{"id":378600,"date":"2023-09-04T06:39:59","date_gmt":"2023-09-04T04:39:59","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=378600"},"modified":"2023-09-04T06:39:59","modified_gmt":"2023-09-04T04:39:59","slug":"kultura-otkazivanja-kao-otpor-potrosaca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/09\/04\/kultura-otkazivanja-kao-otpor-potrosaca\/","title":{"rendered":"Kultura otkazivanja kao otpor potro\u0161a\u010da"},"content":{"rendered":"

Autor: Rade Dragojevi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ve\u0107 du\u017ee vremena u nas i vani brojni kulturni radnici di\u017eu svoj glas protiv odluka nekih izdava\u010da, produkcijskih ku\u0107a i drugih proizvo\u0111a\u010da na tr\u017ei\u0161tu kulturnih dobara da interveniraju u umjetni\u010dka djela, da u romanima, pripovijetkama ili drugim proznim oblicima izmijene, dopune, revidiraju ili izbace neki politi\u010dki nekorektan izraz, neki danas sumnjiv pojam ili neki \u00a0neprili\u010dan iskaz. Zborno se te preinake pripisuju toksi\u010dnoj pojavi “kulture otkazivanja”, progovara se o probu\u0111enom orvelovskom duhu, o povratku totalitarizma i cenzure na velika vrata i sl.<\/p>\n

Tako su se doma\u0107i mediji pro\u0161le godine u ljetnoj sezoni kiselih krastavaca uklju\u010dili u raspravu oko tzv. otkazivanja Winnetoua. Naime, veliki njema\u010dki izdava\u010d Ravensburger Verlag pod pritiskom svojih \u010ditalaca odlu\u010dio je dva naslova Karla Maya o Winnetou povu\u0107i iz izdava\u010dkog programa do daljnjeg dok ne smisle \u0161to i kako dalje. Obje knjige trebale su biti namijenjene djeci od sedam godina nadalje. Prigovori publike i\u0161li su u pravcu da su knjige njema\u010dkog autora o Indijancima pune stereotipa, da nerijetko May za\u0111e i u rasizam, da su kli\u0161eizirane i da su kao takva nova izdanja izli\u0161na. Izdava\u010d je, kako rekosmo, na mi\u0161ljenje svojih mu\u0161terija odreagirao tako da je stao s proizvodnjom spornih knjiga o Divljem zapadu. Ovdje valja voditi ra\u010duna da u tom slu\u010daju niti je \u0161to cenzurirano, niti je korigirano, tek je za dva naslova jednog autora u samo jednog izdava\u010da odlu\u010deno da budu maknuti iz proizvodnog plana.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de ovda\u0161njih kulturnih radnika, oni su na odluku njema\u010dkog izdava\u010da odreagirali o\u010dekivano \u2013 s indignacijom. Tako je “jedan od najproduktivnijih doma\u0107ih knji\u017eevnih urednika” rekao da ovo vodi novim fetvama, dok je dobitnik va\u017ene knji\u017eevne nagrade “Fric” ustvrdio da je posrijedi “totalitarna ideja, kakve smo ve\u0107 vi\u0111ali u povijesti”. Novinar je prona\u0161ao jo\u0161 jednog kulturnog radnika, ovog puta knji\u017eevnog kriti\u010dara, sveu\u010dili\u0161nog profesora i dobitnika nagrade Tportala, koji je osupnut svime time puno vi\u0161e od ostalih. Najprije ljutito konstatira da je posrijedi “\u010disti kretenizam neobrazovanih i frustriranih”, zatim odluku izdava\u010da da kapitulira pred “hordama barbara” naziva kukavi\u010dkom, da bi na kraju alarmantno zaklju\u010dio da se nalazimo “u podne(vu) jedne mogu\u0107e Kristalne no\u0107i”.<\/p>\n

