{"id":378781,"date":"2023-09-06T07:39:19","date_gmt":"2023-09-06T05:39:19","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=378781"},"modified":"2023-09-06T07:39:19","modified_gmt":"2023-09-06T05:39:19","slug":"sto-se-s-tobom-zbiva-snjezana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/09\/06\/sto-se-s-tobom-zbiva-snjezana\/","title":{"rendered":"\u0160to se s tobom zbiva, Snje\u017eana?"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Autor: Ladislav Babi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>\u010covjek mo\u017ee umrijeti prirodnom ili nasilnom smr\u0107u, ali smrt stvaratelja ne mora biti ni jedna od te vrste, mada neki u bezna\u0111u pronalaska nove inspiracije \u2013 poput Hemingwaya, primjerice \u2013 pose\u017eu i za oru\u017ejem da dokraj\u010de svoje intelektualne muke. Kreator djela mo\u017ee nestati iz vida javnosti i ukoliko se odrekne svoga djela, ili sasvim povu\u010de iz interakcije s ljudima zarad kojih ga je \u2013 budimo iskreni \u2013 i stvorio. \u0160to biste rekli za Kopernika\u00a0da se odrekao svoje kreacije stvorene na korist ljudskog roda, ili da se sasvim povukao u osamu, ne haju\u0107i vi\u0161e za percepciju vlastitog besmrtnog djela? Na sre\u0107u, mo\u017ee li se to tako nazvati, nije mu ni padalo na pamet da to u\u010dini, i do\u017eivio je taman toliko da mu na samrtnoj postelji predo\u010de jedno od kapitalnih djela ljudskog uma, te tiho nestane sa svjetske pozornice ostavljaju\u0107i za sobom \u2013 pretpostavljam, duhovno zadovoljan \u2013 u amanet ljudima, ono po \u010demu ga vjekovima pamtimo. Smije li \u010dovjek uni\u0161titi svoje djelo, makar samo tako da se ne bori za njega do poslijednjeg daha, ako je uvjerenja kako je ono na korist onih zarad kojih je stvoreno?<\/p>\n<blockquote><p>\u201e\u2026je li Leonardo smio uni\u0161titi svoju Mona Lisu, Einstein rukopise svojih teorija relativnosti, Bill Gates kompjuter sklopljen u gara\u017ei, otkriva\u010di poliovirusa i vakcine protiv dje\u010dje paralize svoj rad, zatajiv\u0161i ga tako od javnosti, ili \u2013 primjerice \u2013 presa\u0111iva\u010di isprintanog ljudskog uha na le\u0111ima mi\u0161a, svoj postupak\u2026\u201c<\/p><\/blockquote>\n<p>Postavimo dilemu u bla\u017eem obliku. Mo\u017ee li stvaralac nestati s o\u010diju svijeta, ne javljaju\u0107i se ni svojim najbli\u017eim podr\u017eavateljima, tako da nitko ne zna kakva mu je sudbina, gotovo kao da nikada nije postojao? Naravno da smije, nitko ga u tome ne mo\u017ee sprije\u010diti \u2013 njegovo intimno ljudsko pravo je da se povu\u010de, ba\u0161 kao \u0161to je imao pravo svoje javne ekspozicije. Ali, ho\u0107emo li se osjetiti izdani ukoliko nas ostavi bez obja\u0161njenja zarad \u010dega nas je napustio, prepu\u0161tene samima sebi na bojnom polju da se borimo za djelo kojega je on sam \u2013 barem se na prvi pogled tako \u010dini \u2013 napustio? Mo\u017ee biti niz razloga, \u010dak i sasvim opravdanih, naro\u010dito u moralnom pogledu, za njegov postupak. Da je Martin Luther King\u00a0jednostavno nestao sred borbe za crna\u010dka prava, ne bismo li se upitali \u0161to je s njim? Jeli, ubijen, te\u0161ko bolestan, dali je pao u depresiju ili je ucijenjen od vlasti (mogu\u0107e i od KKK) svojim \u017eivotom ili \u017eivotima najmilijih, te je u strahu zarad voljenih odustao od daljnjeg anga\u017emana? Ima niz pitanja koje mo\u017eemo postavljati, hrpa teorija koje \u0107emo razvijati, a da nam odgovor bje\u017ei uslijed \u0161utnje re\u010denoga, ba\u0161 kao \u0161to svemir \u0161uti na pitanje \u201ejesmo li sami?