\u200bRiblji fond u Jadranskom moru smanjuje se zabrinjavaju\u0107im tempom, a na to uti\u010du prekomjerni lov, klimatske promjene, kao i doseljavanje novih vrsta riba koje ugro\u017eavaju postoje\u0107u riblju populaciju.<\/p>\n
Zbog svega toga, stru\u010dnjaci upozoravaju da “nestaje Jadran koji smo znali”, prenosi Hina.<\/p>\n
“Ribolov i na\u0161i riblji resursi imaju velike pote\u0161ko\u0107e, klimatske promjene su veliki problem, a Jadran koji smo znali nestaje,” isti\u010de Alen Soldo, profesor na Odjeljenju za studije mora Univerziteta u Splitu.<\/p>\n
U ve\u0107ini mediteranskih zemlja, uklju\u010duju\u0107i i Hrvatsku, plava riba je glavni dio cjelokupnog ulova, a ribarska industrija boji se da \u0107e zbog prevelikog ulova ribolov biti zaustavljen, pri \u010demu su administrativne mere drasti\u010dne ili zaka\u0161nele.<\/p>\n
Soldo predla\u017ee da na odre\u0111eno vrijeme na nekom podru\u010dju bude uvedena potpuna zabrana ribolova, ako se lovi premlada riba koja se jo\u0161 nije izmrijestila, prenosi Tanjug.<\/p>\n
On je tako\u0111e upozorio da invazivne i doseljene vrste riba menjaju prirodnu okolinu Jadranskog mora.<\/p>\n
“Jedna od najinvazivnijih vrsta, riba lav, pro\u0161le godine je prvi put zabilje\u017eena na na\u0161em dijelu obale, a ove godine ve\u0107 nekoliko puta. Poznato je da je ta riba na mnogim mjestima u Sredozemlju promijenila prirodnu okolinu”, upozorio je Soldo.<\/p>\n
Nau\u010dni savjetnik na splitskom Institutu za okeanografiju i ribarstvo Jakov Dul\u010di\u0107 isti\u010de da je tokom poslednje tri decenije zabilje\u017een dolazak 46 novih vrsta riba u Jadransko more, u kojem \u017eivi vi\u0161e od 460 vrsta riba.<\/p>\n
Ka\u017ee da je jedna od najgorih invazivnih vrsta u Sredozemnom moru – vatrenja\u010da – uo\u010dena kod Visa na dubini od 15 metara u avgustu 2021., kao i ove godine kod Ra\u010di\u0161\u0107a na ostrvu Kor\u010duli.<\/p>\n
Stru\u010dnjake zabrinjava \u0161to agresivne vrste ugro\u017eavaju domicilne vrste riba, a neke od njih su opasnost po zdravlje ljudi.<\/p>\n
“Jedan od primjera je kamena riba u isto\u010dnom Sredozemlju, \u010diji ubod mo\u017ee biti fatalan, ka\u017ee Dul\u010di\u0107, koji je u\u010destvovao u izradi drugog izdanja Atlasa egzoti\u010dnih riba u Sredozemnom moru iz 2021. godine.<\/p>\n
Navodi da je za 20 godina, od prvog izdanja Atlasa 2002. godine, u Mediteran do\u0161lo 107 egzoti\u010dnih vrsta riba, vi\u0161e nego u \u010ditavom prethodnom vijeku.<\/p>\n
Invazivne vrste riba menjaju demografsku strukturu riblje populacije, a u isto\u010dnom Sredozemlju neke vrste prido\u0161lica su uspostavile svoje populacije.<\/p>\n
Dul\u010di\u0107 ukazuje da, ako do\u0111e do zna\u010dajnijih promjena u temperaturi mora, vrlo brzo mo\u017eemo o\u010dekivati lo\u0161 scenario sa stanjem biolo\u0161kih resursa u Jadranskom moru.<\/p>\n
Najnovija istra\u017eivanja upozoravaju na ozbiljne prijetnje koje klimatske promjene donose u zemljama u razvoju, gdje se o\u010dekuje znatan pad biomase riba do 2100. godine.<\/p>\n
“U nekim tropskim regijama taj \u0107e pad iznositi 30 ili 40 odsto, \u0161to \u0107e najvi\u0161e osjetiti zajednice koje zavise od ribarstva kao glavnog izvora hrane i prihoda”, upozorava Dul\u010di\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\u200bRiblji fond u Jadranskom moru smanjuje se zabrinjavaju\u0107im tempom, a na to uti\u010du prekomjerni lov, klimatske promjene, kao i doseljavanje novih vrsta riba koje ugro\u017eavaju postoje\u0107u riblju populaciju.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-378557","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/378557","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=378557"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/378557\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":378560,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/378557\/revisions\/378560"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=378557"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=378557"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=378557"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}