{"id":377920,"date":"2023-08-28T06:59:54","date_gmt":"2023-08-28T04:59:54","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=377920"},"modified":"2023-08-28T07:00:49","modified_gmt":"2023-08-28T05:00:49","slug":"tjedna-analiza-zorana-metera-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/08\/28\/tjedna-analiza-zorana-metera-2\/","title":{"rendered":"Tjedna analiza Zorana Metera"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Zoran Meter<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Na\u010delnik Glavnog sto\u017eera oru\u017eanih snaga Al\u017eira izjavio je u Moskvi kako Al\u017eir nikada ne\u0107e dozvoliti vojnu intervenciju protiv susjednog Nigera. Slu\u010dajno ili ne (prosudite sami), ve\u0107 idu\u0107eg dana islamisti\u010dki teroristi stacionirani na jugu Al\u017eira objavili su kako \u0107e ponovo pokrenuti svoje aktivnosti u Al\u017eiru
\nI pro\u0161li je tjedan obilovao nizom va\u017enih doga\u0111aja na me\u0111unarodnoj areni koji potvr\u0111uju ubrzani rast rizika od me\u0111usobnog vojnog sudara glavnih globalnih igra\u010da. Za sada se on jo\u0161 uvijek ograni\u010dava na posredne (proxy) obra\u010dune politi\u010dke, vojne i ekonomske prirode i na ja\u010danje vlastitih obrambenih kapaciteta i strate\u0161kih pozicija u svijetu kroz metode i alate utjecaja (od politi\u010dkog, preko kontrole politi\u010dkih i financijskih me\u0111unarodnih institucija, do kontrole proizvodnje i plasmana nafte i td.).<\/p>\n

Tako\u0111er je sve primjetniji zamor od ukrajinskog rata \u2013 ne od strane visokih politi\u010dkih krugova koji \u201ekolo vode\u201c i ne mogu takve stavove izrijekom zastupati jer bi se protivili svemu onome \u0161to su do sada zastupali i provodili po tom pitanju, ve\u0107 je to prepu\u0161teno ni\u017eepozicioniranim sada\u0161njim, ili visokorangiranim biv\u0161im politi\u010dkim i vojnim du\u017enosnicima i, naravno, medijima, koji se sada \u201eusu\u0111uju\u201c sve otvorenije propitkivati o stvarnom stanju u Ukrajini (naravno, ne i o pravovjernosti onoga \u0161to je zdru\u017eeni Zapad potaknulo na njegovu sada\u0161nju ulogu u tom ratu, odnosno \u201edestruktivnu i malignu ulogu Rusije\u201c i \u201eapsolutnu nevinost Ukrajine\u201c kao \u017ertve brutalne agresije, jer bi to ipak bilo \u201epoliti\u010dki nekorektno\u201c). Stvara se, o\u010dito, prostor za \u201epranje ruku\u201c ukoliko ipak sve po\u0111e po nekim drugim scenarijima od onih pri\u017eeljkivanih.<\/p>\n

O svemu ovome poku\u0161at \u0107u dati \u0161iru sliku u ovoj analizi, onoliko koliko mi to prostor omogu\u0107uje s obzirom da su ove teme zapravo analiti\u010dki neiscrpne i profesionalno nadahnjuju\u0107e.<\/p>\n

\n

Uzavrela Afrika<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Jedna od novih zona visokog rizika za idu\u0107i \u201eproxy\u201c vojni obra\u010dun globalnih sila (prva je Ukrajina, a Tajvan je u aktivnoj pripremi) svakako je zapadna Afrika \u2013 konkretno najsiroma\u0161nija dr\u017eava svijeta Niger (26 milijuna stanovnika), koja je, k tome, izuzetno bogata vrijednim sirovinama poput urana, zlata, olova i rijetkih zemnih metala nu\u017enih za visokotehnolo\u0161ke proizvode. Sve te sirovine, me\u0111utim, golemom ve\u0107inom zavr\u0161avaju u Europi, najve\u0107im dijelom u Francuskoj (nigerski uran osigurava potrebe \u010dak oko 20% francuske nuklearne industrije) \u2013 gotovo besplatno.<\/p>\n

To je rezultat neokolonijalne politike koja se zapravo temelji na pla\u0107anju slobode afri\u010dkih naroda od kolonijalizma u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata kroz nehumane oblike financijskog zadu\u017eivanja i drugih vrsta \u201epomo\u0107i\u201c biv\u0161ih kolonijalnih sila (zdravstvena, socijalna, \u2026) po izrazito nepovoljnim uvjetima koji ne samo \u0161to onemogu\u0107avaju razvoj \u201eCrnog kontinenta\u201c sukladno njegovim golemim prirodnim bogatstvima, ve\u0107 tamo\u0161nje dr\u017eave gura u sve ve\u0107u bijedu i siroma\u0161tvo.<\/p>\n