\u201c. Kopernik\u00a0i M.L.King\u00a0su nas napustili na razli\u010dite na\u010dine, i ni jedan se prije toga nije povukao u pustinjsku osamu (a i Krist\u00a0je takvo \u0161to u\u010dinio tek na \u010detrdeset dana prepu\u0161taju\u0107i se Vragu\u00a0da ga isku\u0161ava, dodu\u0161e \u2013 ne javljaju\u0107i se ve\u0107 vi\u0161e od dva tisu\u0107lje\u0107a nakon raspe\u0107a, pa to i nije najbolji primjer), i ne pi\u0161em ovo rad njih \u2013 jer vrijedi posve op\u0107enito. Radim to zbog Eho\u00a0\u2013 stvarateljice kojoj sam u li\u010dnoj korespondenciji (tek nedavno objavljenoj) pred oko trinaest godina pisao:<\/p>\n<p>\u201eDraga Eho,<\/p>\n<p>evo ti se javljam kao \u0161to sam i obe\u0107ao. \u0160aljem ti neke priloge s obzirom da te cijenim kao osobu izrazito stru\u010dnu i \u010dvrstog moralnog stava, a ti sa njima radi \u0161to \u017eeli\u0161. \u201eOduvijek\u201c sam se grozio nacionalisti\u010dkih ujdurmi i njihova pogleda na svijet, te mi nije ni bilo te\u0161ko prepoznati ih u konkretnim manifestacijama \u2013 koje su nas dovele \u201edokle su nas dovele\u201c. Jedna od tih konkretizacija je i njihov odnos prema srpskohrvatskom jeziku, \u010demu sam se \u2013 u skladu sa svojim minornim snagama i lai\u010dkim spoznajama \u2013 nastojao suprotstaviti. Tebi (tvome djelu) me je privukao po\u0161ten i beskompromisni moralni stav koji zauzima\u0161 u dekonstrukciji kroatisti\u010dke nacionalisti\u010dke la\u017ei o jeziku. Ali, ne samo nje. Mislim da pravu znanost i stvarni autoritet (koji po\u010diva na stru\u010dnom znanju) nau\u010dnika ni nije mogu\u0107e izgraditi bez ispravnog eti\u010dkog temelja. Odaklem onda i izvire po\u0161ten odnos prema istini i prezir prema onima koji je siluju, svejedno iz kojih razloga. Ustvari, mislim da je ispravni eti\u010dki stav lako zauzeti ako se kao aksiom prihvati odluka da nikad ne\u0107e\u0161 lagati samom sebi. Jer, la\u017eem li sebe, kako onda ne\u0107u druge? Jer, la\u017eem li sebe, gubim svaki osje\u0107aj samopo\u0161tovanja. Dodu\u0161e, mogu li osje\u0107aj samopo\u0161tovanja imati ljudi koji la\u017eu sebi i drugima; ako ne \u2013 to ih ne\u0107e ni na koji na\u010din pogoditi. A takvih je, \u010dini se, tu\u0161a i tma (\u201eKoliko je budala potrebno da bi se stvorila javnost?\u201c \u2013 Chamfort). Ve\u0107ina ljudi ne \u017eivi u skladu niti s istinom, niti sa vjerom, niti sa bilo kojom vrijedno\u0161\u0107u u koju se zaklinju, ve\u0107 isklju\u010divo u skladu sa svojim, mo\u017eda i nesvijesnim, licemjerjem. S vrha kojega javno dilaju eti\u010dke stavove \u010diju su\u0161tinu stvarno nikada nisu iskusili. Zato je i mogu\u0107e da se \u201epreko no\u0107i\u201c \u010dak i najve\u0107i korifeji i \u201emoralne vertikale\u201c gomile premetnu u obi\u010dne propagatore netrpeljivosti, nasilja i zlo\u010dina, a kamoli onda ne\u0107e obi\u010dan puk. Dosta sam pisao o tome kako se gomila snalazi samo u tri dimenzije kontinuuma