Na ostrvu Sveti Ivan kod Sozopola u Bugarskoj, nekadašnje Apolonije, bugarski arheolozi pronašli su dio moštiju Svetog Jovana Krstitelja.<\/p>\n
Bugarski arheolozi su iskopali dio moštiju Jovana Krstitelja za koje se smatralo da su poslije turskog osvajanja Carigrada nepovratno izgubljene, javili su bugarski mediji.<\/p>\n
Mermerni relikvijar raskošne izrade prona\u0111en je 28. jula, a arheolozi su otkri\u0107e upotpunili dva dana kasnije kada su samo metar od mjesta pronalaska relikvijara naišli na kutiju malih dimenzija izra\u0111enu od peš\u010dara. <\/p>\n
Na njoj je natpis na gr\u010dkom alfabetu koji se prevodi kao: Gospode, pomozi svom robu, sa potpisom Tomas.<\/p>\n
Profesor Kazimir Popkonstantinov ga smatra klju\u010dem zagoneteke, jer je po njemu to ime \u010dovjeka koji je iz Konstantinopolisa prenio relikvijar, zajedno sa moštima onog koji je prorekao Hrista i koga na balkanskim prostorima zovu Sveti Jovan Prete\u010da.<\/p>\n
Ovaj svetac ro\u0111en je pola godine prije Isusa Hrista. Svoje djetinjstvo i ranu mladost Sveti Jovan je proveo u pobo\u017enom domu svojih roditelja – Zaharije i Jelisavete. <\/p>\n
Sveti Jovan je završio svoj ovozemaljski \u017eivot tako što mu je, na zahtjev zle carice Irodijade, odsije\u010dena glava.<\/p>\n
Jevan\u0111elist Luka po\u017eelio je da prenese tijelo Jovanovo iz Sevastije, gdje je veliki prorok i posje\u010den u Antiohiju. Ali, uspio je samo da dobije i prenese jednu ruku koja se u Antiohiji \u010duvala do desetog vijeka, pa je posle prenesena u Carigrad, odakle je i nestala u vrijeme Turaka. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Na ostrvu Sveti Ivan kod Sozopola u Bugarskoj, nekadašnje Apolonije, bugarski arheolozi pronašli su dio moštiju Svetog Jovana Krstitelja. Bugarski arheolozi su iskopali dio moštiju Jovana Krstitelja za koje se smatralo da su poslije turskog osvajanja Carigrada nepovratno izgubljene, javili su bugarski mediji. Mermerni relikvijar raskošne izrade prona\u0111en je 28. jula, a arheolozi su otkri\u0107e […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-37671","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/37671","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=37671"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/37671\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=37671"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=37671"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=37671"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}