{"id":377318,"date":"2023-08-22T06:17:29","date_gmt":"2023-08-22T04:17:29","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=377318"},"modified":"2023-08-22T06:17:59","modified_gmt":"2023-08-22T04:17:59","slug":"tjedna-analiza","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/08\/22\/tjedna-analiza\/","title":{"rendered":"Tjedna analiza"},"content":{"rendered":"

Autor: Zoran Meter<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Na bliske susrete flota i zrakoplova dviju suprotstavljenih strana, \u0161to blizu Aljaske, \u0161to oko Tajvana ili Crnog i Balti\u010dkog mora, morat \u0107emo se, na \u017ealost, naviknuti. Oni \u0107e se samo intenzivirati, kako po pitanju u\u010destalosti tako i po pitanju anga\u017eiranja vojnih sredstava i tehnike. Sve do trenutka kad \u0107e netko izgubiti \u017eivce i ispaliti na suparnika prvi projektil ili salvu koja \u0107e zapaliti svijet
\nAmeri\u010dka unutarnjopoliti\u010dka scena po\u010dinje klju\u010dati a da predsjedni\u010dka predizborna kampanja slu\u017ebeno jo\u0161 nije niti po\u010dela (po\u010det \u0107e u rujnu ove godine).<\/p>\n

Aktualni predsjednik i vjerojatni kandidat Demokratske stranke na izborima ujesen idu\u0107e godine Joe Biden ve\u0107 dr\u017ei klasi\u010dne PR govore pred svojim istomi\u0161ljenicima pod novim sloganom \u201eBIDENOMICS\u201c, gdje glorificira svoju gospodarsku politiku, govori o smanjenju ina\u010de jo\u0161 uvijek visoke inflacije, hvali se kako nije do\u0161lo do rasta nezaposlenosti \u010dija je stopa 3,6% i sveukupno smatra da bi ameri\u010dko gospodarstvo moglo biti na putu za takozvano \u201cmeko slijetanje\u201d, bez recesije \u2013 kako je to kazao na predizbornom skupu u Novom Meksiku u pro\u0161lu srijedu.<\/p>\n

Me\u0111utim, nedavne ankete pokazuju da Bidenovo upravljanje gospodarstvom podr\u017eava svega 30% Amerikanaca, samo 15 mjeseci prije izbora 2024. godine (anketa NBC Newsa).<\/p>\n

S druge strane republikanci govore o krahu Bidenove ekonomske politike i podsje\u0107aju na rekordnu inflaciju u zadnjih 40 godina upravo u njegovu mandatu, na pad standarda gra\u0111ana, njihovu najve\u0107u kreditnu zadu\u017eenost u povijesti koja je prije nekoliko dana prema\u0161ila nevjerojatnih 1 trilijun dolara, na pad bankarskog kreditiranja biznisa, na sni\u017eavanje ameri\u010dkog kreditnog rejtinga po prvi put s AAA na AA+ (agencija Fitch), na pro\u0161lotjedno sni\u017eenje rejtinga \u010dak 10 ameri\u010dkih banaka, enormni rast kriminaliteta, katastrofalno stanje s migrantima na ju\u017enoj granici SAD-a i sl.<\/p>\n

Ovom je prilikom nepotrebno ulaziti u polemiku tko je uvjerljiviji u svom uvjeravanju jer se radi tek o po\u010detku kampanje i jer je ne\u0161to drugo u svemu tome puno va\u017enije: pokrenuti osobni rat na relaciji Biden-Trump koji \u0107e se prije ili kasnije preliti i na onaj strana\u010dki, a bit \u0107e dobro ako ne zahvati i nikad raslojenije ameri\u010dko dru\u0161tvo.<\/p>\n

\n

Predsjedni\u010dka kampanja klizi iz politi\u010dke u pravosudnu sferu<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Me\u0111utim, biv\u0161i ameri\u010dki predsjednik i mogu\u0107i kandidat Republikanske stranke za istu du\u017enost na izborima u jesen 2024. godine Donald Trump Bidenu ne ostaje du\u017ean, tim vi\u0161e \u0161to ga usprkos brojnim sudskim procesima za predsjedni\u010dkog kandidata Republikanske stranke podupire vi\u0161e od polovice njezinih simpatizera. Tako je \u00a05. kolovoza odr\u017eao vatreni govor pred svojim simpatizerima u Ju\u017enoj Karolini (vidi poveznicu ovdje: https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=e7i6A4XhiPs<\/a>).<\/p>\n

