\u010duljci su grafi\u010dko pismo za vizuelizaciju ljudskog rada, koji \u010desto ostane nevidljiv a bez koga AI tehnologije ne bi mogle da postoje. Rad nije stvorio samo \u010doveka, nego i ve\u0161ta\u010dku inteligenciju.<\/p>\n<blockquote><p><strong>Prepoznajete li u tehnolo\u0161kom obratu koji je donijela umjetna inteligencija priliku za promi\u0161ljanje novog dru\u0161tvenog odnosa prema umjetni\u010dkoj proizvodnji?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Jednim delom, da, izlo\u017eba se bavi upravo time: AI tehnologijama kao mo\u0107nim sredstvima za medijsku proizvodnju. U svom prethodnom digitalnom umetni\u010dkom projektu &#8220;Svesvrstani&#8221; bavio sam se ve\u0161ta\u010dkom inteligencijom kao automatizovanim sredstvom za proizvodnju ideologije. Kod &#8220;Kentaurskih crte\u017ea&#8221; obuhvat je \u0161iri. Zanimaju me dru\u0161tveni odnosi, ali me zanima i intimnost rada sa ma\u0161inom. Kako se ose\u0107amo dok stvaramo uronjeni u ma\u0161inske obrasce? Za to nam, naravno, nije potreban robot. To radimo svakog dana. Proces kreacije danas je neodvojiv od ra\u010dunara. Na ra\u010dunarima pi\u0161emo, crtamo i komponujemo, radimo i dru\u017eimo se. Kako se ose\u0107amo spram toga? \u0160ta je onaj vi\u0161ak u nama, onaj duboki i neosve\u0161\u0107eni vi\u0161ak koji proizvodi sveop\u0161ta automatizacija?<\/p>\n<p>Iako ve\u0107 dugo radim sa ma\u0161inama i po prvom obrazovanju sam informati\u010dar, i ja ose\u0107am neku vrstu unutra\u0161nje kontradikcije ili nelagode. S jedne strane, ove tehnologije me fasciniraju i vidim potencijal u njima. Pogledajte samo \u0161ta je Salvador Aljende mogao da uradi svojim projektom &#8220;Cybersyn&#8221;. Da ga nisu svrgnuli i postavili fa\u0161istu i neoliberala Pino\u010dea, mo\u017eda bi Aljendeov &#8220;Cybersyn&#8221; danas bio model automatizovane i demokratske organizacije privrede. Ko zna?<\/p>\n<p>S druge strane, informaciona tehnologija me nervira, \u010desto me sputava, name\u0107e mi svoje obrasce, \u010dini me anksioznim. Nisam siguran da do kraja razumem ovu kontradikciju u sebi. Ima u Glembajevima onaj red kojeg bih se \u010desto setio dok sam crtao, pisao i programirao za izlo\u017ebu: \u201cI eto, to je moje unutarnje protuslovlje: mjesto da sam matemati\u010dar, ja slikam. S tim raskolom u sebi, \u0161to mo\u017ee \u010dovjek posti\u0107i vi\u0161e od diletantizma?\u201d<\/p>\n<blockquote><p><a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/uros-krcadinac-prica-o-ai-u-je-prica-o-privatizaciji-zajednickog-rada\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Portal Novosti<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Umesto o ve\u0161ta\u010dkom umu trebalo bi da govorimo o automatizovanoj kolektivnoj statistici koju je svojim radom kreiralo celo \u010dove\u010danstvo, ka\u017ee Uro\u0161 Kr\u010dadinac, autor izlo\u017ebe &#8220;Kentaurski crte\u017ei&#8221;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":379291,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-379288","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/379288","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=379288"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/379288\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":379292,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/379288\/revisions\/379292"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/379291"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=379288"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=379288"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=379288"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}