I \u0161to se dogodilo godinu dana nakon \u0161to su ova tri hrvatska mu\u017ea vrisnula do neba, tvrde\u0107i da je pred nama antikulturni armagedon, da nam prijeti holokaust i da je homeinijevska strijela odapeta i neometano leti prema svom cilju. Ni\u0161ta. “Winnetou” je i dalje jedna od naj\u0161tampanijih njema\u010dkih knjiga, vjerojatno i me\u0111u najvi\u0161e prevo\u0111enima, mladi njema\u010dki sedmogodi\u0161njaci ostali su i dalje izlo\u017eeni pulpu Karla Maya u njenom punom obimu i nepromijenjenom obliku, tek je jedan njema\u010dki izdava\u010d ustuknuo pred zahtjevima potro\u0161a\u010da. Me\u0111utim, \u0161to je uop\u0107e novo u tome da neki trgovac mijenja svoj asortiman roba pod pritiskom mu\u0161terija? Pa ni\u0161ta, to da trgovac uzima u obzir zahtjeve potro\u0161a\u010da, i u skladu s njima preslaguje police i dekorira izloge, vjerojatno je jedan od najstarijih trgova\u010dkih aksioma, izra\u017een na popularni na\u010din u uzre\u010dici da je mu\u0161terija uvijek u pravu. Premda bi prije spomenuti doma\u0107i branitelji pravih vrijednosti, gungulu oko Winnetoua radije htjeli vidjeti kao nedopu\u0161teni napad na sakrosanktni kulturni zapadni kanon, posrijedi je ipak puno banalnija stvar \u2013 naime, dio potro\u0161a\u010da se jednostavno \u017ealio na konkretni proizvod (na Winnetoua, jer da mu je, \u0161ta ja znam, istekao rok trajanja), pa je trgovac odlu\u010dio taj proizvod privremeno zadr\u017eati u skladi\u0161tu dok se stvar ne sti\u0161a, kako ne bi trpio mogu\u0107u \u0161tetu. To \u0161to se u ovom slu\u010daju radi o knjizi (“Winnetou” Karla Maya), a ne o, recimo, kulenu, ne mijenja puno na stvari. I jedno i drugo je roba, te kao svaka roba dvovalentnog je karaktera. U sebi sadr\u017ei upotrebnu vrijednost (tu bi kritika na\u0161ih antikanselista mo\u017eda mogla imati nekog smisla, samo da nije tako beznadno pateti\u010dna), i prometnu (tu do izra\u017eaja dolazi samo i isklju\u010divo potro\u0161a\u010dki rezon).<\/p>\n

Da su se kanselisti (marginalni), kako ih posprdno nazivaju vatreni branioci “zapadnog kanona”, odlu\u010dili u svojoj borbi osloniti na potro\u0161a\u010dka prava, vjerojatno je jedan od njihovih najlukavijih poteza. Potro\u0161a\u010dka prava danas prakti\u010dki izgledaju kao da su iznad svih ostalih prava. Pogledajmo samo \u0161to su u stanju napraviti doma\u0107i shoping junkies (opsade benzinskih pumpi u potrazi za pljugama, medijski pritisci, peticije, ismijavanja i sl.), samo da se vladina odluka o neradnim nedjeljama u trgovinama ukine. Ili pak prisjetimo sa da na\u0161i europarlamentarci u sada vi\u0161e od desetlje\u0107a svog politi\u010dkog rada u europarlamentu nisu postigli niti jedan jedini pam\u0107enja vrijedan uspjeh, osim na planu za\u0161tite potro\u0161a\u010da. Biljana Borzan je tako prije koju godinu uspjela da se umjesto drugorazredne Nutelle u nas plasira ona prvoklasna koja se njupa i u jezgru EU. Naravno potro\u0161a\u010dki bojkoti ne moraju uvijek predstavljati najbolje oru\u017eje. Winnetou je takav primjer (na potro\u0161a\u010dki prigovor reagirao je, kako vidimo, tek jedan izdava\u010d), a i mi ovdje imamo jedan takav primjer neuspje\u0161nog bojkota. Prije desetak godina doma\u0107i su pankeri bojkotirali Velebitsko pivo jer ih je vlasnik li\u010dke pivovare iz Pazari\u0161ta optu\u017eio za pedofiliju. Unato\u010d bojkotu i facebook akciji, li\u010dki pivar ne da nije poslovno \u0161tetovao, nego je avansirao, \u010dak i politi\u010dki. Danas je gradona\u010delnik Gospi\u0107a, iako nije bio samo otvoreni antipanker, nego je isto tako otvoreno zagovarao i usta\u0161tvo. Ili ba\u0161 zato.<\/p>\n

