{"id":378019,"date":"2023-08-30T07:32:16","date_gmt":"2023-08-30T05:32:16","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=378019"},"modified":"2023-08-30T07:32:16","modified_gmt":"2023-08-30T05:32:16","slug":"kovanje-rata-rat-je-mir-vi-dio","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/08\/30\/kovanje-rata-rat-je-mir-vi-dio\/","title":{"rendered":"Kovanje rata: Rat je mir (VI dio)"},"content":{"rendered":"

Autor: Chris Nineham<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

\u010cak i brzi pregled sigurnosnih dokumenata Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava tijekom posljednjih dvadeset godina jasno pokazuje da se iza lijepih fraza o o borbi protiv terorizma, miru i prosperitetu krije \u017eelja za obranom ameri\u010dkih interesa protiv ekonomskih konkurenata.<\/p>\n

Mir i sigurnost glavni su deklarirani ciljevi Zapada u Ukrajini. Ruska invazija na Ukrajinu je, tvrde prista\u0161e rata, poremetila \u2018sigurnosnu arhitekturu\u2019 i pove\u0107ala napetosti u regiji. Rezultat je pomalo paradoksalan. Jer u umovima pristalica rata, sve stvarne pozive za mir treba opstruirati, a sve inicijative za mir ignorirati. Sve u interesu\u2026 mira.<\/p>\n

\u2018Mir je ne\u0161to vi\u0161e od \u201cne-rata\u201d. Ne bismo smjeli brkati pojmove,\u2019 izjavio je Josep Borrell, visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, u lipnju se referiraju\u0107i na rat. \u2018Naravno da \u017eelimo mir\u2019, nastavio je, \u2018ali na\u017ealost, suo\u010davamo se sa situacijom u kojoj \u0107e rat trajati.\u2019<\/p>\n

Upotreba ideje mira kako bi se opravdao rat nije nova. Njena upotreba odra\u017eava \u010dinjenicu da je rat uglavnom nepopularan i da ve\u0107ina ljudi smatra da je op\u0107enito mir po\u017eeljniji. Varka je ovdje dvostruka. Prvo, osigurajte da se protivnika jednozna\u010dno smatra agresorom. Drugo, bez obzira na to koliko je va\u0161a strana ratoborna, op\u0107i dojam koji stvarate treba biti takav da je mir jedna od va\u0161ih osnovnih vrijednosti.<\/p>\n

Ovo obja\u0161njava za\u0161to su se, u ratu za ratom, zapadne sile tako o\u010dajni\u010dki trudile da prika\u017eu neprijatelja kao inicijatora sukoba. Afganistanske talibane su smatrali odgovornima za napade 11. rujna. Re\u010deno nam je 2003. godine, bez ikakvih dokaza, da je ira\u010dkog predsjednika Saddama Huseina dijelilo samo 45 minuta od napada na Zapad. Tvrdilo se da je libijski vo\u0111a Muamar Gadafi namjeravao pokrenuti vojni teror u pobunjeni\u010dkom gradu Bengaziju kada su Britanci i Francuzi zapo\u010deli svoje razorno zra\u010dno bombardiranje 2011. koje je zavr\u0161ilo njegovim ubojstvom. \u2018\u201dDo\u0161li smo, vidjeli smo, on je umro,\u201d pohvalila se tada ameri\u010dka dr\u017eavna tajnica Hillary Clinton.<\/p>\n

U slu\u010daju Ukrajine, Rusija je invaziju izvr\u0161ila u velja\u010di 2022. godine, a antiratni pokret s pravom je osudio tu invaziju i pozvao na povla\u010denje ruskih trupa. Pokret je dosljedno protestirao protiv nastavka ruske agresije i u\u010dinio sve \u0161to je mogu\u0107e kako bi podr\u017eao ruski antiratni pokret. Me\u0111utim, ovdje su dvije stvari apsolutno klju\u010dne. Prvo, kao \u0161to je argumentirano u prethodnim nastavcima ovog serijala, ta invazija, iako apsolutno pogre\u0161na, daleko je toga da je bila \u201cni\u010dim izazvana\u201d. Duga\u010dak popis visokih zapadnih vojnih stru\u010dnjaka i politi\u010dkih komentatora u vi\u0161e je navrata jasno dao do znanja da \u0107e \u0161irenje NATO-a na istok, a posebno razgovori o uklju\u010divanju Ukrajine, vjerojatno dovesti do rata.<\/p>\n

