{"id":376865,"date":"2023-08-17T06:26:16","date_gmt":"2023-08-17T04:26:16","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=376865"},"modified":"2023-08-17T06:26:16","modified_gmt":"2023-08-17T04:26:16","slug":"trump-i-trampizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/08\/17\/trump-i-trampizam\/","title":{"rendered":"Trump i trampizam"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Sre\u0107ko Pulig<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Biv\u0161i predsjednik SAD-a suo\u010den je sa sudskim optu\u017ebama za poku\u0161aj nedemokratskog prisvajanja vlasti, ali u me\u0111uvremenu je stvorio sistem vrijednosti koji mo\u017ee funkcionirati i s njim i bez njega. Proizvodnja neprijatelja, prokazivanje “odnaro\u0111enih” elita i demonta\u017ea postignu\u0107a progresivnih dru\u0161tvenih pokreta igrat \u0107e tako i ubudu\u0107e va\u017enu ulogu u ameri\u010dkoj politici<\/p>\n

Iako vi\u0161e nije na vlasti, no nije i bez ambicija da se na nju vrati, bez obzira na sudske sporove koje vodi, biv\u0161i ameri\u010dki predsjednik Donald Trump stvorio je ne\u0161to \u0161to mo\u017eemo nazvati trampizmom (trumpism). A to zna\u010di da sistem vrijednosti koji zastupa ima relativno \u0161iroku podr\u0161ku i mo\u017ee funkcionirati i s njim i bez njega.<\/p>\n

Kao \u0161to pi\u0161e sociolog Carlos de la Torre, \u010diji \u0107emo pregledni \u010dlanak “Trampizam i budu\u0107nost demokracije u Americi”, napisan jo\u0161 za Trumpova predsjednikovanja, uglavnom slijediti u ovom osvrtu, Donald Trump doveo je populizam s margine u centar politi\u010dkog \u017eivota u SAD-u. On je inspiracija i za evropske desni\u010darske populiste. Poput njih politizirao je strahove od migracija, multikulturalizma i kozmopolitizma. Sve to koristi za proizvodnju neprijatelja. Za budu\u0107nost ameri\u010dke demokracije, makar i gra\u0111anske, on je velika opasnost. No ne treba zaboraviti da u toj dr\u017eavi postoje i druge snage.<\/p>\n

Trumpovo osvajanje predsjedni\u010dke pozicije svojedobno je iznenadilo i \u0161okiralo mnoge na ameri\u010dkoj politi\u010dkoj sceni. Je li taj \u0161ok bio nu\u017ean? Da su slu\u0161ali komenatatore pa \u010dak i znansvenike izvan SAD-a, npr. one iz Afrike i Ju\u017ene Amerike, Amerikanci bi bili manje iznena\u0111eni, a mogli bi pone\u0161to i nau\u010diti o tome kako razumjeti politi\u010dku strategiju i privla\u010dnost tog fenomena.<\/p>\n

I prije Trumpa postojali su u SAD-u desni\u010darski populisti\u010dki politi\u010dari. Dovoljno je sjetiti se likova kao \u0161to su George Wallace, Ross Perot ili, kasnije, Sarah Palin. No Trumpovi prethodnici nisu uspjeli da se tako mo\u0107no uglave u centar politi\u010dkog \u017eivota. On je postao, rekli smo to, inspiracija i izvan ameri\u010dkog konteksta. Tako ga u Evropi hvali Geert Wilders, koji predsjedni\u010dki uspjeh Trumpa naziva “revolucijom”, a Marine Le Pen govori o “nastajanju novog svijeta”.<\/p>\n