Biv\u0161i, a mogu\u0107e i budu\u0107i predsjednik SAD-a, izme\u0111u ostalog je kazao kako neke zemlje posjeduju razaraju\u0107e naoru\u017eanje kojim mogu uni\u0161titi \u010ditavi svijet.<\/p>\n

\u201eSprije\u010dit \u0107u Tre\u0107i svjetski rat. \u2026 Ne\u0107u dozvoliti da se ovo dogodi\u201d \u2013 kazao je Trump koji u\u010destalo ponavlja da \u0107e Biden Ameriku gurnuti u Tre\u0107i svjetski rat i nuklearni sukob s Rusijom.<\/p>\n

Ali ono \u0161to je u samom SAD-u sada zabrinjavaju\u0107e je da se predsjedni\u010dka kampanja po prvi put u povijesti preselila iz sfere politike u sferu pravosu\u0111a. Bidenova administracija i Demokratska stranka upregle su sve raspolo\u017eive snage ne samo u medijsko denunciranje osobe Donalda Trumpa (to nije ni\u0161ta \u010dudno, isto su \u010dinili i 2016. godine kada se Trump u ime Republikanske stranke suprotstavio demokratskoj kandidatkinji Hillary Clinton i kada su liberalni mediji od njega na\u010dinili pravo \u201ehodaju\u0107e carstvo poroka\u201c \u2013 nabacuju\u0107i se na nj \u201edrvljem i kamenjem\u201c, \u201evade\u0107i kosture iz ormara\u201c poput brojnih malicioznih izjava raznoraznih starleta blago re\u010deno sumnjivog morala i reputacije o \u201erazvratnom Trumpu\u201c \u2013 koje su mjesecima punile ameri\u010dki medijski prostor).<\/p>\n

I takva metoda politi\u010dkog obra\u010duna u SAD-u je bila povijesni presedan u odnosu na bilo kojeg predsjedni\u010dkog kandidata, ali ni to \u2013 kako se na kraju pokazalo \u2013 nije bilo dovoljno, jer Trump je pobijedio na sva zvona hvaljenu i medijski i po anketama \u201edebelo\u201c favoriziranu Hillary Clinton.<\/p>\n

\n

Trumpa \u017eele smjestiti iza re\u0161etaka<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Zato su demokrati ovoga puta oti\u0161li i korak dalje, i odlu\u010dili Trumpa maknuti ne samo s politi\u010dke scene, ve\u0107 ga doslovno smjestiti iza re\u0161etaka kako bi osigurali prostor za puno mla\u0111eg i perspektivnog kandidata na republikanskim preliminarnim izborima \u2013 guvernera Floride Rona DeSantisa. S njim bi se, smatraju, puno lak\u0161e obra\u010dunali jer ni izbliza ne u\u017eiva Trumpovu popularnost, a osim toga (u slu\u010daju da ipak pobjedi Bidena na izborima), DeSantis je globalist, za razliku od Trumpa koji simbolizira politiku ameri\u010dkog izolacionizma utjelovljenu kroz njegov program \u201eU\u010dinimo Ameriku ponovo velikom\u201c \u2013 MAGA. Program, temeljen na tradicionalnim i kr\u0161\u0107anskim vrijednostima Amerike, dijametralno je suprotan Bidenovoj globalnoj politici i ideolo\u0161kim vrijednostima u kojima se preferira rodna ideologija i razli\u010diti LGBT pokreti i prava seksualnih manjina, i koja se velikom brzinom \u0161ire po ameri\u010dkim saveznim dr\u017eavama na kojima su na vlasti demokrati.<\/p>\n

Me\u0111utim, taj novi korak u obra\u010dunu demokrata (i ameri\u010dke duboke dr\u017eave, kako ne bi bilo zabune) s Trumpom prepun je ne samo izazova, ve\u0107 i opasnosti po samo ameri\u010dko dru\u0161tvo. O tome je prije desetak dana otvoreno pisao \u010dak i liberalni ameri\u010dki medij The Wall Street Journal (WSJ) ne u \u010dlanku nekog svog novinara ili kolumnista, ve\u0107 u uredni\u010dkom (redakcijskom) tekstu.<\/p>\n