Navest \u0107u samo jedan primjer iz 1995. godine. Anatol Lieven, ruski stru\u010dnjak i dopisnik za The Times iz Moskve, istra\u017eio je \u0161to ruske elite i op\u0107a populacija misle upravo o tom pitanju. Nakon \u0161to je obavio intervjue s visokim politi\u010dkim, vojnim i diplomatskim osobljem s \u010ditavog politi\u010dkog spektra, zaklju\u010dio je da bi \u201cpomaci prema \u010dlanstvu Ukrajine u NATO izazvali zaista \u017eestok ruski odgovor\u201d te da bi \u201c\u010dlanstvo Ukrajine u NATO-u Rusi do\u017eivjeli kao katastrofu epohalnih razmjera.\u201d Citirao je \u010dasnika ruske mornarice koji je jasno rekao da je sprje\u010davanje \u0161irenja NATO-a na Ukrajinu i posljedi\u010dnu kontrolu NATO-a nad Krimom \u201cne\u0161to za \u0161to \u0107e se Rusi boriti\u201d.<\/p>\n

Nema sumnje da su zapadni \u010delnici znali da \u0107e Rusija planove za uklju\u010divanje Ukrajine u NATO, o kojima se prvi put javno raspravljalo jo\u0161 2008. smatrati \u010dinom agresije. Za ilustraciju, poslu\u017eimo se malim misaonim eksperimentom. Kako bi ameri\u010dke elite reagirale da Meksiko pozove Rusiju ili Kinu da stacioniraju ratne brodove u njegovim lukama i bombardere na njegovim aerodromima?<\/p>\n

Kako se ispostavlja, Benjamin Schwarz i Christopher Layne koji pi\u0161u za \u010dasopis Harper\u2019s opisuju kako je civilni vojni analiti\u010dar koji je radio u Pentagonu postavio upravo ovo pitanje \u010delnicima u usponu u ameri\u010dkoj vojsci i obavje\u0161tajnim slu\u017ebama. Njihove reakcije, nimalo iznena\u0111uju\u0107e, kretale su se od prekida gospodarskih veza i vr\u0161enja \u201cmaksimalnog vanjskopoliti\u010dkog pritiska na Meksiko kako bi ih natjerali da promijene kurs\u201d do \u201ctrebamo zapo\u010deti s time, a zatim upotrijebiti vojnu silu ako je potrebno.\u201d<\/p>\n

Drugo, vjeruje li zaista itko da je te\u017enja za mirom u sredi\u0161tu vanjske politike Zapada tijekom posljednjih nekoliko desetlje\u0107a? \u010cinjenica je da su nedavni ratovi koje je Zapad pod izgovorom suzbijanja terorizma vodio diljem Bliskog istoka i \u0161ire, donose\u0107i pri tom u\u017easnu patnju milijunima ljudi, u\u010dinili svijet mnogo opasnijim mjestom. Osim \u0161to su upropastili niz dr\u017eava, oni su doprinijeli \u0161irenju gra\u0111anskih ratova i teroristi\u010dkih grupa diljem Bliskog istoka, sredi\u0161nje Azije i velikih dijelova afri\u010dkog kontinenta.<\/p>\n

\u010cak i brzi pregled sigurnosnih dokumenata Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava tijekom posljednjih dvadeset godina jasno pokazuje da se iza lijepih fraza o o borbi protiv terorizma, miru i prosperitetu krije \u017eelja za obranom ameri\u010dkih interesa protiv ekonomskih konkurenata. Kao \u0161to je klju\u010dni dokument neo-konzervativnih jastrebova ustvrdio 2000. godine, prioritet je kori\u0161tenje vojne mo\u0107i za obranu polo\u017eaja SAD-a kao neprikosnovene svjetske supersile nakon raspada Sovjetskog Saveza: \u201cO\u010duvanje po\u017eeljne strate\u0161ke situacije u kojoj se Sjedinjene Dr\u017eave sada nalaze zahtijeva globalno nadmo\u0107nu vojnu sposobnost i danas i u budu\u0107nosti.\u201d<\/p>\n

