{"id":377266,"date":"2023-08-21T06:06:27","date_gmt":"2023-08-21T04:06:27","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=377266"},"modified":"2023-08-21T06:06:27","modified_gmt":"2023-08-21T04:06:27","slug":"carola-rackete-treba-nam-antifasisticka-alijansa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/08\/21\/carola-rackete-treba-nam-antifasisticka-alijansa\/","title":{"rendered":"Carola Rackete: Treba nam antifa\u0161isti\u010dka alijansa"},"content":{"rendered":"

Autorica: Nid\u017eara Ahmeta\u0161evi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

U junu 2019. godine Carola Rackete<\/strong> bila je kapetanica broda Sea-Watch 3 koji je spasio oko 40 ljudi od utapanja u moru. Nakon akcije spa\u0161avanja brod se uputio ka Lampedusi, ali su tamo\u0161nje vlasti tokom dvije sedmice spre\u010davale usidrenje i iskrcavanje. Uprkos zabrani, kapetanica Rackete usidrila je brod, nakon \u010dega je uhap\u0161ena i optu\u017eena za pomaganje “ilegalnih migracija”. Suo\u010dena sa optu\u017ebama, kapetanica je odgovorila da je samo obavljala svoju du\u017enost spa\u0161avaju\u0107i ljude od utapanja.<\/p>\n

Kona\u010dno, 2021. Rackete je oslobo\u0111ena optu\u017ebi. Tokom proteklih godina ostala je aktivna u razli\u010ditim dru\u0161tvenim pokretima koji se bave migracijama, dru\u0161tvenom pravdom i klimatskom krizom. Ovog jula objavila je na dru\u0161tvenim mre\u017eama da se namjerava kandidirati kao neovisna kandidatkinja na listi njema\u010dke Ljevice (Die Linke) za Europski parlament. Odluka o kandidaturi trebala bi biti formalizovana u novembru. Rackete insistira na tome da joj, kao aktivistkinji, nije bilo lako odlu\u010diti se na taj potez, ali da ono \u0161to se trenutno de\u0161ava u Europi name\u0107e urgentnu potrebu za djelovanjem.<\/p>\n

Na \u0161ta se ta\u010dno odnosi urgentnost i koje su to oblasti u kojima se namjeravate anga\u017eovati ako u\u0111ete u Europski parlament?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Urgentnost vidim u dosta podru\u010dja. Pitanja socijalne pravde sve su dramati\u010dnija. Rascjep izme\u0111u bogatih i siroma\u0161nih se produbljuje, ne samo me\u0111unarodno nego i unutar EU-a, kao na primjer u Njema\u010dkoj, posebno nakon pandemije. Stalno slu\u0161amo kako su milioneri sve bogatiji, dok siroma\u0161ni gube poslove i tako dalje. Trenutno imamo i inflaciju zbog ruske invazije na Ukrajinu, koja u Njema\u010dkoj iznosi do deset posto, u nekim zemljama je gore, u nekima bolje. Ali to sve produbljuje razlike i \u010dini pitanja socijalne pravde sve dramati\u010dnijim.<\/p>\n

U isto vrijeme \u2013 mislim da je to vrlo povezano \u2013 klimatska kriza se poja\u010dava nevjerovatnom brzinom. Vidjeli smo poplave u Italiji, Njema\u010dkoj, po\u017eare po Europi… Hitnost je izazvana time \u0161to \u0107e dru\u0161tvena nepravda eskalirati, kao i klimatska kriza. Uz to, imamo masovno korporativno preuzimanje struktura u ve\u0107ini europskih zemalja, u razli\u010ditim stepenima. Ve\u0107 dekadama korporacije lobiraju za sebe, kompanije koje su vezane za fosilna goriva, autoindustrija koja je vrlo jaka u Njema\u010dkoj, industrijska agrikultura…<\/p>\n

Ako \u017eelimo fundamentalno preokrenuti ovu situaciju, staviti je u okvire dru\u0161tvene pravde, prvo moramo ukloniti interese lobista iz demokratskih institucija. To je jedna od okosnica za postizanje bilo kakvog boljitka ili stabilizacije socijalne situacije i okoli\u0161ne krize. Neravnote\u017ea mo\u0107i jedan je od uzroka klimatske krize, u osnovi, i tu mo\u017eemo posti\u0107i neku promjenu. I to je mjesto gdje Ljevica ima ja\u010du poziciju nego, recimo, Zeleni u Njema\u010dkoj. Ljudi me \u010desto pitaju za\u0161to se nisam priklju\u010dila Zelenima. Mislim da oni ne idu u su\u0161tinu problema, a to su kapitalisti\u010dke strukture. I, naravno, njema\u010dki Zeleni su u cijelom europskom pokretu zelenih me\u0111u najkonzervativnijima.<\/p>\n