prostor-vrijeme. U \u010detvrtoj, vremenskoj, ona je totalno bez kompasa \u2013 odatle i nije \u010dudno da je Historia \u201enajsilovanija u\u010diteljica\u201c ljudskog roda. Stoga izgleda sasvim razumljivo da se slu\u017ebene nacionalne historije vrlo \u010desto pona\u0161aju \u2013 histeri\u010dno (\u201ehisterija \u2013 med. poglavito \u017eenska \u017eiv\u010dana bolest koja se sastoji u odre\u0111enoj neuskla\u0111enosti naravi, poja\u010danoj razdra\u017eljivosti i osjetljivosti, nedostatku samosvladavanja, u podlo\u017enosti utjecajima i velikom radu ma\u0161te\u2026\u201c, Ani\u0107, Klai\u0107, Domovi\u0107, \u201eRje\u010dnik stranih rije\u010di\u201c). Mislim da je to nesnala\u017eenje djelomice posljedica neobrazovanosti ljudi, a mo\u017eda ve\u0107im dijelom \u010dinjenice \u0161to im je u vremenskom rasponu (-beskona\u010dno, +beskona\u010dno), iz sebi\u010dnog egocentrizma vrste, bitan jedino trenutak u kojem \u017eive, a u tom trenutku uglavnom tek njihova vlastita, pojedina\u010dna sudbina. Tako da kojekakve mudrosti kojima se samozavaravaju (a to licemjeri izrazito vole), tipa: \u201eMi nismo vlasnici Zemlje, samo smo je naslijedili od svojih potomaka\u201c i sli\u010dno, nisu u praksi nego li obi\u010dne floskule. Oni pak koji te stvari ozbiljno shva\u0107aju, prije ili kasnije vjerojatno do\u0111u do zaklju\u010dka da su obi\u010dne budale u dru\u0161tvu genijalnih idiota. Preci, potomci i sli\u010dna \u201esrceparaju\u0107a\u201c retorika, samo je kozmetika na licu njihove hipokrizije. A pojedine grupacije unutar gomile u tome izrazito prednja\u010de. Ali, pustimo to. Jo\u0161 od rane mladosti me odu\u0161evljala Kantova misao: \u201eDvije stvari ispunjaju du\u0161u uvijek novim i sve ve\u0107im udivljenjem i strahopo\u0161tovanjem, \u0161to se vi\u0161e i ustrajnije razmi\u0161lja o njima: zvjezdano nebo nad nama i moralni zakon u nama\u201c. No, koliki ga zaista imaju ugra\u0111enog u sebe?\u2026\u201c<\/p>\n<p>Podr\u017eavao sam te, ne samo zarad djela koje \u0107e mogu\u0107e (ali od rulje ni\u0161ta nije sigurno) revalorizirati tek budu\u0107e generacije, ve\u0107 i zbog povjerenja u tvoju etiku, moral i beskompromisnost u borbi za stavove od mnogih stru\u010dnjaka regije podr\u017eanih (1, 2\u00a0\u2013 pa i od najve\u0107eg \u017eivu\u0107eg lingvista), ali odba\u010denih vladaju\u0107im nacionalisti\u010dkim elitama i gomilama s podru\u010dja biv\u0161e Jugoslavije. Jasno da to nije za \u010du\u0111enje, jer dreseri dobro znaju da se narod najbolje dovodi tu\u0111oj pameti primjenom dreserskih bi\u010deva, stvarnih i metafori\u010dkih. Svi kriti\u010dari nisu prilo\u017eili makar jedan posto od tvojih referenci, na svoja bula\u017enjenja, dok golema ve\u0107ina naroda ni pojma nema \u0161to rije\u010d referenca zna\u010di, da ne govorim o tome kako je sasvim minorni dio prosjeka uop\u0107e \u010ditao tvoju knjigu, svoje stavove formiraju\u0107i tek temeljem pucketanja dreserskog bi\u010da i \u201egenetski\u201c\u00a0usa\u0111ene \u201esvetinje\u201c, sasvim suprotne zdravom razumu i nau\u010dnoj argumentaciji. Da prosjek posjeduje iole kriti\u010dki odnos spram \u010dinjenica, ne bi u\u017eivao u inkcizicijskim paljenjima \u201evje\u0161tica\u201c, odlazio kao \u201emljeveno meso\u201c\u00a0u ratove po naputcima vladaju\u0107ih, ili lupetaju\u0107i antivakserske budala\u0161tine u tijeku nedavno zavr\u0161ene pandemije. Znanost se \u2013 ne samo u tvojem slu\u010daju \u2013 pokazala onoliko spsosobnom koliko su ljudi sposobni prihvatiti njene rezultate, namjesto okretanja mitovima i vjesrskim fantazmima.