Nakon 11. rujna, ova pozicija doista postaje slu\u017ebena politika Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava. Nacionalna sigurnosna strategija za 2002. godinu izri\u010dita je u svom cilju da sprije\u010di da izaziva\u010di na ekonomskom planu postanu i velike politi\u010dke sile: \u201cDok branimo mir, iskoristit \u0107emo i povijesnu priliku za o\u010duvanje mira\u2026 O\u0161tro \u0107emo se oduprijeti agresiji drugih velikih sila \u2013 iako pozdravljamo njihovu miroljubivu te\u017enju za prosperitetom, trgovinom i kulturnim napretkom\u2026 Pa\u017eljivo pratimo mogu\u0107u obnovu starog obrasca suparni\u0161tva velikih sila. Nekoliko potencijalno velikih sila trenutno se nalazi usred unutarnje tranzicije \u2013 najva\u017enije od njih su Rusija, Indija i Kina.\u201d<\/p>\n

\u0160to je, dakle, odgovor Zapada na invaziju Ukrajine u\u010dinio za mir? Potpuno je zakazao u okon\u010danju rata u Ukrajini, ali je doveo do najve\u0107eg gomilanja oru\u017eja i trupa u isto\u010dnoj Europi od kraja Hladnog rata. Doveo je do situacije u kojoj su velike sile javno zaprijetile uporabom nuklearnog oru\u017eja po prvi put nakon Kubanske raketne krize 1962.<\/p>\n

To je ubrzalo \u0161irenje NATO-a, pri \u010demu se Finska, koja dijeli granicu s Rusijom, pridru\u017eila, a \u0160vedska se tako\u0111er \u017eeli pridru\u017eiti. Obje zemlje su napustile svoju vi\u0161edecenijsku politiku neutralnosti. Njema\u010dki kancelar Olaf Scholz proglasio je, pod pritiskom, povijesnu promjenu u njema\u010dkom pristupu vojnim izdacima i osigurao 100 milijardi eura za modernizaciju svojih oru\u017eanih snaga.<\/p>\n

Sve u svemu, to je dovelo do najve\u0107eg porasta vojne potro\u0161nje u Europi u posljednjih trideset godina. Po prvi put, izdvajanja za naoru\u017eanje prema\u0161ila su iznose na kraju Hladnog rata 1989. Neke od pove\u0107anja za zemlje koje nisu direktno uklju\u010dene u rat su zapanjuju\u0107a. Finska je pove\u0107ala vojne tro\u0161kove za 36 posto, Litva za 27 posto, \u0160vedska za 12 posto, a Poljska za 11 posto.<\/p>\n

Kao rezultat toga, cijela regija je u visokom stanju pripravnosti, pokolj u Ukrajini se nastavlja bez kraja na vidiku, granice su postupno militarizirane, napadi dronovima na Moskvu i Kijev redovita su pojava, rakete, tenkovi, kasetne bombe i drugo naoru\u017eanje i dalje se slijeva u regiju, dok se istovremeno uhi\u0107uju antiratni aktivisti s obje strane. Nijedan neutralni promatra\u010d ne mo\u017ee tvrditi da je militaristi\u010dki odgovor Zapada doprinio uspostavi mira.
\nIspostavlja se da mir ipak ne zna\u010di rat.<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n

Chris Nineham je britanski antiratni aktivist i jedan od pokreta\u010da Stop the War Coalition. \u010clanak je izvorno objavljen na internetskoj stranici Stop the War Coalition u kolovozu 2023.<\/em>
\nPrijevod: Ad hoc feministi\u010dka antiratna koalicija<\/em><\/p><\/blockquote>\n

PRETHODNI \u010cLANCI<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u010cak i brzi pregled sigurnosnih dokumenata Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava tijekom posljednjih dvadeset godina jasno pokazuje da se iza lijepih fraza o o borbi protiv terorizma, miru i prosperitetu krije \u017eelja za obranom ameri\u010dkih interesa protiv ekonomskih konkurenata<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":327408,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[3424,573,1743],"class_list":["post-378019","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-kovanje-rata","tag-sad","tag-zapad"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/378019","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=378019"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/378019\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":378132,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/378019\/revisions\/378132"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/327408"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=378019"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=378019"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=378019"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}