U njemu se upozorava da \u0107e najnoviji pokrenuti sudski proces protiv Trumpa pred sudom u Washingtonu (preciznije u distriktu Columbia), pred ultraliberalnom afroameri\u010dkom sutkinjom Taniom Chutkan, pod optu\u017ebom za poticanje oru\u017eane pobune po\u010detkom sije\u010dnja 2021. na Capitol Hillu nakon Bidenve pobjede na predsjedni\u010dkim izborima, dovesti do toga da \u0107e se jo\u0161 ve\u0107i broj republikanskih simpatizera pa \u010dak i neutralnih Amerikanaca svrstati uz Trumpa s obzirom da ga se u javnosti po\u010dinje do\u017eivljavati kao \u017ertvu politi\u010dkog progona s ciljem onemogu\u0107avanja njegovog ponovnog dolaska na vlast.<\/p>\n

Naime, usprkos nizu pokrenutih sudskih procesa protiv Donalda Trumpa posljednjih tjedana i mjeseci njemu ubrzano raste popularnost. I ako je donedavno svom najve\u0107em republikanskom takmacu, spomenutom Ronu DeSantisu prema anketama bje\u017eao golemih 30%, nakon \u010detvrte pokrenute optu\u017enice pri spomenutom sudu u Washingtonu (sveukupno mu prijeti kazna zatvora i ve\u0107e od 50 godina) \u00a0 Trump je odmah dobio novu potporu i ispred DeSantisa se na\u0161ao s \u010dak 36% prednosti. Sada se ona ve\u0107 popela i na vi\u0161e od 40%. S druge strane DeSantis do\u017eivljava pravi fijasko s obzirom da ga podr\u017eava svega 13% republikanaca te je pro\u0161li tjedan bio primoran na radikalne kadrovske promjene u vrhu svog predizbornog sto\u017eera. \u010cak da mu se sada, kao trenuta\u010dno drugoplasiranom pridru\u017ee glasovi svih ostalih 10-ak republikanskih kandidata \u2013 od Mike Pencea na dalje \u2013 dosti\u0107i Trumpa ne bi mogao.<\/p>\n

\n

Mrtva trka<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Ali ako je Biden mislio da \u0107e se stavljanjem Trumpa iza re\u0161etaka ne\u0161to promijeniti u svoju korist za sada se jako prevario. Rejting Bidena i Trumpa trenuta\u010dno je potpunom izjedna\u010den: obojica, prema pro\u0161lotjednim anketama, imaju po 43 posto potpore Amerikanaca.<\/p>\n

\u0160tovi\u0161e, ameri\u010dki ustav omogu\u0107uje predsjedni\u010dku kandidaturu bilo kojem Amerikancu, pa \u010dak i osu\u0111enim zatvorenicima unutar kaznionica. Trump je upravo to i kazao \u2013 ne\u0107e odustati od kandidature \u010dek i ako ga strpaju u zatvor.<\/p>\n

Trump bi u takvim okolnostima sigurno dobio status \u017ertve politi\u010dkog progona \u2013 bez presedana u ameri\u010dkoj povijesti. De facto mu se sudi (po gore spomenutoj posljednjoj to\u010dci) zato \u0161to je izrazio svoje mi\u0161ljenje da su izborni rezultati ameri\u010dkih izbora bili falsificirani, na \u0161to ima pravo (to \u010dine i brojni politi\u010dari diljem svijeta, poglavito kada gube tijesnim rezultatom). Naravno, tu\u017eitelj ga optu\u017euje da je indirektno takvim svojim izjavama zapravo pozivao gra\u0111ane i svoje simpatizere na nasilni upad u zgradu Kongresa 6. sije\u010dnja 2021. \u2013 ali to su ve\u0107 krajnje skliski dokazi.<\/p>\n

Upravo zato dovoljni da Trumpa o\u010dito nisu \u017eeljeli smjestiti u pritvor nakon njegovog pro\u0161lotjednog dolaska na okru\u017eni sud u spomenutom distriktu blizu Washingtona gdje se izjasnio nevinim u odnosu na optu\u017ebe koje mu stavljaju na teret. Naime, brojni ameri\u010dki mediji do tada su otvoreno iskazivali veliku vjerojatnost da \u0107e Trump biti li\u0161en slobode tj. smje\u0161ten u pritvor.<\/p>\n