\n

\u201eObjava rata\u201c Europskoj uniji!<\/h2>\n<\/blockquote>\n

U Nigeru je krajem srpnja izvr\u0161en vojni udar i smijenjen prozapadni predsjednik\u00a0 Mohamed Bazum, a vlast je preuzelo uspostavljeno Vije\u0107e za nacionalnu sigurnost. Niti o\u0161tri apeli za osloba\u0111anje uhi\u0107enog predsjednika i njegovo vra\u0107anje na du\u017enost, niti otvorene prijetnje vojnom intervencijom koje su stizale (i jo\u0161 sti\u017eu, pa se vojna intervencija nikako ne smije isklju\u010diti) iz Francuske i Ekonomske zajednice zapadne Afrike (ECOWAS), niti osobni posjet druge osobe ameri\u010dkog State Departmenta, mo\u0107ne podtajnice za politi\u010dka pitanja Victorie Nuland Nigeru nisu doveli do povratka stanja na staro. \u0160tovi\u0161e! U me\u0111uvremenu je uspostavljena nova vlada s oko 20 ministara, od kojih su \u010detiri \u010dlana iz sastava vojske.<\/p>\n

Ovaj vojni udar, koji, realno, ima \u0161iroku potporu gra\u0111ana pa ga se slobodno mo\u017ee nazvati i revolucijom, zapravo je objava rata Europskoj uniji, prije svega Francuskoj. Ne samo zbog \u010dinjenice da su nove vlasti odmah obustavile izvoz urana i zlata u Francusku, ve\u0107 i zato \u0161to je u pitanje do\u0161ao i projekt izgradnje velikog plinovoda NMGP (Nigeria Morocco Gas Pipeline), koji bi trebao i\u0107i iz Nigerije preko teritorija Nigera i dalje prema EU, kojoj bi slu\u017eio kao supstitut za ruski plin kojeg se odrekla.<\/p>\n

Niger je za Zapad tako\u0111er klju\u010dna zemalja po pitanju regionalne sigurnosne arhitekture u borbi protiv islamisti\u010dkog terorizma (svoje vojne kontingente u Nigeru imaju i Francuska i SAD), pa nije \u010dudno da su se odmah nakon vojnog udara aktivirale pojedine teroristi\u010dke grupacije povezane s \u201eIslamskom dr\u017eavom\u201c poput ISWAP-a (\u201cZapadnoafri\u010dka provincija Islamske dr\u017eave\u201d). Potonja, sada, sa sjevera Nigera prebacuje dio svojih snaga na granicu s Nigerijom, navodno zbog straha od vojne intervencije dr\u017eava ECOWAS-a i zatvaranja granica Nigera, a u stvarnosti, vjerojatno, \u017eele\u0107i izazvati vojnu intervenciju za svrgavanje vojne hunte u Nigeru od strane Nigerije (\u010dlanice ECOWAS-a) koja je jedina velika (220-milijunska) i ozbiljna dr\u017eava te organizacije i \u010dija je vojska jedina za tako ne\u0161to sposobna ali vlada (za sada) nije za takvu opciju jer joj se protivi Senat.<\/p>\n

\n

Ruski utjecaj i prijetnja Al\u017eira<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Postoji velika vjerojatnost da Niger nakon vojnog prevrata do\u0111e pod utjecaj Rusije (koji raste diljem Afrike), kako je to prije njega bilo i nakon ne tako davnih revolucija u njemu susjednim Maliju i Burkini Faso, ali i u \u010cadu i Srednjoafri\u010dkoj Republici gdje aktivno djeluju i postrojbe ruske privatne vojne organizacije \u201eWagner\u201c (\u010cad je ve\u0107, poput Burkine Faso i Malija, dao potporu novim vlastima u Nigeru).<\/p>\n

Sve je to dodatna neugodnost po Zapadne interese (Victoria Nuland u suprotnom bi vrlo te\u0161ko i\u0161la u posjet jednom Nigeru, najsiroma\u0161nijoj zemlji svijeta. Ona nije djelatnica Karitasa, ve\u0107 visoka du\u017enosnica klju\u010dne geopoliti\u010dke velesile), pri \u010demu je znakovito da su pro\u0161li tjedan pripadnici \u201eIslamske dr\u017eave\u201c u toj regiji odmah objavili da \u0107e se boriti protiv nove vlade u Nigeru i protiv ruskih snaga iz \u201eWagnera\u201c.<\/p>\n

