Svaki \u0161esti srednjo\u0161kolac u Crnoj Gori navodi da je bio izlo\u017een diskriminaciji zbog svog nacionalnog identiteta, najve\u0107a etni\u010dka distanca je prema romskoj i albanskoj zajednici, a u narednom periodu potrebno je sna\u017eno se fokusirati na edukaciju kao osnovni alat za transformaciju dru\u0161tva.<\/p>\n
To je pokazalo istra\u017eivanje koje je nevladina organizacija (NVO) Juventas sprovela tokom maja i juna ove godine na uzorku 882 u\u010denika, u partnerstvu sa Unijom srednjo\u0161kolaca u okviru projekta Libela – Doprinos o\u010duvanju multinacionalnog sklada me\u0111u mladima.<\/p>\n
Istra\u017eivanje je sprovedeno sa ciljem da pru\u017ei uvid u razmi\u0161ljanje mladih o po\u0161tovanju razli\u010ditosti, karakteristikama eventualne etni\u010dke i socijalne distance kao i o na\u010dinima prevazila\u017eenja istih.<\/p>\n
Izvr\u0161na direktorica Juventasa Ivana Vujovi\u0107, kazala je da je za 78,6% srednjo\u0161kolaca vjera jako bitna u svakodnevnom \u017eivotu, da preko polovina njih kao dominantan izvor informisanja o razli\u010ditim kulturama i obi\u010dajima drugih naroda koristi dru\u0161tvene mre\u017ee i medije, a tek svaka deseta ispitana osoba ka\u017ee da se informi\u0161e u \u0161koli.<\/p>\n
“Svega 30,8% ispitanika misli da njihova \u0161kola radi na promovisanju multikulturalnog obrazovanja, ali bi voljeli da bude druga\u010dije i da se o tome vi\u0161e informi\u0161u kroz \u0161kolske aktivnosti i literaturu\u201d, rekla je Vujovi\u0107 na predstavljanju istra\u017eivanja u Pljevljima.<\/p>\n
Prema njenim rije\u010dima, 87,3% ispitanih srednj\u0161kolaca navodi da su ponosni na pripadnost svojoj naciji, a 76,6% da se njihova nacionalna i etni\u010dka grupa po\u0161tuje u njihovoj \u0161koli.<\/p>\n
“Skoro 60% ispitanih je potpuno saglasno da se u njihovoj \u0161koli po\u0161tuju druge nacionalne i etni\u010dke grupe. Istra\u017eivanje je pokazalo da nije uobi\u010dajeno da u Crnoj Gori imamo bra\u010dne parove koji su razli\u010dite vjere ili nacije, \u0161to ukazuje na to da je u pro\u0161losti bilo prisutno preferiranje partnera koji su iste vjere ili nacije”, rekla je Vujovi\u0107.<\/p>\n
Ukazala je da je istra\u017eivanje pokazalo da ve\u0107ina djece ima interakciju sa djecom druga\u010dijeg nacionalnog i vjerskog identiteta od njihovog, kao i da se u toj interakciji osje\u0107aju prijatno i prirodno.<\/p>\n
Vujovi\u0107 je pojasnila da visoki procenti prihvatanja u profesionalnoj saradnji i svakodnevnim interakcijama ukazuju na spremnost za zajedni\u010dki rad i komunikaciju me\u0111u etni\u010dkim grupama.<\/p>\n
“Ovi podaci jasno pokazuju da postoji otvorenost za dru\u017eenje i saradnju na \u0161kolskom i dru\u0161tvenom nivou, a zona interakcije u kojoj se uo\u010davaju negativni stavovi je uslovljena brojnim predrasudama i nedostatkom dovoljnog broja modela na koje se djeca mogu ugledati”, poru\u010dila je Vujovi\u0107.<\/p>\n
Istra\u017eivanje je, kako je ukazala, pokazalo da mnoga djeca nisu u svakodnevnom kontaktu sa djecom drugih nacionalnosti i ne uspijevaju da kroz direktan kontakt uspostave li\u010dno pozitivno iskustvo i tako prevazi\u0111u predrasude i nepovjerenje, prenosi PR Centar.<\/p>\n
“Zabrinjava procenat od 31% ispitanih koji ka\u017eu da rijetko ili gotovo nikad ne provode vrijeme van \u0161kole u aktivnostima sa mladima koji su razli\u010dite nacionalne ili etni\u010dke pripadnosti”, kazala je Vujovi\u0107.<\/p>\n
Ukazala je da ekonomska i socijalna situacija tako\u0111e mo\u017ee predstavljati jo\u0161 jedan negativni faktor.<\/p>\n
“Kada su razli\u010dite etni\u010dke grupe segregirane u razli\u010ditim djelovima dru\u0161tva, prilike za susret i interakciju su ograni\u010dene, \u0161to mo\u017ee odr\u017eavati ili produbljivati neprihvatanje. Zato isti\u010demo va\u017enost susreta i interakcije i u\u010denja od vr\u0161njaka o vjeri, kulturnom identitetu, o jeziku\u201c, poru\u010dila je Vujovi\u0107.<\/p>\n
Istakla je da izazovi postaju evidentni u sferama intimnih veza kao \u0161to su ljubavne\/partnerske veze i budu\u0107i brak, gdje je primjetna ni\u017ea stopa me\u0111uetni\u010dkog prihvatanja.<\/p>\n
