Naslovi tekstova o samitu BRIKS-a u najve\u0107im njema\u010dkim medijima prili\u010dno su sli\u010dni: \u201eDolazi li novi svjetski poredak?\u201c (\u0160pigel), \u201eOni \u017eele novi globalni poredak\u201c (Frankfurter algemajne catung), \u201eTa\u010dka broj 1: Novi svjetski poredak\u201c (Zidoj\u010de cajtung). Odstupa jedino nedjeljnik \u201eCajt\u201c koji je svoj naslov formulisao tako da zvu\u010di kao po\u010detak vica: \u201eSastala se \u010detvorica Putinovih prijatelja\u201c, prenosi DW na srpskom jeziku.<\/p>\n
\u0160pigel mo\u017eda najupe\u010datljivije predstavlja tu grupu zemalja koja u sada\u0161njem obliku postoji od 2010. godine:<\/p>\n
\u201eBrazil, Rusija, Indija, Kina i Ju\u017enoafri\u010dka Republika \u2013 tih pet nacija zajedno predstavljaju vi\u0161e od 40 odsto \u010dovje\u010danstva. Do sredine ovog vijeka, petorka bi mogla da \u010dini polovinu svjetske ekonomije \u2013 a nijedna od njih nije osudila svoju \u010dlanicu Rusiju za njen agresorski rat. To su brojke koje 15. samit BRIKS-a \u010dini zna\u010dajnim doga\u0111ajem. Radi se o tome kako veliki dio \u010dovje\u010danstva, van zapadnih industrijalizovanih nacija, gleda na svijet. I kako zami\u0161lja njegov budu\u0107i poredak.\u201c<\/p>\n
U nastavku, \u0160pigel dodaje: \u201eOno \u0161to ujedinjuje pet dr\u017eava, jeste nezadovoljstvo dominacijom Zapada u svjetskom poretku i njegovim institucijama. BRIKS zahtijeva ve\u0107i uticaj kada je rije\u010d o oblikovanju svijeta, bilo u Savjetu bezbjednosti UN, u Svjetskoj banci ili u za\u0161titi klime\u201c, navodi njema\u010dki nedjeljnik, ali i ukazuje da \u201ene postoji, me\u0111utim, konsenzus o tome kako bi trebalo da izgleda multipolarni svijet o kome se toliko pri\u010da\u201c.<\/p>\n
Cajt ocjenjuje da je cilj BRIKS-a, koji \u017eeli da prekine dominaciju G7, \u201eda bude katalizator odr\u017eivog i za sve strane korisnog rasta i razvoja, koji zadovoljava potrebe i zahtjeve cijelog svijeta, a ne samo nekolicine privilegovanih\u201c.<\/p>\n