Ono \u0161to je on na sudu \u201edobio\u201c je da sada mora prona\u0107i dokaze da su izbori bilo falsificirani ili mu prijeti kazna. Ali to je ono \u0161to su i on i njegov odvjetni\u010dki tim zapravo i pri\u017eeljkivali s obzirom da \u0107e u javnost ovoga puta izlaziti sve ono na \u0161to su oni upozoravali kao na navodno protuzakonito tijekom pro\u0161lih izbora. Stvar je, dakle, samo u tome koliko \u0107e ti dokazi biti relevantni. Ali budu \u2013 mogli bi itekako na\u0161tetiti samom Bidenu.<\/p>\n

Pu\u0161tanje Trumpa da se brani sa slobode ukazuje kako je polarizacija ameri\u010dkog dru\u0161tva postala krajnje opasna i da su unutar Demokratske stranke o\u010dito procijenili da bi zatvaranje Trumpa u ovom trenutku sigurno bilo kontraproduktivno. Ali to nikako ne zna\u010di da su od njegovog zavr\u0161nog smje\u0161taja u zatvorsku \u0107eliju i odustali. \u0160tovi\u0161e!<\/p>\n

\n

Republikanci pokre\u0107u istragu protiv Bidena<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Republikanska ve\u0107ina u Kongresu po\u010dela je sve o\u0161trije kritizirati Trumpov sudski progon \u2013 progla\u0161avaju\u0107i ga Bidenovom osvetom i politi\u010dkim progonom. Me\u0111utim, na tome nisu i stali. U nadle\u017enom odboru Kongresa za nadzor izvr\u0161ne vlasti pokrenuli su istragu protiv samog Joe Bidena u sklopu navodnih koruptivnih radnji njegov sina Huntera Bidena s ukrajinskom energetskom tvrtkom Burisma u \u010demu mu je navodno pomagao sam Joe Biden u vrijeme dok je bio potpredsjednik u Obaminoj administraciji i kurator za postrevolucionarnu Ukrajinu (2016.). Navodno su obojica, kako je to nedavno Kongresu ponovo posvjedo\u010dio izvjesni Hunterov poslovni partner koji je u Bidenovim razgovorima s predstavnicima Burisme, od Ukrajinaca dobili po 5 milijuna dolara (svaki).<\/p>\n

Republikanci glede toga protiv Joe Bidena pripremaju proces pokretanja opoziva (impeachment). Iako on s obzirom na odnos snaga u Kongresu nema \u0161anse za pro\u0107i (treba dvotre\u0107inska ve\u0107ina glasova u Senatu koji je pod nadzorom demokrata, a opoziv u povijesti nikada nije pro\u0161ao pa ne\u0107e niti sada), njegovo samo pokretanje i izno\u0161enje optu\u017ebi protiv obitelji Biden u ameri\u010dki medijski prostor, smatraju republikanci, bit \u0107e dovoljno da se uzdrmaju ionako ne ba\u0161 sjajne Bidenove predizborne pozicije.<\/p>\n

\n

Maraton<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Me\u0111utim sve je ovo, gore navedeno, zapravo tek po\u010detak dugog ameri\u010dkog politi\u010dkog i predizbornog maratona. Mogu\u0107a su jo\u0161 razna ubrzanja, usporavanja, pa \u010dak i ispadanja iz iscrpljuju\u0107e utrke \u2013 pa je krajnje nezahvalno i analiti\u010dki neprofesionalno davati bilo kakve prognoze tko \u0107e Ameriku voditi od 2025. do 2029. godine.<\/p>\n

Osim toga, nije isklju\u010deno da s ciljem sprje\u010davanja radikalizacije unutarnjih ameri\u010dkih sukoba (da ne ka\u017eem izbijanja gra\u0111anskog rata iako i na tu mogu\u0107nost upozoravaju i pojedini utjecajni ameri\u010dki mediji poput spomenutog WSJ) Bidenova administracija krajnje zao\u0161tri vanjsku politiku s jednom od dviju glavnih suparnica \u2013 Rusijom ili Kinom, ili pak s obje \u2013 s ciljem postizanja unutarnje nacionalne homogenizacije pred vanjskom opasno\u0161\u0107u. Takve metode kori\u0161tene su ne jednom, i ne samo u SAD-u.<\/p>\n