Trumpovo kori\u0161tenje strategija i diskursa okrenulo se protiv establi\u0161menta. Ali na koji na\u010din? On je tvrdio i tvrdi da establi\u0161ment, mediji, posebni interesi, lobisti i veliki donatori kuju urotu protiv njega. Aproprijacijom ljevi\u010darske kritike globalizacije na jedan na\u010din, a nacionalisti\u010dke na drugi, on optu\u017euje propali i korumpirani politi\u010dki establi\u0161ment da je odustao od ameri\u010dke suverenosti. A sve u korist globalnih i pohlepnih elita, koje su “uni\u0161tile na\u0161e tvornice”. Svojoj bjela\u010dkoj publici tepa da samo ona to mo\u017ee zaustaviti. On se predstavlja, potpuno kontrafakti\u010dki, kao \u010dovjek iz naroda, koji sve \u010dini za ljude i pokret.<\/p>\n

Aproprijacijom ljevi\u010darske kritike globalizacije na jedan na\u010din, a nacionalisti\u010dke na drugi, Trump optu\u017euje propali i korumpirani politi\u010dki establi\u0161ment da je odustao od ameri\u010dke suverenosti. A sve u korist globalnih i pohlepnih elita, koje su “uni\u0161tile na\u0161e tvornice”
\nNeprijatelji Trumpovih ljudi, stvarnih radnih ljudi, ali i srednje klase te zaboravljene i zanemarene ve\u0107ine, nisu samo otu\u0111ene politi\u010dke elite koje favoriziraju globalizaciju i vode do uni\u0161tavanja radnih mjesta. Neprijatelji su i oni koji ne proizvode bogatstvo i \u017eive od te\u0161kog rada gra\u0111ana koji uredno pla\u0107aju poreze. Da bi stigmatizirao Afroamerikance on ih predstavlja kao neradnike koji \u017eive od socijalne pomo\u0107i i skloni su kriminalu. A sve to ko\u0161ta po\u0161tenog Amerikanca. Tu je on sli\u010dan pokretu Tea Party koji se protivi isisavanju novca poreznih obveznika od strane “ilegalnih imigranata”, shva\u0107enih u \u0161irem smislu.<\/p>\n

Ksenofobni iskazi zvu\u010de i ovako: “Kada Meksikaci \u0161alju svoje ljude, oni nam ne \u0161alju svoje najbolje… Oni donose drogu. Oni donose kriminal. Oni su silovatelji. Iako valjda i me\u0111u njima ima i dobrih ljudi.” Pa nastavlja: “Sagradit \u0107u veliki zid, a nitko ne gradi zidove bolje od mene, vjerujte mi, i on ne\u0107e biti skup… Tra\u017eit \u0107u od Meksika da ga plati.” Svoju rasisti\u010dku platfomu \u0161iri i nazivanjem muslimana teroristima, koje treba kontrolirati u SAD-u, a treba im zabraniti i useljavanje.<\/p>\n

Poput svojih evropskih parnjaka, Trump politizira strahove od migracija, multikulturalizma i kozmopolitizma. Pravi Amerikanci su rasizirani bijeli gra\u0111ani s produktivisti\u010dkom radnom etikom. S jedne strane imamo elite na vrhu, a s druge nezahvalne siromahe, koji ne spadaju u “prave Amerikance”. Oni se razlikuju od tri opasne grupe, koje u njih ne spadaju, a to su Meksikanci, muslimani i crni militanti, u koje on svrstava npr. i pokret Black Lives Matter.<\/p>\n

Slika Meksikanca kao lijenog, opasnog i nepripadaju\u0107eg ameri\u010dkoj naciji starija je od Trumpa. No on podgrijava te nacionalisti\u010dke stereotipe. Bez obzira na to da li Meksikanci i latinoameri\u010dka populacija \u017eive ve\u0107 dugo u SAD-u, ili \u010dak i od prije no \u0161to je ta dr\u017eava osnovana, on ih promatra kao recentne i prolazne imigrante.<\/p>\n

