prenosi portal Vijesti.<\/a><\/p>\nRizici za pluralizam medija ispitivani su u \u010detiri glavne tematske oblasti: osnovna za\u0161tita, tr\u017ei\u0161ni pluralizam, politi\u010dka nezavisnost i dru\u0161tvena uklju\u010denost.<\/p>\n
\u201cCrnogorsko medijsko okru\u017eenje nosi ukupni srednji rizik po pluralizam i slobodu medija i uz samo jedan procentni poen pove\u0107anja rizika kona\u010dni rezultat je skoro nepromijenjen u odnosu na prethodnu godinu\u201d, pi\u0161e u novom izvje\u0161taju.<\/p>\n
U dijelu koji se odnosi na Crnu Goru, navodi se da je visoki rizik zabilje\u017een u oblastima \u201ctr\u017ei\u0161ni pluralizam\u201d (73%) i \u201cdru\u0161tvena uklju\u010denost\u201d (70%), a srednji u oblasti \u201cosnovna za\u0161tita\u201d (43%) i \u201cpoliti\u010dka nezavisnost\u201d (65%).<\/p>\n
\u201cU onlajn sferi indikatori su uglavnom vi\u0161i zbog nedostatka relevantnih propisa i sektorskih podataka, a samim tim i manje primjenjivih za\u0161titnih mjera. Oblast \u201cosnovna za\u0161tita\u201d (47%) spada u kategoriju niskog rizika, dok tri preostale oblasti \u201cdru\u0161tvena uklju\u010denost\u201d (69%), \u201ctr\u017ei\u0161ni pluralizam (77%) i \u201cpoliti\u010dka nezavisnost\u201d (96%), sve prelaze prag zone visokog rizika\u201d, pi\u0161e u izvje\u0161taju.<\/p>\n
Kako je ocijenjeno, nakon \u0161to su dominantno prosrpske partije preuzele vlast 2020. godine, nacionalisti\u010dka polarizacija u Crnoj Gori je postala jo\u0161 izra\u017eenija i taj jaz se odrazio i na medijski pejza\u017e zemlje.<\/p>\n
U prethodne dvije godine, kako se podsje\u0107a, ve\u0107ina nacionalnih TV stanica promijenila je vlasnike i\/ili urednike. Promjene uklju\u010duju kupovinu ve\u0107inskog udjela u TV A1 od Adria MS, kompanije sa stranim kapitalom i srpskim menad\u017ementom, koju mediji povezuju s lokalnim prosrpskim politi\u010darima. Program je 2022. godine po\u010dela da emituje nova TV ku\u0107a – TV E.<\/p>\n
\u201cZa novoosnovanu kompaniju smatra se da podr\u017eava biv\u0161i re\u017eim Mila \u0110ukanovi\u0107a zbog \u010dinjenice da je na njenom \u010delu vi\u0161e lica bliskih politici \u0110ukanovi\u0107eve stranke DPS. Naime, predsjednik borda direktora nove kompanije ujedno je i direktor dnevnog lista Pobjeda, u vlasni\u0161tvu gr\u010dkog biznismena Petrosa Statisa, uklju\u010denog u velike projekte u Crnoj Gori pod okriljem biv\u0161e Vlade\u201d, navodi se.<\/p>\n
Izvje\u0161taj je pokazao da indikator \u201cure\u0111iva\u010dka nezavisnost\u201d nosi visok rizik (97%).<\/p>\n
\u201cU Crnoj Gori ne postoji zakonska norma kojom bi se sprije\u010dio politi\u010dki uticaj na izbor glavnog urednika. Takav uticaj se ne percipira kao konflikt i prvenstveno zavisi od bliskosti vlasnika medija s odre\u0111enim politi\u010dkim partijama ili organizacijama. Postoje \u010dak i slu\u010dajevi da je politi\u010dki orijentisana osoba zaposlena u upravlja\u010dkim strukturama privatnih medija. Na primjer, Prva TV, televizija s nacionalnom pokriveno\u0161\u0107u, zapo\u0161ljava istaknutog \u010dlana Demokratskog fronta i biv\u0161eg poslanika, kao \u2018koordinatora\u2019, s visokim ovla\u0161\u0107enjima u odlu\u010divanju\u201d, pi\u0161e u izvje\u0161taju.<\/p>\n
Dodaje se da je percepcija javnosti o uticaju stranaka na medije veoma visoka.<\/p>\n
Indikator \u201caudio-vizuelni mediji, onlajn platforme i izbori\u201d bilje\u017ei srednji rizik (43%).<\/p>\n
Podsje\u0107a se da Zakon o izboru odbornika i poslanika garantuje jednaku zastupljenost u\u010desnika izbora u medijskom predstavljanju i obavezuje komercijalne emitere da obezbijede pla\u0107eno ogla\u0161avanje pod jednakim uslovima, a besplatna i fer prezentacija je zagarantovana i u programima javnih medija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Mediji u Crnoj Gori su ve\u0107inom ure\u0111iva\u010dki naklonjeni odre\u0111enim politi\u010dkim stavovima, a i regulatorne garancije ure\u0111iva\u010dke nezavisnosti su ograni\u010dene, pokazao je izvje\u0161taj Centra za medijski pluralizam i slobodu medija (CMPF) Evropskog univerzitetskog instituta.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-376638","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/376638","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=376638"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/376638\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":376641,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/376638\/revisions\/376641"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=376638"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=376638"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=376638"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}