“Ova zona neprihvatanja je indikacija jo\u0161 uvijek prisutnih naslije\u0111enih predrasuda i nepovjerenja koji se \u010desto prenose s generacije na generaciju, a na koje dru\u0161tvo ne reaguje adekvatno, dok se u isto vrijeme zloupotrebljavaju u politi\u010dke i dnevno-politi\u010dke svrhve. Dok se akcentuju razli\u010ditosti, kohezija, empatija, saradnja i razmjena se ne podsti\u010du dovoljno\u201d, upozorila je Vujovi\u0107.<\/p>\n
Ukazala je da podaci istra\u017eivanja pokazuju da je najve\u0107a etni\u010dka distanca, prema Romskoj zajednici.<\/p>\n
“Svega 15% srednjo\u0161kolaca smatra poptpuno prihvatljivim da stupi u brak sa pripadnikom\/com Romske zajednice, a za tek 33% bi bilo potpuno prihvatljivo da pripadnik\/ca Romske zajednice bude na rukovode\u0107oj poziciji u dr\u017eavi. Za ve\u0107inu ispitanih je prihvatljivo da pripadnici njihovih identiteta obavljaju rukovode\u0107e pozicije u dru\u0161tvu, ali dolazimo do problema kada bi te pozicije obavljali predstavnici manje brojnih naroda, pojasnila je Vujovi\u0107.<\/p>\n
Rekla je da je istra\u017eivanje pokazalo da svaki\/a \u0161esti\/a srednjo\u0161kolac\/ka (17%) navodi da su i oni sami bili izlo\u017eeni diskriminaciji zbog svog identiteta, dok jedna od 15 anketiranih osoba (6.2%) smatra da je zbog svog identiteta \u010desto izlo\u017eena isklju\u010divanju, i to \u201c3,2% svaki dan\u201d.<\/p>\n
“Ve\u0107ina (54.7%) navodi da su neka djeca izlo\u017eena podsmijavanju i nazivanju pogrdnim imenima zbog svog nacionalnog identiteta”, kazala je Vujovi\u0107.<\/p>\n
Ona je, govore\u0107i o prevazila\u017eenju problema i izazova na koje je ukazalo istra\u017eivanje, kazala da je neophodno sna\u017eno se fokusirati na edukaciju kao osnovni alat za transformaciju dru\u0161tva.<\/p>\n
“Edukacija treba da obuhvati sve nivoe – od formalnog obrazovanja u \u0161kolama do neformalnih radionica i javnih kampanja. Promovisanje interkulturalnog razumijevanja je klju\u010dno kako bi se mladima pru\u017eila prilika da nau\u010de o razli\u010ditim kulturama, obi\u010dajima i istorijama drugih etni\u010dkih grupa”, navela je Vujovi\u0107.<\/p>\n
Smatra da \u0107e kroz ovakve inicijative pojedinci ste\u0107i dublje razumijevanje i empatiju prema drugima, \u0161to mo\u017ee postepeno smanjiti predrasude i neprihvatanje.<\/p>\n
“Konkretno, mladi \u017eele da se edukuju putem medija, ali i dru\u0161tvenih mre\u017ea\/interneta, kroz \u0161kolske aktivnosti, literaturu, direktan razogovor sa prijateljima i programe kulturnih razmjena. Ne odgovara svakom adolescentu svaki od ovih pristupa, ali je va\u017eno da se ponudi \u0161to \u0161iri spektar opcija”, navela je Vujovi\u0107.<\/p>\n
Poru\u010dila je da je potrebno promovisati u\u010denje albanskog jezika, kao i me\u0111usobnu interakciju i adresirati u nekim segmentima izra\u017eenu socijalnu distancu u odnosu na albansku nacionalnu manjinu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Svaki \u0161esti srednjo\u0161kolac u Crnoj Gori navodi da je bio izlo\u017een diskriminaciji zbog svog nacionalnog identiteta, najve\u0107a etni\u010dka distanca je prema romskoj i albanskoj zajednici, a u narednom periodu potrebno je sna\u017eno se fokusirati na edukaciju kao osnovni alat za transformaciju dru\u0161tva. To je pokazalo istra\u017eivanje koje je nevladina organizacija (NVO) Juventas sprovela tokom maja […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":376704,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-376701","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/376701","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=376701"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/376701\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":376705,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/376701\/revisions\/376705"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/376704"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=376701"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=376701"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=376701"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}