{"id":378429,"date":"2023-09-02T06:22:41","date_gmt":"2023-09-02T04:22:41","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=378429"},"modified":"2023-09-02T06:22:41","modified_gmt":"2023-09-02T04:22:41","slug":"spomenik-bez-postamenta-tvrd-je-orah-tvrtko","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/09\/02\/spomenik-bez-postamenta-tvrd-je-orah-tvrtko\/","title":{"rendered":"Spomenik bez postamenta: Tvrd je orah Tvrtko"},"content":{"rendered":"

Autor: Ned\u017ead Novali\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Saga o podizanju spomenika kralju Tvrtku I Kotromani\u0107u i potrazi za adekvatnom lokacijom u centru Sarajeva traje du\u017ee od godinu dana. Grad Sarajevo je jo\u0161 2019. u mandatu prethodnog gradona\u010delnika Abdulaha Skake (SDA) usvojio Program za podizanje spomenika od zna\u010daja za Grad Sarajevo kojim je bila predvi\u0111ena izgradnja, izme\u0111u ostalih, i spomenika banu pa potom i kralju Tvrtku I Kotromani\u0107u. Nova gradska vlast prevo\u0111ena gradona\u010delnicom Benjaminom Kari\u0107 (SDP) preuzimanjem vlasti preuzela je i ovu ideju te je od 2020. krenula u njenu realizaciju. Krajem 2021. raspisan je konkurs za izradu idejnog rje\u0161enja, po\u010detkom 2022. javnost je upoznata da je pobjednik na konkursu akademski kipar Stijepo Gavri\u0107 i da su ostale jo\u0161 dvije, takore\u0107i, sitnice: Izliti skulpturu visoku 3.5 metara i prona\u0107i lokaciju za postament visine 3.2 metra.<\/p>\n

No, pravi zaplet tek tad po\u010dinje, historijska melodrama pretvara se u pravi politi\u010dki triler. Skulptura je izlivena, Gradsko vije\u0107e Grada Sarajeva predla\u017ee da se za Tvrtka odvoji 7 metara neba u samom centru Sarajeva kod zgrade Predsjedni\u0161tva BiH. Komisija za nacionalne spomenike, koja od 2016. vi\u0161e nema stranih \u010dlanova i koja se sad ve\u0107 od svijetlog primjera srozala na politi\u010dku batinu u rukama trojice politi\u010dkih lidera koji su imenovali svoje \u010dlanove, odbija prvi prijedlog jer bi spomenik naru\u0161io ne\u0161to \u0161to se naziva \u201ehistorijski urbani krajolik Sarajeva\u201c. Ovdje nema prostora da se bavimo time kako se Komisija za o\u010duvanje nacionalnih spomenika, koja svoju ulogu i legitimitet crpi iz samog Dejtonskog sporazuma, od 2016. potpuno srozala, kako je i za\u0161to progla\u0161en historijski urbani krajolik Sarajeva (ne\u0161to \u0161to ne postoji ni u jednom drugom gradu u BiH) i kako se umjesto stru\u010dnih kriterija danas Komisija prvenstveno oslanja na politi\u010dke pri \u010demu je od 2016. umjesto proste ve\u0107ine neophodan konsenzus za dono\u0161enje odluka. Uglavnom, gradona\u010delnica, koja tad ve\u0107 ima izlivenu skulpturu, predla\u017ee drugo rje\u0161enje, Komisija koja ne mo\u017ee posti\u0107i konsenzus jer se protivi \u010dlanica iz Republike Srpske, odbija i drugo rje\u0161enje, gradona\u010delnica predla\u017ee tre\u0107e, komisija opet odbija\u2026 Sve je nekako zamrlo kada je gradona\u010delnica predlo\u017eila da se spomenik Tvrtku podigne van u\u017eeg gradskog jezgra na podru\u010dju Novog Sarajeva za \u0161ta ne treba saglasnost re\u010dene Komisije, ali ta ideja pak nije odu\u0161evila nikoga pa izliveni Tvrtko tako ostaje i dalje bez postamenta. Kralj sve dalje od centra, izmje\u0161ten tri puta a da nikad nije ni postavljen, skulptor koji ne zna \u0161ta da radi sa skulpturom, gradona\u010delnica koja je u pat-poziciji\u2026 Zemlja tvrda a nebo visoko, rekli bi stari.<\/p>\n

