Iako se op\u0161ta stopa mortaliteta u Crnoj Gori, sa zavr\u0161etkom pandemije, vratila na o\u010dekivani nivo, alarmantan je rast smrtnosti djece u prvoj godini \u017eivota u 2022. godini, a zabrinjavaju\u0107i je i broj samoubistava po kojima je Crna Gora na 14. mjestu u svijetu, podaci su koje su predstavili Dru\u0161tvo demografa i statisti\u010dara (DSD) i Centar za demokratsku tranziciju (CDT) u analizi \u201eZa\u0161to Crnoj Gori nije stalo do sopstvenog stanovni\u0161tva?\u201c.<\/p>\n
\u201cOp\u0161ta stopa mortaliteta u Crnoj Gori je u porastu od 2015. godine. U periodu prije pandemije iznosila je 10\u2030 (10 umrlih na 1.000 stanovnika), da bi svoj maksimum od 14,7\u2030 (14,7 umrlih na 1.000 stanovnika) dostigla u periodu pandemije koronavirusa. U 2022. godini op\u0161ta stopa smrtnosti iznosila je 11,4\u2030. Stopa smrtnosti djece mla\u0111e od jedne godine, pove\u0107ana je sa 1,4\u2030 koliko je iznosila 2021. godine na 3,4\u2030 u 2022. godini. Ujedno ovo je najve\u0107i rast smrtnosti odoj\u010dadi od 2015. godine. Zna\u010dajan uzrok smrtnosti u Crnoj Gori je samoubistvo. Prema izvje\u0161taju Svjetske zdravstvene organizacije iz 2019. godine Crna Gora se nalazila na 14. mjestu u svijetu po broju samoubistava na 100 hiljada stanovnika. Po podacima za 180 zemalja, te godine je prosje\u010dan broj izvr\u0161enih samoubistava iznosio 9,49 na 100 hiljada stanovnika. U Crnoj Gori je broj samoubistava nastavio da raste u 2021. godini (19,4 na 100 hiljada stanovnika) i 2022. godini (20,4 na 100 hiljada stanovnika) \u201c, kazali su iz CDT-a.<\/p>\n
Dodaju da pove\u0107anje suicida ukazuju na ozbiljne probleme sa kojima se na\u0161e dru\u0161tvo suo\u010dava, dok sa druge strane adekvatnog odgovora javne politike jo\u0161 uvijek nema.<\/p>\n
\u201cImaju\u0107i u vidu da je stopa moraliteta najzna\u010dajniji demografski pokazatelj zdravstvenog, kao i socijalno-ekonomskog stanja, va\u017eno je dalje ispitati uzroke pove\u0107anja smrtnosti. U Crnoj Gori ne postoji pravovremena statistika o uzrocima smrtnosti, \u0161to ograni\u010dava sprovo\u0111enje analiza i planiranje zdravstvene za\u0161tite shodno stvarnim potrebama gra\u0111ana. Posmatrano po regionima, najve\u0107u stopu smrtnosti bilje\u017ei sjeverni region u 2022. godini (13,6\u2030). Izuzetno visoke stope smrtnosti u sjevernom regionu bilje\u017ee: Plu\u017eine (20\u2030), \u0160avnik (20,1\u2030), Mojkovac 20,7\u2030, Kola\u0161in 18\u2030, Andrijevica 18\u2030 i Pljevlja 17,8\u2030. Biolo\u0161ki faktori odnosno starenje stanovni\u0161tva osnovni je uzrok visokih stopa mortaliteta u ovom regionu. Visoku stopu mortaliteta od op\u0161tina sredi\u0161njeg regiona ima i Cetinje (16,9\u2030) \u201c, isti\u010du iz CDT-a.<\/p>\n
Imaju\u0107i u vidu ove i druge podatke koje su DSD i CDT obradili a koji svjedo\u010de o dubini demografske krize, navode da je Crna Gora je u obavezi definisati pravce populacione politike, sa ciljem da se\u00a0 transformi\u0161e u dr\u017eavu u kojoj se vi\u0161e ra\u0111a nego umire, kao i dr\u017eavu u koju se vi\u0161e dolazi nego odlazi, pi\u0161e Dan.<\/p>\n
\u201d Crna Gora od obnove nezavisnosti nije imala Vladu koja se na sistematski na\u010din bavila populacionom politikom, niti jer kreirala institucije koju tu politiku mogu kvalitetno sprovoditi. Umjesto brige za budu\u0107a kretanja stanovni\u0161tva, na\u0161i donosioci odluka su se radije odlu\u010divali za ignorisanje problema ili\u00a0 vo\u0111enje \u201cplitkih\u201d politika kojima se ozbiljni demografski problemi \u017eele rije\u0161iti jednokratnim isplatama za novoro\u0111enu djecu. Nova populaciona politika u Crnoj Gori od po\u010detka mora biti uskla\u0111ena sa praksom razvijenih demokratskih dr\u017eava\u201d, zaklju\u010dili su iz CDT-a.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Iako se op\u0161ta stopa mortaliteta u Crnoj Gori, sa zavr\u0161etkom pandemije, vratila na o\u010dekivani nivo, alarmantan je rast smrtnosti djece u prvoj godini \u017eivota u 2022. godini, a zabrinjavaju\u0107i je i broj samoubistava po kojima je Crna Gora na 14. mjestu u svijetu, podaci su koje su predstavili Dru\u0161tvo demografa i statisti\u010dara (DSD) i Centar […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-376782","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/376782","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=376782"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/376782\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":376785,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/376782\/revisions\/376785"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=376782"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=376782"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=376782"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}