Ukazujete i na hitnost borbe sa prijetnjom od rasta fa\u0161izma u Europi. Koliko je taj problem zaista prisutan i da li ovakva ljevica kakva sada postoji u EU-u mo\u017ee da mu se suprotstavi?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Mislim da \u0107e nam trebati ne\u0161to kao antifa\u0161isti\u010dka alijansa u Europi. Smatram da se sve progresivne partije, bilo da su lijeve, zelene, socijaldemokratske ili \u010dak liberalne, moraju ujediniti i zauzeti jasan stav protiv fa\u0161izma. Fa\u0161izam raste. Imamo ultradesne stranke koje su dio vladaju\u0107ih koalicija u Finskoj i \u0160vedskoj, imamo Marine Le Pen koja je skoro dobila izbore u Francuskoj.<\/p>\n

\u0160panija je pokazala da se ljevica uspje\u0161no suprotstavlja onda kada ima dobru kampanju, ako mo\u017ee pokazati javnosti \u0161ta bi ta\u010dno zna\u010dilo da desnica dobije. Tako su uspjeli da Vox izgubi mnoga mjesta, iako su generalno konzervativci imali dobar rezultat. Va\u017eno je da pojasnimo stanje u Njema\u010dkoj, a to je da bi ultradesnica na sljede\u0107im izborima mogla imati oko 20 posto, \u0161to je najvi\u0161e ikada. Sve to jasno pokazuje da je situacija hitna. Mislim da bi nam zaista trebala europska antifa\u0161isti\u010dka koalicija svih stranaka lijevo od centra. Moramo biti jasni oko toga da ne mo\u017ee biti nikakve saradnje sa fa\u0161istima.<\/p>\n

\n

Pokreti i politi\u010dka praksa<\/h2>\n

Va\u0161u kandidaturu druga\u010dijom \u010dini to \u0161to najavljujete da \u0107ete biti glas dru\u0161tvenih pokreta u Europskom parlamentu. Koji vas pokreti podr\u017eavaju i \u0161ta je u njihovom fokusu? Generalno, kakva je bila reakcija na kandidaturu nekoga koga ljudi na prvom mjestu vide kao aktivistkinju?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Po\u0161tenije je re\u0107i da sam se konsultovala sa ljudima koji su aktivni u dru\u0161tvenim pokretima. Razgovarala sam sa dosta ljudi koji su aktivni u pokretima za klimatsku pravdu u Njema\u010dkoj, ljudima koji su fokusirani na ugalj, koji je veliki problem kod nas. Ali sam tako\u0111e razgovarala sa aktivistima vezanima za migrantski pokret, sa ljudima koji imaju politi\u010dki azil u Njema\u010dkoj, koji je sada te\u0161ko dobiti i onima koji nemaju europske paso\u0161e. Pri\u010dala sam sa ljudima koji su aktivni na ulicama, u civilnom dru\u0161tvu, koji se bave organizovanjem i koji su me podsjetili na to da ni oni ne mogu glasati jer u Njema\u010dkoj imamo oko 14 posto odrasle populacije koja nema njema\u010dki paso\u0161. Mislim da je i to pitanje demokratskog legitimiteta. To je tako\u0111e stav koji dijelim sa Ljevicom, ona ima najprogresivniji prijedlog da se ljudima da pravo glasa.<\/p>\n

Razgovarala sam i sa ljudima koji djeluju na me\u0111unarodnom nivou, u \u010cileu, Argentini, Kolumbiji, koji rade na pitanjima klimatske i socijalne pravde, povezanima sa frakingom, uvozom uglja… Izazovno je premjestiti nekoga iz dru\u0161tvenog pokreta u politi\u010dku praksu. Ljudi povezani sa dru\u0161tvenim pokretima i prije su se kandidovali, nama je va\u017eno da pritisak koji vr\u0161imo kao pokret mo\u017eemo prenijeti u politi\u010dku aktivnost. Postoje prakti\u010dne stvari koje pritom mo\u017eemo u\u010diniti, kao \u0161to je dijeljenje informacija, dijeljenje resursa. Na primjer, imati finansijske mogu\u0107nosti da pomognete ljudima da dobiju vize i putuju u Europu, ljudima koji su pogo\u0111eni europskim politikama dati medijsku platformu da govore o tim stvarima.<\/p>\n