\n

Sove, djeca, mir i ljubav<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Vratimo se jedno cijelo desetlje\u0107e unazad: Otkud uop\u0107e ideja da se u Sarajevu podigne spomenik kralju Tvrtku? Ta prva inicijativa je bitna jer se u nizu svojih odluka Grad Sarajevo poziva na neodre\u0111enu inicijativu koja, iako \u201enije bila kompletna, ocijenjeno je da bi Grad Sarajevo kao glavni grad, mogao preuzeti ovu inicijativu i da bi trebao biti investitor podizanju ovog spomenika\u201c kako se navodi u dokumentu iz 2019. Prva inicijativa za podizanje spomenika u Sarajevu datira jo\u0161 iz 2013. godine kada su javnu raspravu o ovoj temi organizirala dva udru\u017eenja gra\u0111ana \u2013 \u201eDjeca Sarajeva \u2013 dje\u010diji pokret za mir, ljubav i prijateljstvo\u201c i veteransko udru\u017eenje organizatora otpora sa podru\u010dja Krajine \u201eSove Krajine\u201c. Pomenuta udru\u017eenja dakako nisu imala nikakvih dodirnih ta\u010daka sa ozbiljnim bavljenjem pro\u0161lo\u0161\u0107u, govornici na javnoj raspravi koji se nikada nisu bavili historiografijom svoj legitimitet gradili su na \u201edokazanoj ljubavi prema srednjem vijeku\u201c, slanje jasne poruka svim protivnicima ideje o podizanju spomeniku \u201enek\u2019 crknu\u201c sam doga\u0111aj je gurnulo na marginu dru\u0161tvenih zbivanja o kome su mediji tek usputno izvijestili. Iako je odr\u017ean u Parlamentarnoj skup\u0161tini BiH u su\u0161tini sam\u00a0 doga\u0111aj je po svemu bio neka vrsta skupa za koji je prikladan naslov bio i ostao \u201eNa rubu znanosti\u201c. Kad se bude pisala bosanskohercegova\u010dka verzija knjige \u201eSrbi pre Adama i posle njega\u201c, sjajne studije o pseudohistori\u010darima u Srbiji iz pera dr. Radivoja Radi\u0107a, ovaj skup bit \u0107e jedno va\u017eno poglavlje.<\/p>\n

No, dvije poveznice ipak se mogu napraviti. Prvo, skup je na po\u010detku pozdravio ali je odbio na njemu uzeti bilo kakvo u\u010de\u0161\u0107e tada\u0161nji predsjedavaju\u0107u Zastupni\u010dkog doma Parlamentarne skup\u0161tine BiH a danas \u010dlan Predsjedni\u0161tva BiH dr. Denis Be\u0107irovi\u0107. Histori\u010dar i istaknuti SDP-ovac, danas se percipira kao predvodnik frakcije unutar SDP-a BiH \u010diji je dio i sama gradona\u010delnica Kari\u0107. Tako\u0111er, idejno rje\u0161enje koje je tad predstavljeno skoro je identi\u010dno onom koje je akademski kipar Stijepo Gavri\u0107 predstavio deset godina poslije: Gorostasni kralj, uspravljen, koji jednom otvorenom rukom pozdravlja (nesumnjiva asocijacija na motive sa ste\u0107aka) a u drugoj dr\u017ei \u0161tit sa dinasti\u010dkim grbom na kojem dominiraju ljiljani i ma\u010d. Va\u017eno je re\u0107i da ni na koji na\u010din ne sumnji\u010dim kipara Stijepu Gavri\u0107a za plagijat, ustvari mu odajem priznanje za snala\u017eljivost, ali o tome u nastavku.<\/p>\n

