{"id":377964,"date":"2023-08-28T13:11:37","date_gmt":"2023-08-28T11:11:37","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=377964"},"modified":"2023-08-28T13:12:23","modified_gmt":"2023-08-28T11:12:23","slug":"zabrinjavajuce-nepoznavanje-radnih-prava-medju-mladima-u-crnoj-gori","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/08\/28\/zabrinjavajuce-nepoznavanje-radnih-prava-medju-mladima-u-crnoj-gori\/","title":{"rendered":"Zabrinjavaju\u0107e nepoznavanje radnih prava me\u0111u mladima u Crnoj Gori"},"content":{"rendered":"
<\/div>\n
\n
\n
\n
\n

Podaci istra\u017eivanja o informisanosti mladih o radnim pravima, prvo takvog tipa u Crnoj Gori, koje su sredinom godine sprovele NVO Savez za djecu i mlade-KU\u0106A I NVO Dru\u0161tvo Crne Gore, jasno ukazuju na nepovoljne trendove me\u0111u mladima na ovom polju. Iako u najve\u0107em procentu sebe prepoznaju kao ranjivu kategoriju na tr\u017ei\u0161tu rada, a povoljno radno okru\u017eenje kao jedan od najva\u017enijih uslova za samoostvarenje, rezultati pokazuju da njihov anga\u017eman u zna\u010dajnoj mjeri izostaje<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Nije nikakva novina da mladi ljudi stupaju na tr\u017ei\u0161te rada suo\u010davaju\u0107i se s raznim izazovima i o\u010dekivanjima. Dok se pridru\u017euju radnoj snazi s nadom u bolju budu\u0107nost, \u010desto nailaze na prepreke koje nijesu o\u010dekivali, posebno u kontekstu sve ve\u0107e deregulacije radnih odnosa. Pitanje ranjivosti mladih na tr\u017ei\u0161tu rada postaje sve zna\u010dajnije, \u010demu, kada je rije\u010d o Crnoj Gori, svoj doprinos daju i sami mladi, izvjesnom pasivno\u0161\u0107u.<\/p>\n

Cilj ovog anketnog istra\u017eivanja bio je upravo da se ustanovi nivo upoznatosti mladih sa radnim pravima i razumije sa kojim problemima se susre\u0107u, osvijetli tamne uglove iskustva mladih na radnom mjestu, te identifikovati naj\u010de\u0161\u0107e kr\u0161enja. Analiza odgovora dobijenih iz istra\u017eivanja otkriva dio korijena njihove ranjivosti na tr\u017ei\u0161tu rada, koju i sami prepoznaju.<\/p>\n

Na pitanje da li smatraju da su mladi ranjiva kategorija na tr\u017ei\u0161tu rada, ne\u0161to vi\u0161e od polovine ispitanih je odgovorilo potvrdno, njih 53.6%, dok je<\/strong> 18.4%<\/strong> ispitanika dalo negativan odgovor, a 27.9%<\/strong> ispitanika nije bilo sigurno.<\/p>\n

Razlozi koje ve\u0107ina ispitanika navodi za ovu percepiju su raznoliki. Analiza odgovora pokazuje da mladi ljudi sebe smatraju ranjivom kategorijom u oblasti rada prvenstveno zbog neiskustva koje imaju u obavljanju radnih zadataka. Poslodavci naj\u010de\u0161\u0107e tra\u017ee ljude sa iskustvom, zbog \u010dega se mladima ne pru\u017ea dovoljno \u0161ansa da se zaposle i steknu radno iskustvo, odnosno nau\u010de posao. Tako\u0111e, ranjivost mladih se ogleda i u polo\u017eaju koji imaju na radnom mjestu, a koji je obilje\u017een neuva\u017eavanjem i nepravednim tretmanom od strane starijih kolega i poslodavca \u2013 \u00a0smatraju da ih poslodavci iskori\u0161\u0107avaju i daju im nepo\u017eeljne zadatke, koje druge kolege ne \u017eele da obavljaju \u2013 \u00a0dobijaju te\u017ee, monotone i dosadne poslove. Mladi i ovdje navode da zapravo nijesu upoznati sa svojim radnim pravima, \u0161to ostavlja mjesta za manipulaciju u pogledu obavljanja posla.<\/p>\n