Smatranje muslimana teroristima nije samo ksenofobni odgovor na doga\u0111aje od jedanaestog septembra 2001. To uvjerenje potkrepljeno je i tradicijom Amerike kao primarno protestantske zemlje, koja je napokon, prihvativ\u0161i nekako i katolike i papiste, sada jedna kr\u0161\u0107anska zemlja. Dok Latinoamerikance i muslimane napada otvoreno rasisti\u010dkim rje\u010dnikom, on crne militante, kao iTea Party pokret i drugi konzervativci, prvenstveno napada kao kriminalce, u tadiciji “law and order” ideologije, kao one koji ne pla\u0107aju poreze, za razliku od ispravnih gra\u0111ana, koji to \u010dine.<\/p>\n

I tu trampizam podgrijava neke starije ideologije. Slu\u017ee\u0107i se rasom kao kriterijem inkluzije i ekskluzije, on se nastavlja na desni\u010darske populiste kakav je bio George Wallace jo\u0161 u \u0161ezdesetima. U ime reda i poretka taj je napadao crna\u010dki Pokret za ljudska prava, opisuju\u0107i crnce kao kriminalce i teroriste. Ta desnica odavno se koristi i ideologijom obiteljskih vrijednosti, da bi se suprotstavila zahtjevima feministkinja i LGBT dru\u0161tvenih pokreta.<\/p>\n

I dok su Afroamerikanci opisivani uglavnom kao kriminalci, feministkinje i LGBT aktivisti prikazani su kao nemoralna opasnost za ameri\u010dku kr\u0161\u0107ansku, heteroseksualnu i patrijahalnu obitelj. Trump i trampizam utjelovljuju samo novu generaciju odbijanja dostignu\u0107a pokreta iz \u0161ezdesetih i sedamdesetih za jednako\u0161\u0107u i boljom demokracijom, o socijalizmu da i ne govorimo. Carlos de la Torre Trumpov slogan “U\u010dinimo Ameriku ponovo velikom” naziva nostalgi\u010dnim, smatra ga poku\u0161ajem da se sanja o povratku vremena u kojima su obojeni, \u017eene, gej i lezbijke znali svoje podre\u0111eno mjesto.<\/p>\n

Trampizam raskida ameri\u010dki neoliberalni konsenzus obje velike stranke, i republikanaca i demokrata, s obzirom na ograni\u010deni multikulturalizam baziran na globalizaciji i ograni\u010deno priznavanje manjina i njhovih kulturnih prava. No on se protivi i me\u0111unarodnim ugovorima u ekonomiji, kao \u0161to su NAFTA i Transpacifi\u010dki ugovor o partnerstvu. On povezuje nacionalno propadanje s nedostatkom industrijske proizvodnje. Slogani su: “Mi vi\u0161e ne pobje\u0111ujemo”, “Mi ni\u0161ta ne proizvodimo”, “Na velikom smo gubitku”. Prozivaju se korporacije poput Forda ili Applea zato \u0161to sele svoje tvornice i postrojenja iz zemlje. Obe\u0107ava se otvaranje radnih mjesta u privredi povratkom globaliziranih firmi u SAD. U julu 2015. Trump se usprotivio planu Forda da izgradi tvornicu automobila u Meksiku. Zaprijetio im je velikim porezima na uvoz tako proizvedenih vozila u SAD.<\/p>\n

No te fenomene trampizam mo\u017ee napadati uglavnom simboli\u010dki, jer je proces “izvoza” industrije pod sada\u0161njim vidom kapitalizma uglavnom ireverzibilan. Jednako tako on se ne mo\u017ee boriti protiv narastaju\u0107e automatizacije i s tim povezanih opasnosti za radna mjesta. Dok s jedne strane retori\u010dki napada globalizaciju, Trump se u svojoj administraciji okru\u017eio milionerima. Tako\u0111er, on zagovara totalnu privatizaciju, razmontiravanje ostataka socijalne i regulatorne dr\u017eave. Kako to pomiriti?<\/p>\n