Koliko je stanje eksplozivno svjedo\u010di i vijest da je na pro\u0161lotjednoj Me\u0111unarodnoj sigurnosnoj konferenciji u Moskvi i paralelnom sajmu ruske vojne tehnike, na\u010delnik Glavnog sto\u017eera oru\u017eanih snaga Al\u017eira izjavio kako Al\u017eir nikada ne\u0107e dozvoliti vojnu intervenciju protiv susjednog Nigera. Slu\u010dajno ili ne (prosudite sami), ve\u0107 idu\u0107eg dana islamisti\u010dki teroristi stacionirani na jugu Al\u017eira objavili su kako \u0107e ponovo pokrenuti svoje aktivnosti u Al\u017eiru.<\/p>\n

Podsje\u0107am da je gotovo 40-milijunski Al\u017eir jedna od najva\u017enijih, a povr\u0161inom i najve\u0107a afri\u010dka zemlja i deseta u svijetu (vi\u0161e od 2 380 000 km2), s vrlo sna\u017enom vojskom, ali i s isto takvim politi\u010dkim i vojnim odnosima s Rusijom koji su to tradicionalno, jo\u0161 od doba kolonijalne borbe protiv Francuske u kojoj je, kako to sami tvrde, poginulo \u010dak 6 milijuna Al\u017eiraca.<\/p>\n

Zbog svega ovoga u Africi bi, ako se ne\u0161to \u017eurno ne poku\u0161a dogovoriti, mogao nastati golemi ratni po\u017ear. Tim vi\u0161e \u0161to je na kontinentu sve ja\u010de prisutna i Kina \u010dije su investicije ve\u0107 odavno vi\u0161estruko previsile one ameri\u010dke ili zapadnoeuropske.<\/p>\n

\n

Senzacionalna vijest iz vrha NATO-a o mogu\u0107oj podjeli Ukrajine<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Sada se ipak okrenimo stvarnom (a ne potencijalnom, kakav je Afrika) goru\u0107em vojnom problemu i posrednom vojnom obra\u010dunu Zapada i Rusije \u2013 ukrajinskom ratu, Jer tamo Rusi, to sada ve\u0107 svatko vidi i zna, realno ratuju ne samo s Ukrajincima ve\u0107 i s 50-ak \u010dlanica NATO saveza i njegovih partnera zbog goleme koli\u010dine financijske i vojne pomo\u0107i koje pru\u017eaju Kijevu, uklju\u010duju\u0107i i one ne manje va\u017ene obavje\u0161tajne, po pitanju planiranja vojnih operacija i obuke ukrajinskih vojnika u europskim zemljama, slanja dobrovolja\u010dkih postrojbi i td.<\/p>\n

A ratuju, \u010dini se, jako dobro, \u0161to je vidljivo ne samo iz vrlo mr\u0161avih rezultata dugo najavljivane ukrajinske protuofenzive kao pobjedni\u010dke tj. one koja \u0107e prelomiti rat, ve\u0107 i zbog razli\u010ditih izjava i doga\u0111aja (geo)politi\u010dkog karaktera.<\/p>\n

Tako su, poput groma iz vedrog neba 15. kolovoza odjeknule rije\u010di \u0161efa ureda glavnog tajnika NATO saveza Stiana Jensena\u00a0 da bi se Ukrajina mogla priklju\u010diti NATO savezu ako pristane ustupiti teritorije koje odbija priznati kao dio Rusije.\u00a0Kazao je kako se o poslijeratnom statusu Ukrajine ve\u0107 pregovara i da je ve\u0107 pokrenuto pitanje ustupaka teritorija Rusiji. \u201cNe ka\u017eem da bi se to trebalo dogoditi. Ali ovo bi moglo biti mogu\u0107e rje\u0161enje\u201d, precizirao je Jensen.<\/p>\n

Osobno me \u010dudi vjerovanje, makar i u takav \u201ekrnji\u201c ulazak Ukrajine u NATO s obzirom kako je upravo to obe\u0107anje zapadnih \u010delnika Kijevu i bio povod (ako ne i uzrok) za rusku invaziju na tu zemlju prije to\u010dno godinu i pol dana. Mislim kako Moskva na tako ne\u0161to nikada ne\u0107e pristati i da je u tom smislu spremna i\u0107i do kraja.<\/p>\n