Ovdje samo da podsjetimo da je konzumeristi\u010dka republika na Zapadu, u nas tek neznatno kasnije, formirana prije sedamdesetak godina, nekako paralelno s usponom dr\u017eave blagostanja. Bilo je to vrijeme uvo\u0111enja potro\u0161a\u010dkih kredita, kartica, izgradnje \u0161oping molova (u na\u0161em slu\u010daju robnih ku\u0107a) i uspona marketinga (vidi seriju “Momci s Madisona”). Bilo da je posrijedi iluzija ili stvarnost, u to se vrijeme vjerovalo da se u re\u010denoj republici jednakost, egalitarnije dru\u0161tvo i demokratska raspodjela dobara mo\u017ee dosegnuti, a da se pri tome ne moraju nu\u017eno zazivati politi\u010dke mjere za pravednu distribuciju. Stvar se kasnije uslo\u017enila, dru\u0161tvo se polariziralo, pa je danas i ta konzumeristi\u010dka republika postala bitno politi\u010dnija. Javlja se politi\u010dki korektno potro\u0161a\u0161tvo. Pa u tom smislu ideologija danas ravna na\u0161im potro\u0161a\u010dkim navikama vi\u0161e nego ikad. Netko kupuje samo vegetarijansku robu, drugi pak biorazgradivu, tre\u0107i genetski nemodificiranu, \u010detvrti organsku, peti bez glutena, \u0161esti bez \u0161e\u0107era, sedmi bez masno\u0107a, osmi bez kofeina, a deveti, recimo, \u017eele samo prozu bez rasizma. Ukoliko im se ne udovolji uputit \u0107e reklamaciju. Potro\u0161a\u010dko polje je vrlo brzo nakon po\u010detne egalitarne potro\u0161a\u010dke Arkadije zadobilo izgled bojnog polja. Tako su hipici \u0161ezdesetih negirali \u010ditavu tu potro\u0161a\u010dku kulturu, dana\u0161nji hipsteri su pak eksperti u alternativnom ukusu, a kanselisti pak \u010ditav taj arbitarski model apliciraju na kulturu i to, kako vidimo, redovito iziritira dociraju\u0107e kulturnjake. Potro\u0161a\u010di, danas je to vidljivije nego ikad, uvelike se pretvaraju u aktiviste, pru\u017eaju otpor, bojkotiraju robu, vra\u0107aju je, reklamiraju, protestiraju protiv marki i korporacija, a digitalni mediji samo olak\u0161avaju mobilizaciju i regrutaciju novih aktivista.<\/p>\n

U svakom slu\u010daju, “horde barbara”, kako ih nazivaju, u\u010dinili su zapravo vrlo subverzivnu stvar. Protiv nejednakosti i dru\u0161tvene nepravde u pomo\u0107 su prizvali jednu od najvi\u0161e podcijenjenih i najprokazanijih dru\u0161tvenih fenomena \u2013 potro\u0161a\u0161tvo \u2013 koje je odavno denuncirano kao rodno mjesto alijenacije, ekscesivne kupovine, dru\u0161tvene uniformiranosti, la\u017ene svijesti, konformizma i sl. Pa su marginalni po\u010deli velike tu\u0107i njihovim oru\u017ejem, oru\u017ejem zakona tr\u017ei\u0161ta. Stoga ne \u010dudi da veliki brandovi odgovaraju na potro\u0161a\u010dke bojkote, prilago\u0111uju se novim zahtjevima, jer je zakon profita najva\u017eniji.<\/p>\n

Ista je stvar i s kulturom. Njezinu kritiku vi\u0161e ne izri\u010du samo ovjerovljeni govornici (profesori i kriti\u010dari koje danas ionako malotko slu\u0161a, pa iz te frustracije mo\u017eda proizlazi i ovo prekomjerno granatiranje njema\u010dkog izdava\u010da zbog stopiranja Winnetoua), nego i “horde barbara”. Jedino \u0161to te “horde” ne koriste u\u010deni jezik visoke kulture, ve\u0107 niski jezik ponude i potra\u017enje. Uostalom, nije li u slu\u010daju jeftinih sve\u0161\u010di\u0107a sa lakim sadr\u017eajem o Indijancima takva kritika prikladnija?<\/p>\n

forum.tm<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Potro\u0161a\u010dka prava danas prakti\u010dki izgledaju kao da su iznad svih ostalih prava. Pogledajmo samo \u0161to su u stanju napraviti doma\u0107i shoping junkies (opsade benzinskih pumpi u potrazi za pljugama, medijski pritisci, peticije, ismijavanja i sl.), samo da se vladina odluka o neradnim nedjeljama u trgovinama ukine<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":282354,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-378600","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/378600","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=378600"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/378600\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":378604,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/378600\/revisions\/378604"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/282354"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=378600"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=378600"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=378600"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}