\n

Spomeni\u010dki teror<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Eto tako ono \u0161to je 2013. bilo na margini desetlje\u0107e poslije krenulo je u realizaciju i dospjelo je u samu \u017ei\u017eu interesa javnosti. Danas \u201eDjecu Sarajeva \u2013 dje\u010diji pokret za mir, ljubav i prijateljstvo\u201c i \u201eSove Krajine\u201c vi\u0161e niko ne spominje, ne zna se da li takva udru\u017eenja i dalje postoje, taj balast Gradu Sarajevu ne treba, za\u0161to da se kreacionisti\u010dka slika kvari kad sve mo\u017ee da se predstavi biblijski: I bi inicijativa. U tom dijelu, sarajevska saga o spomeniku Tvrtku I Kotromani\u0107u ve\u0107 je vi\u0111eni poku\u0161aj \u201espomeni\u010dkog terora\u201c koji su valjda na na\u0161im prostorima do savr\u0161enstva dovele vlasti u Skopju a zna\u010dajan doprinos ovoj oblasti u zadnje vrijeme dakako daje i Beograd.<\/p>\n

Pored \u201espomeni\u010dkog terora\u201c kroz pri\u010du o podizanju spomenika ustvari mogu\u0107e je plasti\u010dno predstaviti klju\u010dne aktuelne povijesne mitove koje promoviraju politi\u010dke elite i za takvu analizu pri\u010da o spomeniku Tvrtku je zahvalna jer su ti mitovi na povr\u0161ini i potpuno vidljivi. U va\u017enom zborniku \u201eHistorijski mitovi na Balkanu\u201c P\u00e5l Kolst\u00f8 definira tri klju\u010dna tipa historijskih mitova: Mit o samosvojnosti (sui generis), mit o starini (antiquitas) i mit o predzi\u0111u (ante murale). Pojednostavljeno, mi smo zaseban narod koji nema apsolutno nikakvih dodirnih ta\u010daka sa susjedima, insistiramo na razlikama i nije\u010demo sve sli\u010dnosti; mi smo nesumnjivo najstariji na ovim prostorima, odnosno prvi smo ih naselili i mi smo \u010duvari bedema, predzi\u0111e kr\u0161\u0107anstva ili pak nositelji prave civilizacije ili pravih vrijednosti. Iako nekad, zarad politi\u010dkih potreba, mogu postojati i kontra mitovi (umjesto bedema mi smo most koji spaja, mi smo \u201emeeting point\u201c) u su\u0161tini ove tri kategorije povijesnih mitova srest \u0107ete u bosanskohercegova\u010dkoj svakodnevnici, od sad ve\u0107 tradicionalnog \u201enau\u010dnog\u201c skupa \u201eHrvati Bosne i Hercegovine \u2013 nositelji europskih vrijednosti?\u201c preko turisti\u010dke atrakcije \u201emeeting point\u201c u starom dijelu Sarajeva do sage o spomeniku Tvrtku. Ovoj klasifikaciji svakako treba, oslanjaju\u0107i se na Raoula Girardeta (Politi\u010dki mitovi i mitologije, Beograd 2000) dodati i mit o \u201ezlatnom dobu\u201c i mit o povijesnom kontinuitetu.<\/p>\n