To potvr\u0111uju i rije\u010di zamjenika ruskog ministra vanjskih poslova\u00a0Mihaila Galuzina, kao reakcija na spomenutu Jensenovu izjavu, kako \u201erje\u0161enje sukoba zahtijeva potvrdu temelja ukrajinskog suvereniteta (dogovora temeljem kojeg je Ukrajina dobila nezavisnost u kolovozu 1991. uo\u010di raspada SSSR-a,\u00a0op.ZM.) \u00a0\u2013\u00a0njezin neutralni, izvanblokovski i nenuklearni status. Osim toga, potrebno je \u201cprepoznati nove teritorijalne realnosti, osigurati demilitarizaciju i denacifikaciju\u00a0Ukrajine, prava njezinih gra\u0111ana koji govore ruski i nacionalnih manjina u skladu s me\u0111unarodnim pravom.\u201d \u2013 kazao je visoki ruski diplomat.<\/p>\n

Za\u0161to se, odjednom, na Zapadu u eter plasiraju navedene teze, do ju\u010der \u201eblasfemi\u010dni\u201c prijedlozi za zaustavljanje ukrajinskog rata \u2013 ni vi\u0161e ni manje nego iz vrha NATO saveza?<\/p>\n

Smatram kako to nije i ne mo\u017ee biti slu\u010dajno i da je prije svega odraz slo\u017eenog vojnog stanja na terenu gdje \u0107e ukrajinska vojska te\u0161ko do pobjede, a postoje i puno gore projekcije (o njima ne\u0161to vi\u0161e kasnije). Uspjesi protuofenzive, ako ih se takvima uop\u0107e mo\u017ee i nazvati, premali su da bi Ruse primorali na ustupke, a kamoli kapitulaciju, koju bio zna\u010dilo njihovo bezuvjetno povla\u010denje na granice iz 1991. g., i posljedi\u010dna izru\u010denja osumnji\u010denih ratnih zlo\u010dinaca, pla\u0107anja ratne od\u0161tete i poslijeratne obnove Ukrajine \u0161to sve plasira ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kao uvjet za po\u010detak pregovora s Moskvom.<\/p>\n

Tu pri\u010du Zelenskog (\u201cformula mira\u201d) sada aktivno po\u010dinje promicati i Washington kroz nedavnu organizaciju sastanka na razini savjetnika za nacionalnu sigurnost brojnih svjetskih zemalja u saudijskom gradu D\u017eedi (Jeddah) o iznalasku modaliteta za zavr\u0161etka rata. Naravno, unaprijed znaju\u0107i da je tako ne\u0161to potpuno nerealno o\u010dekivati, ali zato s ciljem poku\u0161aja \u0161to \u0161ire me\u0111unarodne izolacije Rusije.<\/p>\n

\n

Ogradili se Kirby i Stoltenberg<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Od navedene, po Kijev krajnje neugodne i neo\u010dekivane izjave visokog du\u017enosnika NATO-a, odmah su se, o\u010dekivano, ogradili i koordinator Bijele ku\u0107e za strate\u0161ke komunikacije admiral John Kirby, kao i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg \u010diji je sunarodnjak i izazvao \u201eveliku pomutnju\u201c. Stoltenberg je kazao kako \u0107e o pristanku i uvjetima za pregovore s Rusijom odlu\u010divati jedino Ukrajina i nitko drugi. U to je, naravno, te\u0161ko vjerovati s obzirom na potpunu ovisnost te zemlje o Zapadnoj pomo\u0107i, koja nije besplatna niti po pitanju financija a kamoli geopoliti\u010dkih interesa zbog kojih je Zapad, na kraju krajeva, devastirao i svoja vojna skladi\u0161ta i svoju ekonomiju.<\/p>\n

Sukob Zapada s Rusijom, sada se to ve\u0107 jasno pokazalo, podjednako je iscrpljiv za obje strane, iako je u to na po\u010detku malo tko vjerovao s obzirom na golemu financijsku mo\u0107 zapada ali i njegovu razvikanu vojnu snagu. Upravo zato vjerujem kako su slu\u017ebene reakcije na Jensenove rije\u010di samo PR vezan uz ve\u0107 dobro poznate stavove o \u201enepokolebljivosti u pomo\u0107i Ukrajini dokle god to bude potrebno\u201c i td. Jensenove rije\u010di su \u201eprobni balon\u201c pu\u0161ten ni malo slu\u010dajno. Uostalom, i sam je rekao kako se o teritorijalnim ustupcima Ukrajine unutar NATO ve\u0107 du\u017ee raspravlja.<\/p>\n