<\/p>\n<p>\u201e\u2026Svi ti mitovi, la\u017ei, indoktrinacije, dresure umova, ratovi, represivna ili suptilna gu\u0161enja slobode jedinki i ostale \u201enepodop\u0161tine\u201c, nalaze se samo u jednoj funkciji; o\u010duvanju privilegija elite \u2013 \u201eizabranih\u201c iliti \u201ebogom danih\u201c, a stvarno samonametnutih slojeva dru\u0161tva. A njihova \u201esamoizabranost\u201c je prirodna posljedica \u010dovjekove nesavr\u0161enosti \u2013 njegova egoizma i prekomjerne \u017eelje za zadovoljavanjem vlastitih potreba, bez obaziranja na potrebe drugih. Marx govori o klasnoj borbi, gdje ni klase ne valja shvatiti kao nepromjenljive entitete, k tome jo\u0161 o\u0161tro izolirane od drugih klasa (evidentno je da se \u010dovjek koji se uspio prekomjerno namiriti, vo\u0111en svojim egoizmom, mo\u017ee premje\u0161tati iz ni\u017ee u vi\u0161u klasu, ba\u0161 kao \u0161to je mogu\u0107 i obrnut slu\u010daj, recimo u slu\u010daju bankrotiranog kapitaliste). A jedna od ko\u010dnica u prodiranju istine me\u0111u ljude (bez obzira kojem sloju dru\u0161tva pripadali) definirana je i \u010desto citiranom re\u010denicom ranije spomenutog: \u201eNe odre\u0111uje svijest ljudi njihovo bi\u0107e, ve\u0107 obrnuto, njihovo dru\u0161tveno bi\u0107e odre\u0111uje njihovu svijest.\u201c. Jer jednima dru\u0161tveni polo\u017eaj (mo\u017eda i sasvim nesvijesno) ne dopu\u0161ta imati svijest koja bi ga ugrozila, dok je svijest drugih u skladu s potrebom promjene vlastitog dru\u0161tvenog polo\u017eaja. U tom smislu mo\u017eemo spomenutu misao, odnosno djelovanja koja stoje iza nje, smatrati ne samo ko\u010dnicom, ve\u0107 i generatorom dru\u0161tvenih promjena. Jasno, sve se ovo \u2013 kao ni marksizam \u2013 ne smije shvatiti u apsolutnom, puristi\u010dkom ili \u010dak preskriptivnom smislu, kao \u0161to su to na\u017ealost njegovi najvatreniji vjernici \u010dinili. Uvijek ima ljudi \u2013 ti si jedan od primjera \u2013 \u010dija svijest nije uslovljena dru\u0161tvenim polo\u017eajem ve\u0107 te\u017enjom da se istinski shvati svijet. Ja li\u010dno vjerujem da je potrebno obrazlo\u017eiti te\u017enju elita prema vlasti i njenom o\u010duvanju, a najprirodniji je pokreta\u010dki mehanizam (uz svu sekundarnu, psiholo\u0161ku komponentu koja ga prati) sasvim obi\u010dni, prizemni \u2013 materijalni interes. Jedna od velikih kvaliteta tvoje knjige je \u0161to jo\u0161 jednom pokazuje kako stvari na svijetu nisu, niti se mogu gledati izolirano jedna od druge. Sve je povezano sa svime (holizam) \u2013 samo treba biti dovoljno bistar da se to uvidi, shvati, objasni i sklopi u neproturje\u010dnu cjelinu. A ti, evidentno jesi takva\u2026\u201c, (ibid)<\/p>\n<p>No, da ne nastavljam s neprijepornim pohvalam tvome duhu i karakteru, upravo radi toga me je zaprepastila tvoja vi\u0161egodi\u0161nja \u0161utnja \u2013 stvarala\u010dka, polemi\u010dka, \u010dak i ona osobna spram prili\u010dno velikog broja ljudi