Iz obja\u0161njenja gradskih vlasti za\u0161to se uop\u0107e podi\u017ee spomenik kralju Tvrtku mogu\u0107e je identificirati klju\u010dne povijesne mitove gradskih vlasti u Sarajevu: povijesni kontinuitet (dr\u017eave) i saga o (izgubljenom) zlatnom dobu. \u201eKralj Tvrtko za BiH je jedna od najzna\u010dajnijih figura i potvrda njenog dr\u017eavnog kontinuiteta i suvereniteta. Bosansko kraljevstvo je svoje najslavnije dane do\u017eivjelo upravo pod vodstvom najve\u0107eg bosanskog vladara kada je BiH bila najve\u0107a sila zapadnog Balkana\u201d, istakla je gradona\u010delnica Sarajeva Benjamina Kari\u0107 prilikom predstavljanja idejnog rje\u0161enja kipara Stijepe Gavri\u0107a. Pitanje povijesnih kontinuiteta i diskontinuiteta nije nepoznato u historiografiji ali je jasno da takvog kontinuiteta izme\u0111u srednjeg vijeka i savremene povijesti prosto nema. Paradoksalno, upravo stalno nagla\u0161avanje kontinuiteta i potreba da se taj kontinuitet ovjekovje\u010di spomenikom od 7 metara govori o odsustvu kontinuiteta. Naravno, BiH nije nikakav izuzetak i u su\u0161tini su povijesni lomovi pravilo a ne povijesni kontinuiteti. Sje\u0107anje na slavne dane ustvari je jasno zazivanje zlatnog doba, dok prizivanje politi\u010dke stabilnosti, jake i ure\u0111ene dr\u017eave ustvari vi\u0161e govori o onome \u0161to politi\u010dka elita projicira kao nedostatke i \u017eelje. U tom smislu, jasno je kako je do\u0161lo do toga da i 2013. i 2023. idejno rje\u0161enje za spomenik budu ista: Tvrtka taj dio bosanskohercegova\u010dkog dru\u0161tva (prvenstveno bo\u0161nja\u010dki) vidi kao jakog dr\u017eavnika i jakog bosanskog vladara koji ma\u010dem \u0161alje jasnu poruku o snazi svoje (centralne) vlasti pri \u010demu \u0107e ljiljani upravo potvrditi postojanje jednog kontinuiteta. I to je Stijepo Gavri\u0107 ustvari jasno prepoznao \u0161ta naru\u010dilac preferira: \u0160ta je kralj bez ma\u010da i \u0161tita sa ljiljanima? Jasno, u tom kontekstu, bilo kakvi religijski, a to \u0107e re\u0107i kr\u0161\u0107anski, simboli nisu odve\u0107 po\u017eeljni. Uostalom, sli\u010dan spomenik Tvrtku ve\u0107 je 2012. postavljen u Tuzli gdje je kralj predstavljen na vladarskom tronu, sa krunom i gdje se vidi, kako je tad rekao gradona\u010delnik Tuzle Jasmin Imamovi\u0107, \u201e\u010dvrsta ruka kralja, ali i to da je vladao pame\u0107u\u201c. Ostaje va\u017eno pitanje kako i jedna nominalno desna (SDA) i jedna nominalno lijeva (SDP) struktura potvrdu identiteta i izgradnju dru\u0161tva vide na identi\u010dan, pomalo autoritaran a posve anahron na\u010din kroz pri\u010du o kraljevima koji jednom rukom pozdravljaju ali u drugoj dr\u017ee ma\u010d (zlu ne trebalo) i vladaju \u010dvrstom rukom?<\/p>\n

Istovremeno sa idejom da se u Sarajevu podigne spomenik Tvrtku u Banjoj Luci se digla kuka i motika kako se tim spomenikom i jo\u0161 pone\u010dim otima \u201esrpski srednji vijek\u201c i kako se on pod hitno mora za\u0161tititi. U pismu 43 histori\u010dara iz Republike Srpske ne samo da se insistira da je Tvrtko srpski kralj ve\u0107 se jasno govori o \u201esrpskom srednjem vijeku\u201c. Ako se ne sa\u010duva \u201esrpski srednji vijek\u201c pred najezdom tendencija \u201emultiperspektivnosti, kriti\u010dkog sagledavanja i suo\u010davanja sa pro\u0161lo\u0161\u0107u\u201c potpuna propast je nesumnjiva a to je \u201eBiH bez entiteta i konstitutivnih naroda\u201c. Histori\u010dari predla\u017eu i konkretne mjere, izme\u0111u ostalog da se ulice i trgovi imenuju po li\u010dnostima iz \u201esrpskog srednjeg vijeka\u201c, da im se podi\u017eu spomenici\u2026 Ako su spomenik Tvrtku u Sarajevu i prate\u0107a interpretacija anahroni \u0161ta re\u0107i za pismo histori\u010dara u kojem se barata terminima kao \u0161to su \u201esrpski nacionalni prostor\u201c, \u201enacionalni radnici\u201c i \u201enacionalno bi\u0107e\u201c?<\/p>\n