Trump je nasljednik Tea Partyja i po pitanju odbacivanja naslje\u0111a prvog ne-bijelog predsjednika Obame i njegovih, makar i slaba\u0161nih, poku\u0161aja redistribucije bogatstva, kao \u0161to je bio program univerzalnije zdravstvene za\u0161tite, poznat kao Obamecare. Neoliberalna deregulacija financijskog sitema dovela je, preko krize stanovanja, do sloma 2008. Milioni ljudi postali su besku\u0107nicima, financijskim institucijama pretio je kolaps. Barack Obama izabran je s nadom da \u0107e pomo\u0107i vi\u0161e gra\u0111anima negoli bankarima. No te nade brzo su se izjalovile, jer je i njegova administracija odlu\u010dila prioritetno spa\u0161avati financijski sistem.<\/p>\n

I dok je on jo\u0161 poku\u0161avao ne\u0161to u\u010diniti za ku\u0107evlasnike i na podru\u010dju zdravstvenog osiguranja, konzervativci su kreirali Tea Party 2009., da se odupru \u010dak i takvoj, minimalisti\u010dkoj socijalnoj politici. Tea Party bila je skupina grassroots pokreta, desni\u010darskih medija, poput Fox Newsa i elita s konzervativnim kandidatima i idejama. Usprotivili su se Obaminim potezima kao napadu liberalnih elita na gra\u0111ane koji te\u0161ko rade i sad moraju ne\u0161to dati siroma\u0161nima, koji to ne zaslu\u017euju. Prvi afroameri\u010dki predsjednik predstavljen je kao strano tijelo, netko tko se ubacio i sad poku\u0161ava biti pravi Amerikanac. A obrazovanjem spada i u intelektualnu elitu, koja se otu\u0111ila od naroda i svojim prodavanjem kozmopolitizma djeluje potpuno nepatriotski.<\/p>\n

Trampizam je pro\u0161irio Tea Party ideologiju bogatijih, starijih i bijelih, obrazovanih konzervativaca tako \u0161to se okrenuo i bjela\u010dkoj radni\u010dkoj klasi. Okrenuo se njihovim ekonomskim strahovima i rasizmu. Potporu je na\u0161ao i u srednjoj klasi, koja se osje\u0107ala uskra\u0107enom i izlo\u017eenom ekonomskim rizicima od proletarizacije. Krivi su joj bili \u017eene, crnci, Hispanoamerikanci, gejevi, svi za koje su mislili da su suvi\u0161e osna\u017eeni politikama tzv. afirmativne akcije i politi\u010dke korektnosti, \u0161to bi sve negativno poga\u0111alo prvenstveno bijele heteroseksualne mu\u0161karce. Mnogi su se osje\u0107ali kulturno marginaliziranima, a njihovi pogledi na abortus, istospolne brakove, rodne uloge, rasu, oru\u017eje ridikulizirani su u nacionalnim medijima kao natra\u017enja\u010dki. U demografskom opadanju, osje\u0107ali su se sve vi\u0161e opkoljenom manjinom. Trump je bio kandidat za takvu identitetsku politiku bijelog \u010dovjeka.<\/p>\n

Dok je bio na vlasti, a i sada, Trump \u0161iri politiku stvaranja neprijatelja. Tvrdi da su mediji neprijatelji naroda, suprotstavlja se pokretima poput Black Lives Matter, napada i obavje\u0161tajnu zajednicu, Obama ga je \u0161pijunirao i sve tako redom. Zato njegovi protivnici tvrde da nije sposoban za vr\u0161itelja vlasti. No njegova populisti\u010dka retorika, koja politi\u010dko polje predstavlja kao boji\u0161nicu prijatelja i neprijatelja, ne razlikuje se od drugih populista \u0161irom svijeta. I u drugim dr\u017eavama vidimo vo\u0111e koji napadaju medije, nevladine organizacije i mijenjaju zakone, sve do ustava, da bi ih prilagodili u svoju korist. Trump jo\u0161 nije proglasio sebe zastupnikom iliberalne demokracije, no sigurno zamjenjuje demokraciju autoritarizmom. Ima li u trampizmu i elemenata fa\u0161izma, tu va\u017enu diskusiju sada ovdje ne mo\u017eemo otvoriti.<\/p>\n