Jer svima koji to trebaju znati je jasno kako Rusija ne namjerava odustati od svojih klju\u010dnih ciljeva, prije svega usmjerenih na osiguranje njenih strate\u0161kih sigurnosnih interesa kroz dobivanje sigurnosnih jamstava. Smatram i dalje, i uvijek \u0107u smatrati, kako je izbjegavanje pregovora o tome, a \u0161to je Putin stavio na stol SAD-u i NATO savezu u prosincu 2021. kroz svoje prijedloge (makar ih se \u010desto ozna\u010davalo i ultimatumom \u0161to nisu bili u svojoj biti) bilo dovoljno elemenata za po\u010detak pregovora i pronalazak rje\u0161enja bez vojnih sukoba. Odbijanje istog smatram najve\u0107om strate\u0161kom pogre\u0161kom ameri\u010dke vanjske politike \u010dije kona\u010dne posljedice jo\u0161 uvijek ne znamo, ali sigurno \u0107e se prije ili kasnije vidjeti ne samo u Europi i na Dalekom istoku, ve\u0107 i u samom SAD-u.<\/p>\n

A u Wahingtonu ve\u0107 sada razmi\u0161ljanju o pokretanju nove ukrajinske protuofenzive na prolje\u0107e s obzirom kako je jasno da ova ne\u0107e uspjeti (tim vi\u0161e \u0161to uskoro sti\u017ee jesen i ki\u0161e koje \u0107e na terenu onemogu\u0107iti zna\u010dajnije pokrete oklopnih snaga i mehanizacije). O tome je pro\u0161li tjedan izvijestio The Wall Street Journal.<\/p>\n

Same Ukrajince \u0107e se o tome te\u0161ko ne\u0161to pitati bez obzira \u0161to to jam\u010di jedino nastavak njihove agonije.<\/p>\n

\n

Ukrajinski ministar: \u201eIdu\u0107a godina je indikativna za sposobnost Europe da funkcionira bez ruskog plina\u201c<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Ali zato ukrajinski ministar energetike Herman Galu\u0161\u0107enko najbolje zna \u0161to je dobro za njegovu zemlju, a onda i za zdru\u017eeni Zapad.<\/p>\n

Tako je on pro\u0161log tjedna izjavio kako Ukrajina sigurno ne namjerava pregovarati s Rusijom o produljenju ugovora o tranzitu plina preko njenog teritorija u Europu. Kako navodi Reuters, Rusija je prethodno kazala kako \u0107e razmotriti produljenje ugovora koji joj omogu\u0107uje slanje plina u Europu preko Ukrajine nakon 2024., \u201eako Europska unija \u2013 koja se obvezala odre\u0107i ruskog plina do 2027. \u2013 i dalje bude trebala takve isporuke\u201c.<\/p>\n

Ukrajinski ministar pritom je dodao kako smatra da \u0107e \u201eidu\u0107a godina biti indikativna u smislu sposobnosti Europe da uop\u0107e funkcionira bez ruskog plina\u201d i da za to postoje velike \u0161anse.<\/p>\n

Podsje\u0107am da je sada\u0161nji ugovor o isporukama ruskog plina u Europu preko ukrajinskog tranzitnog plinovodnog sustava sklopljen u prosincu 2019. godine na razdoblje od pet godina, a da istje\u010de 31. prosinca 2024. godine.\u00a0Prema uvjetima ugovora, Gazprom mora ubrizgavati 225 milijardi kubi\u010dnih metara plina kroz Ukrajinu: 65 milijardi kubi\u010dnih metara u 2020. i po 40 milijardi kubi\u010dnih metara svake sljede\u0107e godine.<\/p>\n

Ukrajina je, kao tranzitna zemlja za ruski plin, od Gazproma dobivala velike financijske naknade, a plinski je biznis, op\u0107enito \u2013 bio jedan od glavnih izvora punjenja dr\u017eavnog prora\u010duna proteklih desetlje\u0107a, od samostalnosti te zemlje.<\/p>\n

Posebnu zabrinutost ukrajinske vlasti iskazivale su do po\u010detka ruske invazije zbog \u010dinjenice da se paralelno s ve\u0107 tada dugo operativnim balti\u010dkim plinovodom Sjeverni tok (1) gradio i plinovod Sjeverni tok 2, \u0161to je Kijev smatrao ruskim i njema\u010dkim poku\u0161ajem zaobila\u017eenja Ukrajine kao klju\u010dnog tranzitera ruskog plina za Europu (dakle, nije ga se htio odre\u0107i!), zbog \u010dega je Kijev opetovano tra\u017eio da se izgradnja tog plinovoda blokira od strane regulatora EU-e.<\/p>\n