\n

Europske elite u strahu od onoga \u0161to se doga\u0111a<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Uzavrela unutarnje stanje u SAD-u izaziva veliku zabrinutost i kod vladaju\u0107ih struktura Europske unije. Neugodna spoznaja o mogu\u0107em povratku Trumpa na tron Bijele ku\u0107e samo je djelomi\u010dno bila amortizirana navedenom odlukom suda u Washingtonu da protiv njega pokrene do sada najopasniji proces (ne radi se tu o ve\u0107 pokrenutim optu\u017ebama sa krivokletstvo vezano uz usluge izvjesne starlete ili za protupravno zadr\u017eavanje dokumenata klasificiranim kao dr\u017eavna tajna (oni su ne tako davno prona\u0111eni ni manje ni vi\u0161e nego i u Bidenovoj gara\u017ei), ve\u0107 o optu\u017ebi za veleizdaju.<\/p>\n

Me\u0111utim, i pored toga, a kako 5. kolovoza pi\u0161e ameri\u010dki medij POLITICO, europske elite i dalje strahuju od Trumpovog novog osvajanja vlasti, prisje\u0107aju\u0107i se njegove tvrde politike i \u201eslonovske\u201c retorike prema EU i prema Njema\u010dkoj. Trump ih je tada prozivao zbog premalih izdavanja za NATO i oslanjanje isklju\u010divo na ameri\u010dki obrambeni \u0161tit koji im omogu\u0107uje neometani razvoj ekonomije bez bojazni za zajedni\u010dku sigurnost, prijetio im povla\u010denjem ameri\u010dkih vojnika iz Njema\u010dke i prebacivanje istih u Poljsku, uvo\u0111enjem carina zbog monopolisti\u010dkog pona\u0161anja (na \u010delik, njema\u010dku autoindustriju i sl.).<\/p>\n

\n

\u017dal za Trumpom<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Zapravo, osobno ne vidim pretjeranog razloga za navedeni strah briselskih struktura ili politi\u010dkih struktura u klju\u010dnim europskim prijestolnicama \u2013 Berlinu i Parizu \u2013 o \u010demu pi\u0161e POLITICO.<\/p>\n

Naime, svojom nesmotrenom politikom europske elite su, ustra\u0161ene Trumpom, gotovo pohrlile u zagrljaj Bidenu nakon njegove pobjede na izborima u studenom 2020. i, potpuno nekriti\u010dki, gotovo odmah prihvatile sve ono \u0161to je on od njih i zatra\u017eio. Biden je, zapravo, \u201epoliti\u010dki korektno\u201c od Europske unije u\u010dinio i uzeo znatno vi\u0161e od onoga \u0161to je u\u010diniti i uzeti prijetio sam Trump.<\/p>\n

Biden ju je doveo u potpunu ovisnost o SAD-u, pokidao njene vi\u0161edesetljetne unosne energetske veze s Rusijom i zamijenio ih isporukama skupljeg ameri\u010dkog ukapljenog (LNG) plina; minirao njema\u010dkoj balti\u010dke plinovode Sjeverni tok (i za to nedavno kroz slu\u017ebenu istragu optu\u017eio ni manje ni vi\u0161e nego \u2013 Ukrajinu i njene vojne obavje\u0161tajne slu\u017ebe!); zakonski omogu\u0107io prebacivanje poslovanja velikih europskih (prije svega njema\u010dkih) visokotehnolo\u0161kih kompanija u SAD gdje su im osigurani povoljniji uvjeti poslovanja i td., i td.<\/p>\n