\n

Postament bez spomenika<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Prvi se na ovaj poziv odazvao gradona\u010delnik Banja Luke koji je pri rekonstrukciji jedne od centralnih ulica rekao da tu treba definitivno da bude spomenik. I za gradona\u010delnika Banja Luke srednji vijek je klju\u010dni period pri \u010demu se jasno ocrtvaju mitovi o starini i o povijesnom kontinuitet s tim da se u ovom slu\u010daju radi o kontinuitetu naroda (srpskog) a ne dr\u017eave. \u201ePostoji mnogo ideja. Jedna od tih je i ta. Tvrtko ima ulicu na Petri\u0107evcu, mo\u017eda da se potencijalno ona zamijeni sa ovom, a da bista, ili statua bude Kulinu banu i njegovoj povelji koja bi jasno rekla da na\u0161 narod ve\u017ee korijene za ove prostore i Bosnu i Hercegovinu i koliko je to neodvojivo od identiteta na\u0161eg naroda. Imamo sna\u017ene inicijative i za Dijanu Budisavljevi\u0107, i za Vasu Pelagi\u0107a, vladiku Nikolaja Velimirovi\u0107a, vladiku Platona\u201c, kazao je tada Stanivukovi\u0107, ali kona\u010dna odluka nije donesena do sada. No, ako i kada bude raspisan konkurs za banjalu\u010dkog Tvrtka, budu\u0107i akademski kipar morao bi imati u vidu nekoliko klju\u010dnih elemenata. Tvrtko bi, izvan svake razumne sumnje, morao li\u010diti na srpskog kralja, a tu svakako poma\u017ee krst i to, jasno, bizantski tip. Poza mudraca, duga haljina, stilizirana kruna, vjerovatno bez ma\u010da i svakako bez \u0161tita sa ljiljanima koji su odve\u0107 bosanski, a Tvrtko, u ovoj interpretaciji, mo\u017ee biti sve osim bosanski. Dakle, sve onako kako je ve\u0107 ura\u0111eno u Herceg Novom, gradu koji je Tvrtko osnovao i u kojem je dobio spomenik 2013. na kojem ponajvi\u0161e li\u010di na srpskog patrijarha a ne na kakvog srednjovjekovnog kralja.<\/p>\n

Srednji vijek nesumnjivo je va\u017ean period, Tvrtko I Kotromani\u0107 je zna\u010dajna historijska figura, kompleksna kao i svaka druga, odraz svoga vremena koju svakako treba izu\u010davati, povla\u010diti paralele i tra\u017eiti razlike. Njegovo izdizanje u kompleksnim dinasti\u010dkim okvirima u status kralja, teritorijalno \u0161irenje, veze sa susjedima i otpor nadiru\u0107em Osmanskom carstvu, samo su neke od zna\u010dajki koje se ve\u017eu uz njegovo ime. Me\u0111utim, svojevrsna pomama za srednjim vijekom kako je to uo\u010dio Ivan Lovrenovi\u0107, njegova (zlo)upotreba u politi\u010dke svrhe, vulgarizacija, pojednostavljivanje do nivoa koji vrije\u0111a intelekt, vode ka grubom falsificiranju i zloupotrebi povijesti. Gra\u0111enje ma \u010dega \u201ena klizi\u0161tu povijesti\u201c, da se poslu\u017eimo sjajnim naslovom knjige Dubravka Lovrenovi\u0107a o bosansko-ugarskim odnosima, vi\u0161e govori o jednom \u201ekampanjskom pristupu\u201c va\u017enim pitanjima identiteta, populizmu koji je bolno povr\u0161an i jednom demago\u0161kom odgovoru na dru\u0161tvene izazove. I sve to u gradu koji za 30 godina nije izgradio niti jedan savremeni arhivski depo i u kojem arhivska gra\u0111a truhne ba\u0161 svaki dan, koji nema niti jedan sedmi\u010dni magazin, niti jedan nau\u010dno-popularni magazin, u kojem nau\u010dni \u010dasopisi, pa i oni historijski, opstaju vi\u0161e u inat dr\u017eavi nego zahvaljuju\u0107i njoj\u2026 U takvim okolnostima, spomenik Tvrtku, i onaj u Sarajevu i onaj u Banjoj Luci, kao i toliki mnogi spomenici u zemljama oko nas, ustvari je vi\u0161e spomenik jednoj antiintelektulnoj atmosferi, politi\u010dkom ki\u010du i dru\u0161tvenoj regresiji.<\/p>\n

respublicacasopis.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Spomenik Tvrtku, i onaj u Sarajevu i onaj u Banjoj Luci, kao i toliki mnogi spomenici u zemljama oko nas, ustvari je vi\u0161e spomenik jednoj antiintelektulnoj atmosferi, politi\u010dkom ki\u010du i dru\u0161tvenoj regresiji<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":378432,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[3441],"class_list":["post-378429","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-tvrtko-kotromanic"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/378429","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=378429"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/378429\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":378433,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/378429\/revisions\/378433"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/378432"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=378429"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=378429"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=378429"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}