Sada Kijev vi\u0161e nema takvih problema. Balti\u010dki su plinovodi u rujnu 2022. dignuti u zrak, a bez ruskog plina, nakon isteka spomenutog va\u017ee\u0107eg ugovora od kraja idu\u0107e godine, o\u010dito \u0107e ostati i EU-a i Ukrajina. Ova posljednja i bez novca od tranzitnih usluga.<\/p>\n

\n

Nicolas Sarkozy: \u201eMi trebamo Ruse, i oni trebaju nas\u201c<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Koliko je stanje u Europi slo\u017eeno svjedo\u010di i intervju biv\u0161eg francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja za tamo\u0161nji ugledni medij Le Figaro objavljen 16. kolovoza.<\/p>\n

Izme\u0111u ostalog, osvr\u0107u\u0107i se na Rusiju i sada\u0161nje odnose Zapada s njom, Sarkozy je rekao:<\/p>\n

\u201eRusi su Slaveni.\u00a0Oni su druga\u010diji od nas.\u00a0Ta je razlika uvijek bila problemati\u010dna i ra\u0111ala je mnoge nesporazume u na\u0161oj zajedni\u010dkoj povijesti.\u00a0Usprkos tome, mi ih trebamo, a oni nas.\u00a0\u2026 Rusija je susjed Europe i to \u0107e i ostati.\u201c<\/p>\n

Srkozy se osvrnuo i na politiku aktualnog francuskog predsjednika o Rusiji i kazao:<\/p>\n

\u201eIntuicija predsjednika Macrona bila je to\u010dna.\u00a0Na\u017ealost, nije oti\u0161ao do kraja, uglavnom zbog pritiska isto\u010dnoeuropskih zemalja.\u00a0Ka\u017eu mi da Vladimir Putin vi\u0161e nije \u010dovjek kojeg sam poznavao.\u00a0Nisam uvjeren.\u00a0Razgovarao sam s njim mnogo puta.\u00a0On je pri zdravoj pameti.\u00a0Stoga moramo prona\u0107i izlaz iz ove slijepe ulice, jer se u ovom pitanju europski interesi ne poklapaju s ameri\u010dkim.\u201c<\/p><\/blockquote>\n

Ne mo\u017eemo slijediti ovu \u010dudnu ideju o \u201cvo\u0111enju oru\u017eanog sukoba bez sudjelovanja u njemu.\u201d \u2013 kazao je dalje Sarkozy.\u00a0\u201eMorat \u0107emo razjasniti na\u0161u strategiju, poglavito ako se ovaj sukob odu\u017ei.\u00a0Diplomacija, razgovori i pregovori ostaju jedini na\u010din da se prona\u0111e odgovaraju\u0107e rje\u0161enje.\u00a0Bez kompromisa ni\u0161ta ne\u0107e uspjeti, a u svakom trenutku riskiramo gubitak kontrole nad situacijom.\u00a0Ova ba\u010dva baruta mo\u017ee dovesti do stra\u0161nih posljedica.\u201c<\/p>\n

Tako\u0111er se usprotivio ulasku Ukrajine u NATO i EU, i naglasio kako je za nju najbolje ostati \u201eneutralna zemlja\u201c i \u201emost izme\u0111u Rusije i Zapada\u201c.<\/p>\n

\u201eZa\u0161to\u00a0je tako te\u0161ko govoriti o tome?\u00a0Mnogi politi\u010dari misle tako, ali ne \u017eele to izraziti.\u00a0Po\u010dev\u0161i, naravno, od Emmanuela Macrona\u2026\u201c \u2013 izjavio je biv\u0161i francuski predsjednik.<\/p>\n

Macron \u0107e Sarkozyju ovo te\u0161ko oprostiti.<\/p>\n

Slu\u010dajno ili ne, prije dva dana je objavljeno kako se priprema novo su\u0111enje Sarkozyju zbog njegovih \u201cnesta\u0161luka\u201d iz pro\u0161losti i \u201czaigranosti\u201d s biv\u0161im (sad ve\u0107 ubijenim) libijskim vo\u0111om Gaddafijem u vrijeme dok je bio francuski predsjednik.<\/p>\n

\n

I njema\u010dki medij neugodno propituje \u0161kakljive teme<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Glavni urednik njema\u010dkog medija \u201eSpiegel\u201c Benjamin Bidder 17. kolovoza u svom \u010dlanku pod nazivom \u201eZapad kona\u010dno mora ozbiljno shvatiti svoje sankcije\u201c pi\u0161e o neuspjehu zapadnih sankcija i ponovo oja\u010danom Putinu i ruskom gospodarstvu.<\/p>\n