Osim toga na istoku EU stoji otvoreni i krajnje opasni \u201eproxy\u201c rat s Rusijom kojeg Unija mora financirati kroz nov\u010danu pomo\u0107 Kijevu (SAD apsolutno prednja\u010di u isporukama oru\u017eja Ukrajini izme\u0111u 75 i 80 posto u odnosu na sve ostale) i kojeg Biden nema namjeru zatvarati, ve\u0107 i dalje inzistira na nastavku ukrajinske protuofenzive za koju je glasnogovornik Pentagona pro\u0161li tjedan rekao kako ide sporo i mukotrpno i da \u0107e trajati dugo, ali da \u0107e na kraju ipak dati po Kijev pozitivne rezultate. Biden sada od Kongresa namjerava zatra\u017eiti i dodatnih 20-ak milijardi dolara za pomo\u0107 Ukrajini.<\/p>\n

S druge strane Trump bi posve sigurno i\u0161ao na zatvaranje rata s Rusijom pritiskom na Kijev da po\u010dne mirovne pregovore s Moskvom.<\/p>\n

Ali pogubljenim i nemo\u0107nim europskim elitama (iako bi same sigurno \u017eeljele zavr\u0161etak rata) ni to nije dovoljno, bez obzira \u0161to je u Europskoj uniji sve vi\u0161e onih koji sumnjaju u uspjeh ukrajinske protuofenzive i njenu kona\u010dnu vojnu pobjedu nad Rusijom, i koji su skloni preferiranju tra\u017eenja politi\u010dkog rje\u0161enja ukrajinskog rata poput pro\u0161log tjedna talijanskog ministra obrane).<\/p>\n

Iz sada\u0161nje perspektive stanja na europskom kontinentu gledano, europskim politi\u010dkim elitama logi\u010dnije bi bilo da se s nostalgijom (a ne nelagodom) prisje\u0107aju Trumpove \u201eslonovske\u201c politike prema njima, kada je EU-a jo\u0161 donekle i sli\u010dila na silu koja o ne\u010demu odlu\u010duje ili koja barem ima pravo re\u0107i \u0161to o nekom svjetskom problemu i modelima njegovog rje\u0161avanja misli.<\/p>\n

Sada je to svr\u0161ena stvar. \u201eAvet\u201c Rusije koja prijeti \u201egutanjem\u201c Europe postao je onaj alat kojeg bilo koja ameri\u010dka administracija (vjerujem i eventualna nova Trumpova) vi\u0161e ne\u0107e htjeti ispu\u0161tati iz ruku s ciljem \u010dvrstog dr\u017eanja EU za \u0161iju.<\/p>\n

I kako god to grubo zvu\u010dalo \u2013 dobro je jo\u0161 dok \u0107e na ukrajinskim boji\u0161nicama morati ginuti \u201esamo\u201c Ukrajinci i Rusi i tzv. \u201epsi rata\u201c kojima su ratovi samo pustolovina i(li) prilika za zaradu.<\/p>\n

\n

Streljiva za Ukrajinu nedostaje i u SAD-u! Geopoliti\u010dki kontekst<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Me\u0111utim, nije sve tako jednostavno kako bi se mo\u017eda moglo pomisliti s obzirom na lako\u0107u povla\u010denja Bidenovih poteza prema Ukrajini, ne samo zato \u0161to neprestano mora paziti da ne prije\u0111e rusku \u201ecrvenu crtu\u201c koja mu je, barem prema ruskim analiti\u010darima jasno predo\u010dena.<\/p>\n

Bidenovo inzistiranje na nastavku ukrajinskog rata ima, osim vanjskog, i veliki unutarnjopoliti\u010dki zna\u010daj. On bira\u010dima mora odaslati poruku kako vi\u0161e od 50 milijardi dolara ameri\u010dke dosada\u0161nje vojne pomo\u0107i Kijevu nije \u201eba\u010deno u vjetar\u201c i da se Ukrajinci, zahvaljuju\u0107i tome, i dalje uspje\u0161no bore s ruskim agresorom koji bi bez ameri\u010dke pomo\u0107i ve\u0107 davno ovladao \u010ditavom Ukrajinom. Osim toga, njome amortizira republikanske objede kroz spomenutu \u201eaferu Burisma\u201c koja bi sigurno eskalirala u slu\u010daju zamrzavanja rata, a kamoli ruske vojne pobjede.<\/p>\n