Na pitanje da li znaju kojim su pravnim aktima definisana prava i obaveze zaposlenih, ne\u0161to vi\u0161e od polovine ispitanika, odnosno njih 52.5%<\/strong> je navelo da je sa tim upoznato, pri \u010demu su kao glavne akte navodili Zakon o radu, Op\u0161ti kolektivni ugovor, Zakon o dr\u017eavnim slu\u017ebenicima i namje\u0161tenicima i Zakon o zaradama, dok skoro polovina, odnosno 46.5%<\/strong> ispitanika ne zna koji to pravni akti defini\u0161u njihova prava i obaveze kao zaposlenih.<\/p>\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n
\n

Zasnivanje radnog odnosa<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Trend nepoznavanja normi na osnovu kojih su definisana prava po osnovu rada pokazuje se i kod konkretnih pitanja kojima su definisana pojedina radna prava. Kada je u pitanju zasnivanje radnog odnosa,\u00a0 Zakon o radu i Op\u0161ti kolektivni ugovor propisuju da se radni odnos mo\u017ee zasnovati jedino ugovorom o radu na odre\u0111eno ili neodre\u0111eno vrijeme. Skoro dvije tre\u0107ine mladih potvrdno odgovara da se radni odnos zasniva putem ova dva tipa ugovora, dok veliki procenat nijh smatra da se radni odnos mo\u017ee zasnovati i Ugovorom o povremenim i privremenim poslovima (26.8%) i Ugovorom o djelu, (36.9%), pri \u010demu oko petine mladih ispitanika\u00a0 (18.4%), nije bilo sigurno kojom vrstom ugovora se zasniva radni odnos.<\/p>\n

Najindikativniji dio ovih odgovora ogleda se u niskom procentu mladih radnika koji ta\u010dno prepoznaju vrste ugovora kojima se zasniva radni odnos. Konkretno, 26.8%<\/strong> ispitanika smatra da se radni odnos zasniva ugovorom o povremenim i privremenim poslovima, dok \u010dak 36.9%<\/strong> ispitanika vjeruje da je to slu\u010daj sa ugovorima o dopunskom radu i ugovorima o djelu. Ako mladi radnici vjeruju da su njihovi radni odnosi zasnovani na ugovorima koji to zapravo nisu, to mo\u017ee dovesti do nepo\u0161tovanja njihovih prava i nedostatka sigurnosti na radnom mjestu.<\/p>\n

\n

Zarade i naknade za rad<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Informisanost mladih o na\u010dinima uve\u0107anja osnovne zarade odra\u017eavaju va\u017ene aspekte radnih prava i ekonomske sigurnosti za mlade zaposlene. Pitanje u kojem se od ispitanika tra\u017eilo da od ponu\u0111enih odgovora prepoznaju koji su to sve osnovi za uve\u0107avanje osnovne zarade, pokazalo je da su mladi ljudi o ovome dosta lo\u0161e informisani. Naime, kao uslove usljed koji se plata mo\u017ee uve\u0107ati, mladi ljudi su u velikom procentu prepoznali du\u017einu radnog sta\u017ea (78.2%)<\/strong>, prekovremeni rad (63.7%)<\/strong>, rad tokom vjerskih i dr\u017eavnih praznika (62%) i no\u0107ni rad (60.9%)<\/strong>, dok je rad nedjeljom (36.9%)<\/strong> i rad proveden u pripravnosti (21.8%)<\/strong> koji tako\u0111e predstavljaju osnov za uve\u0107anje zarade, prepoznaje manji broj ispitanika. Me\u0111utim, ovdje se ne smije olako pre\u0107i preko relativno visokog procenta poznavanja osnova za uve\u0107anje zarade kao \u0161to su: du\u017eina radnog sta\u017ea, prekovremeni rad, rad tokom vjerskih i dr\u017eavnih praznika i no\u0107ni rad. <\/em>Naime, evidentan je visok procenat mladih radnika koji ne znaju ove elementarne osnove uve\u0107anja zarade i koji varira od jedne \u010detvrtine do jedne tre\u0107ine ispitanika.<\/p>\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n
\n

Odmori\u00a0 i odsustva<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Poznavanje prava u pogledu dnevnih, sedmi\u010dnih i godi\u0161njih odmora tako\u0111e je varijabilno. Ispitanici su u najve\u0107em procentu, njih 70.4% <\/strong>upoznati sa pravom da svaki zaposleni ima zagarantovano minimum 24 sata odmora sedmi\u010dno, dok je za ovu tvrdnju skoro \u010detvrtnina ispitanika pokazalo nesigurnost -njih 22.3%<\/strong>.<\/p>\n