Jesu li ameri\u010dke institucije dovoljno jake da sve to izdr\u017ee? Dva dana nakon Trumpove inauguracije izbile su velike demonstracije. Sudovi su suspendirali njegovu ideju da muslimanima uvede zabranu kretanja. Otpor takvoj politici postoji, uostalom Trump je izgubio i izbore. Carlos de la Torre je relativno umjereni kriti\u010dar ameri\u010dke politike, ali je neprijatelj trampizma, pa upozorava da njegove dalje korake mo\u017eemo vidjeti na primjeru drugih dr\u017eava, od kojih bi Amerikanci trebali u\u010diti.<\/p>\n

Jedno od va\u017enih polja borbe je i ono unutar same Republikanske stranke. Trump je na vlasti gledao da u\u010dini sve \u0161to mo\u017ee da svoje partijske kolege, koji ga nisu bezrezervno podr\u017eavali, \u0161to je mogu\u0107e vi\u0161e onesposobi. Koliko \u0107e on i u budu\u0107nosti uspjeti “privatizirati” svoju stranku za osobne ciljeve, va\u017eno je pitanje. A tu je i antagoniziranje spram medija. Njima Trump prijeti tu\u017ebama, a naro\u010dito je problemati\u010dno ostrvljivanje na novinare \u017eidovskog porijekla, \u0161to je prisutno u trampizmu. I kada je bio predsjednik, Trump nije smanjio retoriku i stalno je tvitao poruke u kojima su The New York Times, NBC, ABC, CBS i CNN progla\u0161avani neprijateljima ameri\u010dkog naroda.<\/p>\n

Na udaru trampizma su i nevladine organizacije. Spominjana Black Lives Matter \u010desto je na udaru otrovnog jezika. Me\u0111u Trumpovim suradnicima pojavile su se ideje za o\u017eivljavanje hladnoratovske institucije Komiteta za neameri\u010dke aktivnosti. Te\u0161ko izborena prava manjina raznih vrsta, od etni\u010dkih do rodnih, stalno su na udaru, a ljudma se prijeti masovnim deportacijama i drugim oblicima diskriminacije.<\/p>\n

Trumpova pobjeda na izborima stvorila je situaciju u kojoj se liberalni konsenzus na\u0161ao na meti i donekle se shvatilo da se on ne mo\u017ee uzeti zdravo za gotovo. No to je dovelo i do polarizacije politi\u010dkog \u017eivota u kojoj i neke ideje lijevo od centra dobivaju pravo gra\u0111anstva. Pritisnute s jedne strane negiranjem postignu\u0107a pokreta za gra\u0111anska prava i feministi\u010dkog pokreta, te snage se pregrupiraju i otvaraju nova pitanja na ljevici. Krajnje cini\u010dan odnos trampizma spram ekolo\u0161kih pitanja ili pitanja pandemija dovodi i do otvaranja novih polja kritike, gdje se vidi da je centristi\u010dka pozicija tu prili\u010dno iscrpljena. I da trebamo nove lijeve odgovore. Ameri\u010dka politika, shva\u0107ena liberalno, s vrijednostima inkluzivnosti, tolerancije i pluralizma, kako je shva\u0107a Carlos de la Torre, nije nastupom trampizma nestala. Ali budu\u0107nost takve ameri\u010dke demokracije pod trampizmom postaje neizvjesna.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Trampizam je pro\u0161irio Tea Party ideologiju bogatijih, starijih i bijelih, obrazovanih konzervativaca tako \u0161to se okrenuo i bjela\u010dkoj radni\u010dkoj klasi. Okrenuo se njihovim ekonomskim strahovima i rasizmu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":307739,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-376865","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/376865","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=376865"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/376865\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":376868,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/376865\/revisions\/376868"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/307739"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=376865"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=376865"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=376865"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}