Me\u0111utim, realnost s ameri\u010dkim vojnim zalihama ne daje previ\u0161e razloga za optimizam. Zbog nedostatka pojedinih vrsta vojne opreme i streljiva, prije svega granata od 155mm u ameri\u010dkim vojnim skladi\u0161tima uslijed enormne vojne pomo\u0107i Ukrajini, Pentagon ih je primoran doslovno skupljati po \u010ditavom svijetu, pa tako i od Ju\u017ene Koreje. Ona pak time na sebe navla\u010di bijes Rusije i poti\u010de ubrzano zbli\u017eavanje potonje sa Sjevernom Korejom \u0161to u Seulu ve\u0107 izaziva nervozu.<\/p>\n

Naime Moskva je Seul otvoreno upozorila da \u0107e ju\u017enokorejske granate ubijati ruske vojnike, jednako kao i ju\u017enokorejski tenkovi koje ova planira isporu\u010diti Poljskoj u velikom broju i koje \u0107e Var\u0161ava, prema mi\u0161ljenju ruskih analiti\u010dara, uredno isporu\u010divati ukrajinskoj vojsci.<\/p>\n

Nedavni slu\u017ebeni posjet ruskog ministra obrane Sergeja \u0160ojgu Pjongjangu i vrlo prijateljska retorika dviju strana najbolje svjedo\u010de o tome da se Moskva nije \u0161alila u svojim upozorenjima. Osim toga, nedavno iskazana namjera SAD-a da u Ju\u017enoj Koreji stacionira svoje strate\u0161ke nuklearne podmornice, navodno kao protute\u017eu sjevernokorejskom nuklearnom programu, u Moskvi je izazvalo reakcije prema kojima \u0107e Rusija mogu\u0107e odgovoriti nuklearnom suradnjom sa Sjevernom Korejom.<\/p>\n

S druge strane i Japan se sve vi\u0161e pribli\u017eava mogu\u0107nosti da donese odluku o razvoju svog nuklearnog oru\u017eja, opet pod izlikom postojanja onog sjevernokorejskog. Na to, osim Rusije, jo\u0161 negativnije reagira Kina, koja podsje\u0107a na neslavnu japansku ulogu u Drugom svjetskom ratu na azijskim prostorima, uklju\u010dno i u Koreji, ali prije svega u odnosu na japansku invaziju na Kinu u kojoj je poginulo nestvarnih 50 milijuna Kineza (taj je rat po\u010deo znatno prije Drugog svjetskog, jo\u0161 1936. godine i trajao do kapitulacije carskog Japana u kolovozu 1945.).<\/p>\n

Me\u0111utim, Rusija u tom kontekstu sna\u017eno podupire Kinu. Moskva ne samo \u0161to sna\u017eno osu\u0111uje pokrenutu militarizaciju Japana i najavu Tokija da na svom teritoriju dozvoli Washingtonu instaliranje ameri\u010dkih hiperzvu\u010dnih raketa, pa u tom smislu kao protuodgovor najavljuje militarizaciju ruskog Dalekog istoka uklju\u010dno i spornih (s to\u010dke gledi\u0161ta Japana) Ju\u017enokurilskih otoka najsuvremenijim oru\u017ejem, ve\u0107 poduzima i nove mjere ekonomske prirode.<\/p>\n

Ruski predsjednik Vladimir Putin pro\u0161li je tjedan s pojedinim, Rusiji neprijateljskim dr\u017eavama (kako je to prokomentirano) raskinuo sporazume o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja \u0161to \u0107e japanske tvrtke koje u Rusiji jo\u0161 uvijek aktivno posluju u unosnim investicijama i projektima staviti u velike te\u0161ko\u0107e. Nije stoga za\u010dudila vrlo o\u0161tar prosvjed japanske vlade koji je uslijedio ve\u0107 istog dana kada je Putin odluku o tome i potpisao. Naime nemali broj ruskih analiti\u010dara sada govori da \u0107e te japanske tvrtke u Rusiji, ako \u017eele opstati i dalje unosno poslovati, od sada morati postati ruske.<\/p>\n