Ovdje veoma zabrinjava podatak, odnosno neznanje mladih radnika da poslodavac nema pravo da zaposlenom ne dozvoli ostvarivanje prava na dnevni\/sedmi\u010dni\/ godi\u0161nji odmor usled prevelikog obima posla. Na ovo pitanje je ispravno odgovorilo tek ne\u0161to vi\u0161e od polovine, odnosno 55.3%<\/strong> ispitanika, dok druga polovina mladih ispitanika ili smatra da poslodavac na to ima pravo (22.3%)<\/strong> ili nije sigurna u ta\u010dnost te tvrdnje (22.3%)<\/strong>.<\/p>\n

Na pitanje \u201eDa li se u dane godi\u0161njeg odmora ura\u010dunavaju i praznici, ako padaju u dane godi\u0161njeg odmora\u201c, skoro \u010detvrtina mladih ispitanika je pokazala pogre\u0161nu informisanost, odgovoraju\u0107i potvrdno, dok 20.1%<\/strong> nije bilo sigurno u odgovor.<\/p>\n

Na pitanje \u201eDa li zaposleni mo\u017ee da nastavi svoj odmor ukoliko ga je prekinuo usled privremene sprije\u010denosti za rad?\u201c, tek \u00a059.8%<\/strong> ispitanika je ispravno potvrdno odgovorilo, dok je skoro tre\u0107ina njih\u00a0 (30.2%)<\/strong> bila nesigurna u ispravnost ove tvrdnje.<\/p>\n

Solidno poznavanje prava u oblasti odmora mladi ispitanici su pokazali kod pitanja \u201eDa li se sa pove\u0107anjem godina radnog sta\u017ea uve\u0107ava i broj dana godi\u0161njeg odmora?\u201c, gdje je 60.9% <\/strong>ispitanika potvrdno odgovorilo, ali je ipak visok procenat (27.4%)<\/strong> onih koji nijesu bili sigurni, ili je smatralo da se broj dana godi\u0161njeg odmora ne uve\u0107ava sa pove\u0107anjem godina radnog sta\u017ea (11.7%)<\/strong>.<\/p>\n

Nepoznavanje osnovnih elemenata prava na odmor i odsustvo, mo\u017ee zna\u010dajano uticaj na sposobnost mladih radnika da ostvare balans izme\u0111u profesionalnog i privatnog \u017eivota. Mladi radnici koji su svjesni prava iz ove oblasti skloniji su da \u0161tite svoje slobodno vrijeme, a \u0161to zakonomjerno, doprinosi smanjenju rizika od prekomjernog stresa, iscrpljenosti i povreda na radu. Informisanost o ovim pravima ne samo da daje ve\u0107i nivo kontrole radnicima nad radnim uslovima, ve\u0107, njihovim upra\u017enjavanjem, boljem radnom okru\u017eenju i produktivnosti.<\/p>\n

\n

Za\u0161tita i zdravlje na radu<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Poznavanje prava vezanih za za\u0161titu i zdravlje na radu tako\u0111e donosi nezaviden rezultate. Iako je 91.6% ispitanika upoznato da su mjere obezbje\u0111ivanja za\u0161tite na radu isklju\u010diva obaveza poslodavca, manji procenat njih (77.7%) <\/strong>zna i da je poslodavac u obavezi da prilikom zasnivanja radnog odnosa izvr\u0161i osposobljavanje zaposlenih za bezbjedno obavljanje posla, Jo\u0161 manje poznavanje ispitanici pokazuju kada se radi o obavezi poslodavca da pismenim putem informi\u0161e zaposlenog o za\u0161titi i rizicima po zdravlje na radu, mjerama za\u0161tite i aktivnostima u odnosu na svaku vrstu radnog mjesta i\/ili posla. Na ovo pitanje je potvrdno odgovarilo 70.9%<\/strong> ispitanika, dok gotovo \u010detvrtina ispitanika nije sigurna.<\/p>\n

Svakako, najproblemati\u010dniji je odgovor na pitanje \u201cDa li zaposleni ima pravo da odbije da radi ako prethodno nije upoznat sa svim opasnostima ili \u0161tetnostima, odnosno rizicima na radu?\u201d.<\/p>\n

Ovdje je vi\u0161e od \u010detvrtine mladih radnika odgovorilo da nije sigurno da na to ima pravo (26.3%)<\/strong>.<\/p>\n