On ka\u017ee: \u201ePutin u posljednje vrijeme dobiva dobre vijesti o stanju svoje ekonomije: Me\u0111unarodni monetarni fond je upravo vi\u0161e nego udvostru\u010dio svoju prognozu rasta ruskog gospodarstva na 1,5%.\u00a0I na tr\u017ei\u0161tima cijene nafte rastu \u2026\u00a0Prora\u010dunski deficit (Rusije), koji je po\u010detkom godine ubrzano rastao, sada je ponovno pod kontrolom.<\/p>\n

Urednik Spiegela dalje ka\u017ee kako je \u201egorka istina da sukob u Ukrajini ne\u0107e tako skoro prestati, \u010dak i ako rusko gospodarstvo propadne\u201c.\u00a0\u201eSpecijalnu operaciju nije bilo mogu\u0107e zavr\u0161iti u kratkom vremenu, pa se Putin uklju\u010dio u dugoro\u010dne vojne operacije.\u201c<\/p>\n

Pritom se poziva na britanski medij i ka\u017ee:<\/p>\n

\u201eThe Economist procjenjuje da borbe u Ukrajini Rusiju ne ko\u0161taju vi\u0161e od tri posto BDP-a.\u00a0To je puno, ali daleko od dovoljnog da okrvavi zemlju.\u00a0Putin zna da \u0107e na duge staze pridobiti Ukrajinu samo ako se stabilnost u Rusiji ne naru\u0161i. Zemlje koje poma\u017eu Ukrajini olak\u0161avaju mu rad.\u00a0Nakon po\u010detne revnosti, gospodarska borba Zapada s Rusijom sada je izrazito troma.\u00a0Uvodi se sve vi\u0161e paketa sankcija, ali nitko ne\u0107e ozbiljno pratiti njihovo po\u0161tivanje\u201c \u2013 prenosi Spiegel navode britanskog medija.<\/p><\/blockquote>\n

Urednik Spiegela dalje ka\u017ee kako je jedan od prioriteta europske vanjske politike potpora Ukrajini u sukobu s Rusijom.\u00a0Do sada su aktivisti i novinari uglavnom poku\u0161avali doku\u010diti kako zapadna roba dolazi u Rusiju.\u00a0Ali bilo bi bolje da slu\u017ebeni odjeli \u2013 na primjer carina \u2013 nadvladaju svoju birokratsku rutinu i sami se uklju\u010de u takve istrage.\u00a0Da bi to u\u010dinili, potrebno je reorganizirati njihovo osoblje.\u00a0Ali vojni sukob u Ukrajini sada je va\u017eniji od borbe protiv ilegalne radne aktivnosti.<\/p>\n

Luksuzna roba, uklju\u010duju\u0107i brendirane grudnjake i teniske rekete, tako\u0111er se na\u0161la na crnoj listi, jer je netko \u017eelio pokazati da je i ruska elita ka\u017enjena.\u00a0Na takve simboli\u010dne geste tro\u0161e se snage, a one ne\u0107e pribli\u017eiti kraj neprijateljstava.\u201c \u2013 zaklju\u010duje svoj tekst glavni urednik njema\u010dkog Spiegela.<\/p>\n

\n

Ameri\u010dki medij: \u201eZelenski u \u0161kripcu\u201c<\/h2>\n<\/blockquote>\n

I za kraj ove analize poslu\u017eit \u0107u se tekstom poznatog ameri\u010dkog medija kako bih dodatno potvrdio svoju tezu iz uvodnog dijela teksta da je o slo\u017eenoj ukrajinskoj problematici sada prepu\u0161teno govoriti ni\u017eepozicioniranim sada\u0161njim, ili visokorangiranim biv\u0161im politi\u010dkim i vojnim du\u017enosnicima i srednjestruja\u0161kim medijima, koji se sada eto \u201eusu\u0111uju\u201c sve otvorenije pisati o toj krajnje neugodnoj i s visokih vrhova kontroliranoj temi.<\/p>\n

Tako ameri\u010dki Newsweek u autorskom tekstu Davida Brennana od 16. kolovoza pi\u0161e da se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski \u201ena\u0161ao u \u0161kripcu\u201c zbog neuspjeha ukrajinske protuofenzive.<\/p>\n