Da li je va\u0161a kandidatura poruka drugim aktivistima da urade isto i uklju\u010de se u rad institucija?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Idealno, tako bi trebalo biti. Ljudi koji dolaze iz dru\u0161tvenih pokreta, a ne iz politike \u010desto poku\u0161avaju zadr\u017eati veze i nastaviti raditi sa pokretima. I mi poku\u0161avamo napraviti iskorak u tom pravcu. Ja i moj tim, koji ima horizontalnu strukturu i gdje odlu\u010dujemo kolektivno, razmi\u0161ljamo da oformimo krug stru\u010dnjaka koji nam mogu dati savjete o prioritetima. Mislim da je to po\u010detak izgradnje ne\u010dega, ali za mene je osnovno pitanje kako mo\u017eemo, \u010dak i ako sam ja izabrana u Njema\u010dkoj, raditi i za ljude koji su pogo\u0111eni europskim politikama, a koji nemaju formalnu mogu\u0107nost da u\u010destvuju u institucijama. To je neka vrsta moje agende za pravdu sa ovom kandidaturom.<\/p>\n

Dio Europe je svakako i Balkan, zemlje koje nisu \u010dlanice EU-a. Ni mi ne mo\u017eemo glasati ni u\u010destvovati u radu institucija, mada su nam \u017eivoti odre\u0111eni onim \u0161to se de\u0161ava na nivou EU-a. Koliko mo\u017eete uticati na taj odnos prema Balkanu i onome \u0161to se ovdje de\u0161ava?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

To je veliko pitanje jer postoji tako mnogo razli\u010ditih veza izme\u0111u EU-a i Balkana. S jedne strane, cijelo pitanje migracija, na primjer. EU gura balkanske dr\u017eave prema tome da se bave ljudima o kojima ona ne \u017eeli da brine, iako ima zakonsku obavezu prema ljudima koji tra\u017ee azil. Ali lak\u0161e je samo dati novac drugim dr\u017eavama da podi\u017eu ograde i sputavaju ljude. Tako\u0111e, naravno, radi se o ekolo\u0161kim pitanjima, mi uvozimo iz balkanskih dr\u017eava. Litijum je jedno od velikih pitanja, kao i problem hidrocentrala.<\/p>\n

Na\u017ealost, nemam precizan odgovor na va\u0161e pitanje, ali svjesna sam problema. Treba da produbimo na\u0161e veze sa dru\u0161tvenim pokretima koji su aktivni na Balkanu. Kada govorim o pomaganju ili anga\u017eovanju u pokretima ili civilnom dru\u0161tvu na koje uti\u010de EU, da, tako\u0111e mislim na Balkan. Rekla bih da trenutno nemamo ba\u0161 jake veze tamo, da budem iskrena, ali po\u010deli smo mapirati da vidimo koga znamo u pokretima i da vidimo gdje su praznine.<\/p>\n

\n

Kredit za biodiverzitet<\/h2>\n

Vrlo vam je va\u017eno i pitanje uticaja korporacija i lobija na institucije. Mislite da \u0107ete imati dovoljnu podr\u0161ku unutar Ljevice i Europskog parlamenta za borbu protiv njih?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

U Parlamentu to zaista zavisi od toga ko \u0107e imati ve\u0107inu i zato moramo ljudima objasniti koliko je va\u017eno da glasaju, ako mogu. Jer obi\u010dno izlaznost na europske izbore nije tako dobra. Ali ljudi trebaju shvatiti koliko su va\u017ene odluke koje se donose na europskom nivou i da vrijedi glasati. \u0160ansa da imamo neku vrstu progresivnih promjena u Europskom parlamentu u narednih pet godina zavisi od toga. Ovo je dakle prvi korak. Drugi korak je obezbje\u0111ivanje transparentnosti. Mi \u0107emo puno raditi na tome da ono \u0161to se de\u0161ava u\u010dinimo transparentnim za ljude u Europi i van nje, i da proka\u017eemo strukture mo\u0107i. Naravno, jedan tim ne mo\u017ee sve to uraditi, ali mo\u017eemo pratiti, kritikovati i pokazivati.<\/p>\n

Znate, ljudi nisu svjesni mnogih stvari koje su va\u017ene i o kojima se odlu\u010duje u europskim institucijama. Na primjer, Europska komisija je zainteresirana da predlo\u017ei ne\u0161to \u0161to nazivaju “trgovinom nutrijentima”. Niko ne bi pretpostavio \u0161ta je to, a u osnovi se radi o prodaji dozvola za zaga\u0111enje vode. Na primjer, imali smo veliki problem pro\u0161le i ove godine na grani\u010dnoj rijeci izme\u0111u Poljske i Njema\u010dke sa zaga\u0111enjem, puno ribe je uginulo. U su\u0161tini, ako ste kompanija koja zaga\u0111uje rijeku, mogli biste to nastaviti radili ako kupite potvrdu o zaga\u0111enju vode i taj novac se onda koristi za \u010di\u0161\u0107enje rijeke negdje drugdje. U stvari, kupujete sebi izuzetak od obaveze za\u0161tite \u017eivotne sredine. To je neka vrsta kompenzacije. Problem je, jednostavno re\u010deno, \u0161to kompenzacija uop\u0107e ne funkcionira… Sli\u010dno je sa ne\u010dim \u0161to se zove kredit za biodiverzitet, u osnovi je isto. Tako ne\u0161to jo\u0161 uvijek mo\u017eemo zaustaviti. Ako u\u010dinite prirodu dijelom finansijskog tr\u017ei\u0161ta, svi \u0107emo izgubiti. Meni kao ekologinji to je blizak problem.<\/p>\n