Da je poslodavac obavezan da pismenim putem informi\u0161e zaposlenog o na\u010dinu organizovanja i pru\u017eanja prve pomo\u0107i, za\u0161titi od po\u017eara, postupku evakuacije zaposlenih pri pojavi opasnosti i o licima koja su zadu\u017eena za sprovo\u0111enje ovih mjera, skoro tre\u0107ina njih, odnosno 31.3%<\/strong> nije sigurna da je ovo jedna od obaveza poslodavca.<\/p>\n

Najmanji stepen informisanosti mladi ispitanici su pokazali kod obaveze da firma ima stru\u010dnog predstavnika za za\u0161titu i zdravlje na radu, za sprovo\u0111enje mjera prve pomo\u0107i, za\u0161titu od po\u017eara i evakuacije zaposlenih. Naime, sa ovom obavezom poslodavca je upoznato tek 53.1%<\/strong> ispitanika dok je obaveza potpuna nepoznanica za preostalu polovinu ispitanika, gdje je 11.7%<\/strong> na ovo pitanje odgovorilo sa NE<\/strong>, dok se 35.2% <\/strong>ispitanika izjasnilo da ne zna ili nije sigurno u ispravnost ove tvrdnje.<\/p>\n

Nedovoljna informisanost o za\u0161titi i zdravlju na radu mo\u017ee pove\u0107ati rizik od povreda, bolesti ili nesre\u0107a na radu, a zaposleni koji nijesu upoznati sa opasnostima i procedurama za\u0161tite izlo\u017eeni su ve\u0107im rizicima. Tako\u0111e, ovo dovodi i do toga da zaposleni ne znaju kako da zahtijevaju odgovaraju\u0107e uslove rada ili se bore za svoje interese u situacijama kada su ugro\u017eeni. Ovo je posebno va\u017eno za mlade radnike, koji su usled, na jednoj strani neobu\u010denosti i neiskustva, a na drugoj \u017eelje da se doka\u017eu, najvi\u0161e izlo\u017eeni ovim rizicima.<\/p>\n

\n

Mobing i diskriminacija<\/h2>\n<\/blockquote>\n
\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n

Pitanja zlostavljanja na radnom mjestu su posebno regulisana Zakonom o zabrani zlostavljanju na radu i Pravilnikom o pravilima pona\u0161anja poslodavca i zaposlenog o prevenciji i za\u0161titi od zlostavljanja na radu.<\/p>\n

U ovim dokumentima je taksativno navedeno koja su to pona\u0161anja koja predstavljaju zlostavljanje na radu, a od kojih su u ispitivanju odabrana tri i ponu\u0111ena za odogovor mladim radnicima. Na osnovu odgovora mo\u017eemo vidjeti da u najve\u0107em procentu prepoznaju jednu od karakteristika mobinga a to je pona\u0161anje kojim se vrije\u0111a dostojanstvo i ugled zaposlenog \u2013 \u010dak 85.5%<\/strong> ispitanika u ovom pona\u0161anju su prepoznali mobing. Me\u0111utim, vi\u0161e od \u010detvrtine (27.4 %) <\/strong>kao karakteristiku mobinga nije prepoznalo pona\u0161anje na radu koje izaziva strah kod zaposlenog, \u00a0a\u00a0 pona\u0161anje na radu kojim se stvara neprijateljsko okru\u017eenje za zaposlenogkao mobing je preoznalo tek ne\u0161to vi\u0161e od polovine ispitanika (59.8%<\/strong>).<\/p>\n

Dodatno, na pitanje \u201c\u0160ta mislite, da li je zaposleni koji sazna da se u firmi desilo pona\u0161anje koje ima karakter\u00a0 mobinga, du\u017ean da o tome obavijesti posrednika, odnosno poslodavca?\u201d potvrdan, odnosno ispravan odgovor dalo je ne\u0161to vi\u0161e od polovine ispitanika (53.1%)<\/strong>, dok druga polovina ispitanika nije sigurna, ili ne zna da je zaposleni du\u017ean da prijavi slu\u010daj mobinga.<\/p>\n

Visok procenat (21.8% \u2013 25.1%)<\/strong> mladih zaposlenih koji nisu sigurni ili ne znaju ta\u010dno \u0161ta predstavlja mobing, kao i onih koji ne znaju da su du\u017eni da prijave mobing (46.9%)<\/strong> ukazuje na ozbiljnu neinformisanost o ovom sve prisutnijem problemu. Mobing, koji se odnosi na sistematsko maltretiranje, uznemiravanje ili zlostavljanje na radnom mestu, poznato je, ostavlja dugotrajne posledice na \u017ertvu. Tako\u0111e, ovakav pristup\u00a0 mo\u017ee ohrabriti zlostavlja\u010de da nastave sa \u0161tetnim pona\u0161anjem, budu\u0107i da znaju da su manje \u0161anse da \u0107e biti uhva\u0107eni ili sankcionisani.<\/p>\n