\u201eUkrajinska dugo o\u010dekivana protuofenziva do sada se pokazala neuspje\u0161nom, njegove su trupe uz visoku cijenu ponovno osvojile komade zemlje na jugu i istoku zemlje.\u00a0Ukrajinci navodno nanose ogromne gubitke ruskim braniteljima, ali \u0161est tjedana nakon operacije, moskovska vi\u0161eslojna obrambena mre\u017ea tek se treba slomiti.<\/p>\n

Zelenski se suo\u010dava s nemogu\u0107im izborom: i\u0107i na sve ili ni\u0161ta i riskirati skupi neuspjeh, ili smanjiti gubitke Ukrajine i prihvatiti politi\u010dki \u0161tetan poraz.\u201c<\/p>\n

Newsweek, pozivaju\u0107i se na dobro informirane izvore, dalje pi\u0161e kako je \u201ezaustavljena ofenziva zao\u0161trila strate\u0161ke nesuglasice na najvi\u0161im razinama ukrajinske vlade.\u201c\u00a0\u201eTako se neki predstavnici predsjedni\u010dke administracije protive vojnom zapovjedni\u0161tvu.<\/p>\n

Konkretno, du\u017enosnici administracije \u017eele konsolidirati skromne dobitke Kijeva i pripremiti se za o\u010dekivanu rusku ofenzivu jesen-zima.\u00a0Ali vojska, uklju\u010duju\u0107i i vrhovnog zapovjednika oru\u017eanih snaga Ukrajine, generala Valerija Zalu\u017enog, namjerava nastaviti.\u201c \u2013 pi\u0161e ameri\u010dki medij.<\/p>\n

\u201eDok su zapadni du\u017enosnici vidno zabrinuti sporom dinamikom operacije, a mediji preuveli\u010davaju i pozitivne i negativne doga\u0111aje tijekom 2023., u Kijevu se sprema potraga za \u017ertvenim jarcem.\u201c \u2013 pi\u0161e dalje Newsweek.<\/p>\n

\u201cPostoji osje\u0107aj da je vojska neke dovela u zabludu o tijeku protuofenzive daju\u0107i previ\u0161e ru\u017ei\u010daste ocjene\u201d, komentirao je izvor prevladavaju\u0107e raspolo\u017eenje me\u0111u civilnim du\u017enosnicima. \u201cOni su nezadovoljni.\u201d \u2013 navodi se dalje u tekstu.<\/p>\n

Sam Zelenski je priznao da dugo o\u010dekivana protuofenziva napreduje \u201csporije nego \u0161to bismo \u017eeljeli\u201d.\u00a0Za mjesec i pol borbi ukrajinske trupe nisu ni stigle do prve crte takozvane \u201cSurovikinove linije\u201d \u2013 mre\u017ee obrambenih struktura izgra\u0111enih od kraja 2022. godine pod vodstvom generala Sergeja Surovikina.<\/p>\n

Newsweek tekst zavr\u0161ava slijede\u0107im rije\u010dima Jamesa Rogersa \u2013 suosniva\u010da British Geostrategy Councila koji smatra da se Kijev suo\u010dava sa slo\u017eenom i dugotrajnom dilemom:<\/p>\n

\u201cPostoji rizik ili od zna\u010dajnog neuspjeha, nakon kojeg Ukrajinci ne\u0107e imati gotovo nikakve snage za nastavak borbe, ili \u010ditavog niza nesretnih neuspjeha\u201d, rekao je Rogers. \u201cSvaki od njih se mo\u017eda ne \u010dini zna\u010dajnim, ali ako se akumuliraju tijekom tjedana ili mjeseci, Ukrajina \u0107e biti u krajnje nepovoljnom polo\u017eaju za daljnji napredak.\u201d<\/p>\n

\u201cNema jamstava da ovo su\u010deljavanje ne\u0107e potrajati mjesecima ili \u010dak godinama. Ali svaki mjesec ili godina pove\u0107avaju vjerojatnost ruske pobjede, jer Moskva postupno ostvaruje svoje strate\u0161ke ciljeve, \u010dak i u znatno smanjenom obliku u usporedbi do velja\u010de 2022. godine\u201d, zaklju\u010dio je Rogers\u201c., a prenosi Newsweek.<\/p>\n

Geopolitika.news<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jedna od novih zona visokog rizika za idu\u0107i \u201eproxy\u201c vojni obra\u010dun globalnih sila (prva je Ukrajina, a Tajvan je u aktivnoj pripremi) svakako je zapadna Afrika \u2013 konkretno najsiroma\u0161nija dr\u017eava svijeta Niger<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":363500,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-377920","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/377920","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=377920"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/377920\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":377924,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/377920\/revisions\/377924"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/363500"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=377920"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=377920"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=377920"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}