Europska komisija poku\u0161ava svu prirodu uklju\u010diti u kapitalisti\u010dki sistem, a mnogi ljudi u civilnom dru\u0161tvu nisu ni svjesni da se to de\u0161ava jer je skriveno iza lijepih fraza. To su stvari koje moramo razotkriti, po mom mi\u0161ljenju, i tu mo\u017eemo ne\u0161to posti\u0107i, pokrenuti javnu raspravu i onda se nadati da \u0107e i druge organizacije, inicijative civilnog dru\u0161tva, po\u010deti raditi na tome. Prvi korak je stvaranje transparentnosti i prokazivanje korporacija koje guraju te prijedloge, koji nisu u interesu javnosti nego u interesu onih na finansijskom tr\u017ei\u0161tu. Ne\u0107emo to zaustaviti u jednom mandatu, sigurno, ali mo\u017eemo ako tome posvetimo dovoljno pa\u017enje u civilnom dru\u0161tvu i okupimo vi\u0161e aktera.<\/p>\n

Govore\u0107i o uticaju korporacija, mnoge imaju koristi od grani\u010dnog re\u017eima koji, pored toga \u0161to im donosi profit, uti\u010de i na okoli\u0161. Nedavno sam bila u Poljskoj i vidjela zid, \u0161umu i okolinu koji su uni\u0161teni zbog te granice. Da li je to ne\u0161to \u0161to se mo\u017ee promijeniti?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Definitivno. Izgradnja grani\u010dnih ograda i zidova intenzivira se br\u017ee nego \u0161to sam zapravo zami\u0161ljala da \u0107e se desiti. O\u010dito je ovo ogra\u0111ivanje lo\u0161e za divlje \u017eivotinje i njihove migracije, kao i za sav okoli\u0161. Ali za mene je ovdje klju\u010dan aspekt ljudskih prava, sprje\u010davanje ljudi da tra\u017ee azil, \u0161to je krajnje cini\u010dno. Cini\u010dno je i kada vidite koja koli\u010dina novca te\u010de ka kompanijama koje grade ograde za nadzor, ali i autokratskim re\u017eimima, od Turske preko Egipta pa do novog sporazuma sa Tunisom. Naravno da se jasno protivim takvim politikama.<\/p>\n

Realno, jedina \u0161ansa za bilo kakvu progresivnu migracijsku politiku bila bi da imamo progresivnu ve\u0107inu u Parlamentu. To je ono za \u0161ta se moramo boriti u narednim mjesecima i godinama, ne samo u Njema\u010dkoj, nego u svim europskim zemljama. Ne znam jeste li vidjeli reakcije italijanske krajnje desnice na moju kandidaturu? Jedan od ljudi iz Bra\u0107o Italije rekao je kako ljudi imaju pred sobom izbor izme\u0111u dvije Europe \u2013 njegove verzije i verzije Rackete koja, kako je kazao, donosi ekoterorizam i ilegalne migracije. U su\u0161tini, ovo je linija razdvajanja \u2013 ili \u0107emo imati ljudska prava i klimatsku pravdu ili \u0107emo imati krajnju desnicu, pa \u010dak i fa\u0161iste. Mislim da je to ono \u0161to ljudi u Europi treba da shvate \u2013 moramo zauzeti stranu po ovim pitanjima. Ako se ne zalo\u017eimo za ljudska prava i klimatsku pravdu, preda\u0107emo na\u0161e institucije krajnjoj desnici.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U su\u0161tini ovo je linija razdvajanja \u2013 ili \u0107emo imati ljudska prava i klimatsku pravdu ili \u0107emo imati krajnju desnicu, pa \u010dak i fa\u0161iste. Mislim da je to ono \u0161to ljudi u Europi treba da shvate \u2013 moramo zauzeti stranu po ovim pitanjima. Ako se ne zalo\u017eimo za ljudska prava i klimatsku pravdu, preda\u0107emo na\u0161e institucije krajnjoj desnici, ka\u017ee aktivistkinja i kandidatkinja njema\u010dke Ljevice na idu\u0107im izborima za Europski parlament<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":377269,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[3376,2401,1079,3014],"class_list":["post-377266","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-carola-rackete","tag-desnica","tag-fasizam","tag-migranti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/377266","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=377266"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/377266\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":377270,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/377266\/revisions\/377270"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/377269"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=377266"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=377266"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=377266"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}