Nedovoljna informisanost o mobingu dovodi i do toga da zaposleni ne prepoznaju kada su izlo\u017eeni mobingu ili kada svjedo\u010de o njemu. Ovo ote\u017eava preduzimanje koraka za za\u0161titu sebe ili kolega. Prepoznavanje mobinga omogu\u0107ava rano djelovanje kako bi se sprije\u010dilo da situacije eskaliraju i postanu ozbiljne, a \u017ertvama i svjedocima da preduzmu korake za\u0161tite, prijave i suo\u010de se sa situacijama koje mogu negativno uticati na njihovo emocionalno i mentalno zdravlje. Prepoznavanje razli\u010ditih oblika mobinga poma\u017ee i podizanju svijesti o njima u cjelokupnom radnom okru\u017eenju, a \u0161to dovodi do promjeena u kulturi poslovne komunikacije i smanjenju tolerancije na mobing.<\/p>\n

Populacija koju je obuhvatalio ovo stra\u017eivanje su mladi zaposleni od 15 do 30 godina. Istra\u017eivanje je sprovedeno u 15 gradova Crne Gore: Podgorici, Nik\u0161i\u0107u, Danilovgradu, Cetinju, Bijelom Polju, Pljevljima, Mojkovcu, Plavu, Plu\u017einama, Baru, Ulcinju, Herceg Novom, Budvi, Kotoru i Tivtu, na uzorku od 179 ispitanika, od \u010dega 46.4% mu\u0161kog pola i 53.6% \u017eenskog pola. Od 15 do 18 godina bilo je 16.8% ispitanika; od 19 do 24 godina 29.1% ispitanika, dok je od 25 do 30 godina bilo 54.2% ispitanika. Sa zavr\u0161enom osnovnom \u0161kolom u uzorku je 13.4% ispitanika, zavr\u0161enu srednju \u0161kolu ima polovina ispitanika, odnosno njih 50.3%, sa zavr\u0161enim fakultetom uzorak je obuhvatio 30.2% ispitanika dok sa zavr\u0161enim master ili doktorskim studijama u uzorku imamo 6.1%\u00a0 ispitanika. Najvi\u0161e je ispitanika bilo iz privatnog sektora, 65.4%, ne\u0161to manje od \u010detvrtine iz javnog sektora \u2013\u00a0 24%, 2.2% ispitanika posao obavlja u NVO sektoru, dok 8.4% ispitanika nije dalo odgovor na ovo pitanje. 25.7 % ispitanika u uzorku ima zasnovan radni odnos na neodre\u0111eno a 29.1% njih na odre\u0111eno vrijeme. Trenutno odra\u0111uje pripravni\u010dki sta\u017e 7.3% ispitanika, dok je skoro \u010detvrtina mladih ljudi, njih 24.6%, trenutno sezonski zaposlena. Procenat nezaposlenih, a da su u poslednjih 5 godina bili u radnom odnosu, iznosi 9.5% ispitanika, u pripravni\u010dkom je bilo u poslednjih 5 godina 1.1%, dok je radno anga\u017eovano na neki drugi na\u010din 2.7%.<\/p>\n

<\/figure>\n

S. \u0106etkovi\u0107<\/strong><\/p>\n

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta \u201eRights UP,Rise UP!\u201c, koji realizuje NVO KU\u0106A u partnerstvu sa NVO DSCG. Projekat je podr\u017ean od strane Centra za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO) u okviru programa \u201eOCD u Crnoj Gori \u2013 od osnovnih usluga do\u00a0<\/em>oblikovanja politika \u2013 M\u2019BASE\u201c koji finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.<\/p>\n

Sadr\u017eaj teksta isklju\u010diva je odgovornost NVO KU\u0106A i ne odra\u017eava nu\u017eno stavove CGO-a, Evropske unije ili Ministarstva javne uprave.<\/p><\/blockquote>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Rezultati istra\u017eivanja polo\u017eaja mladih radnika u Crnoj Gori (I dio)<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":325381,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546],"tags":[],"class_list":["post-377964","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/377964","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=377964"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/377964\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":377967,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/377964\/revisions\/377967"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/325381"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=377964"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=377964"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=377964"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}