Rusko-japanski odnosi sada se ubrzano pogor\u0161avaju, a po\u010deli su s dolaskom na vlast japanskog premijera Fumia Kishide 2021. godine, paralelno s dolaskom na vlast Joe Bidena u SAD-u. Kishida je odmah otvoreno preuzeo Bidenovu proturusku i protukinesku politiku i aktivno se uklju\u010dio u suradnju s novim proameri\u010dkim regionalnim vojno-politi\u010dkim savezima tipa AUKUS i ranije QUAD, intenzivirao odnose s NATO savezom \u010diji se ured planira otvoriti i u Tokiju i sna\u017eno podr\u017eao Ukrajinu gdje je i osobno stigao u posjet u prolje\u0107e ove godine \u2013 istodobno kada je u Moskvi boravila velika kineska delegacija na \u010delu s \u010delnikom te zemlje Xi Jinpingom. To je bila jasna demonstracija japanskog potpunog priklanjanja ameri\u010dkoj vanjskoj politici i prestanka formalne politike pacifizma koju je prote\u017eirao od poraza u Drugom svjetskom ratu do sada.<\/p>\n

Me\u0111utim i Rusija i Kina znaju tko zapravo \u201evu\u010de konce\u201c u promjeni japanske vanjske i obrambene politike. Japan, naravno, zbog svega ovog obje o\u0161tro kritiziraju, ali sve vi\u0161e zajedni\u010dki rad i djelovanje usmjeravaju na svog glavnog suparnika (za Rusiju i neprijatelja s obzirom da se ta rije\u010d u Moskvi ve\u0107 i slu\u017ebeno koristi u odnosu na jo\u0161 ne tako davnu uporabu po mnoge Ruse iritiraju\u0107eg termina \u201ena\u0161i ameri\u010dki (ili zapadni) partneri\u201c) \u2013 Sjedinjene Dr\u017eave.<\/p>\n

\n

Rusko-kineska pomorska vje\u017eba u blizini Aljaske<\/h2>\n<\/blockquote>\n

O tome najbolje svjedo\u010di i pro\u0161lotjedna zdru\u017eena vojna vje\u017eba ruske i kineske ratne mornarice u Beringovom moru, nedaleko od teritorijalnih voda Aljaske, preciznije \u2013 u zoni Aleutskih otoka.<\/p>\n

U susret 11 ruskih i kineskih brodova isplovila su \u010detiri ameri\u010dka razara\u010da: USS John McCain, USS Benfold, USS John Finn i USS Chung-Hoon, kao i mornari\u010dki zrakoplov P-8.<\/p>\n

Senator Aljaske Dan Sullivan (r) nazvao je veli\u010dinu zajedni\u010dke operacije Kine i Rusije \u201cbez presedana\u201d.<\/p>\n

S druge strane ameri\u010dko Sjeverno zapovjedni\u0161tvo NORTHCOM priop\u0107ilo je da su kineska i ruska patrola ostale u me\u0111unarodnim vodama i da se ne smatraju prijetnjom.<\/p>\n

Me\u0111utim, kako ovaj doga\u0111aj komentira CBC News,\u00a0 \u201edemonstracija sile podsjetnik je na suradnju izme\u0111u kineske i ruske vojske \u2013 i na to koliko su te zemlje blizu Aljasci\u201c. Pritom ameri\u010dki medij podsje\u0107a kako je sli\u010dna zajedni\u010dka vje\u017eba odr\u017eana i pro\u0161log rujna, kada je ameri\u010dka obalna stra\u017ea nai\u0161la na sedam\u00a0kineskih i ruskih brodova u blizini Aljaske, svi u jednoj formaciji.<\/p>\n

Dodao bih da \u0107emo se na ovakve stvari i bliske susrete flota i zrakoplova dviju suprotstavljenih strana, \u0161to blizu Aljaske, \u0161to oko Tajvana ili Crnog mora, morati na \u017ealost naviknuti. Jer oni \u0107e se samo intenzivirati kako po pitanju u\u010destalosti, tako i po pitanju anga\u017eiranja vojnih sredstava i tehnike. Sve do trenutka kad \u0107e netko od njih izgubiti \u017eivce i ispaliti na suparnika prvi projektil ili salvu koja \u0107e zapaliti svijet.<\/p>\n

Geopolitika.news<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Trump: ‘Sprije\u010dit \u0107u Tre\u0107i svjetski rat!’; u EU raste panika; Japan kao nova prijetnja Kini i Rusiji
\n\u00a0<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-377318","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/377318","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=377318"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/377318\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":377337,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/377318\/revisions\/377337"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=377318"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=377318"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=377318"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}