s kojima si osobno komunicirala. Naprosto nitko od onih kojima sam se obra\u0107ao \u2013 me\u0111u njima dosta zaslu\u017enih za promociju tvojih stavova, objavljuju\u0107i tvoje intervjue, \u010dlanke, podr\u017eavateljima akcija koje si pokretala, javnim braniteljima tvojih stavova,\u2026, pojma nema \u0161to je s tobom, i za\u0161to ih je njihov intelektualni vo\u0111a u podru\u010dju kojim se bavi\u0161, na neki na\u010din izdao, ostaviv\u0161i ih da se osamljeni batrgaju, ili deprimirano odustanu od daljnje borbe za pobjedu istine. Da, eto, sprema se u Hrvatskoj\u00a0novi zakon o jeziku (\u201ehrvatskom\u201c) a ti \u0161uti\u0161, od tebe ni traga ni glasa, a li\u010dno me najvi\u0161e boli \u0161to \u010dak ni intelektualno najbli\u017eim ljudima ne odgovara\u0161 na upite \u0161to se to zbiva s tobom? Ni na moje u\u010destale novogodi\u0161nje \u010destitke, a ljudi kojim se obra\u0107am pitanjem znaju li \u0161to je s tobom, odgovaraju kako pojma nemaju. \u010clanaka o hrvatskosprpskom\u00a0\u2013 srpskohrvatskom\u00a0jeziku je sve manje, ti vi\u0161e ne predvodi\u0161 nikoga, pa \u2013 jeli to naprosto priznanje tvoje, ili kapitualcije lingvisti\u010dke znanosti pred mo\u0107ima nacionalisti\u010dke politike? Smogni makar toliko snage, draga Eho, da \u2013 ako ne u kratkom tekstu, onda barem svojim najbli\u017eim \u0161tovateljima i suradnicima \u2013 objasni\u0161, jesu li tvoj trud i na\u0161e zalaganje oko tvojih stavova naprosto bili uzaludni, makar samo aktuelni (jer \u201eutopije su \u010desto samo prerano sazrele istine\u201c, Lamartine\u201c) fantazmi ljudi imunih na dresuru? Cijenim(o) tvoju privatnost, i mogu\u0107e su te \u017eivotni problemi emocionalno ili intelektualno slomili, ali ako ve\u0107 ne javnosti, uvjeren sam da bi barem svojim \u0161tovateljima morala odgovoriti: \u0160to se s tobom zbiva, Snje\u017eana?<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/magazinplus.eu\/ladislav-babic-sto-se-s-tobom-zbiva-snjezana\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">magazinplus.eu<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Autor: Ladislav Babi\u0107 \u010covjek mo\u017ee umrijeti prirodnom ili nasilnom smr\u0107u, ali smrt stvaratelja ne mora biti ni jedna od te vrste, mada neki u bezna\u0111u pronalaska nove inspiracije \u2013 poput Hemingwaya, primjerice \u2013 pose\u017eu i za oru\u017ejem da dokraj\u010de svoje intelektualne muke. Kreator djela mo\u017ee nestati iz vida javnosti i ukoliko se odrekne svoga djela, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":378785,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-378781","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/378781","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=378781"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/378781\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":378786,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/378781\/revisions\/378786"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/378785"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=378781"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=378781"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=378781"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}