{"id":376613,"date":"2023-08-15T07:50:42","date_gmt":"2023-08-15T05:50:42","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=376613"},"modified":"2023-08-15T07:50:42","modified_gmt":"2023-08-15T05:50:42","slug":"allendeov-socijalisticki-internet","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/08\/15\/allendeov-socijalisticki-internet\/","title":{"rendered":"Allendeov socijalisti\u010dki internet"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Tihomir Pono\u0161<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Cybersyn je bio projekt \u010dileanske vlade pod socijalisti\u010dkim predsjednikom Salvadorom Allendeom koji je dr\u017eavi trebao omogu\u0107iti pametno upravljanje ekonomijom i stvoriti svojevrsni socijalisti\u010dki internet (u vrijeme kada je postojao tek ameri\u010dki vojni ARPANET) baziran na ne\u010demu \u0161to bismo danas nazvali pred\u0161asnicom umjetne inteligencije.<\/p>\n

Trebao je to biti sistem koji su informacijski trebali podr\u017eavati teleksi i kompjuteri. Pomagao bi u upravljanju i odlu\u010divanju dr\u017eavnim tvrtkama iz kojih bi se informacije slijevale u centralni sustav u Santiago de Chileu koji bi nadzirao sve proizvodne pokazatelje, od proizvedene koli\u010dine do toga koliko je radnika i zbog kojeg razloga odsutno s posla. Podaci bi se slijevali u stvarnom vremenu i time omogu\u0107ili brzu reakciju.<\/p>\n

Za mjesec dana, 11. rujna, navr\u0161it \u0107e se 50 godina od vojnog udara izvedenog uz pomo\u0107 SAD-a, posebno CIA-e i tada\u0161njeg telekomunikacijskog diva ITT-a, likvidacije Allendea, dolaska na vlast generala Augusta Pinocheta Ugartea i uspostave desni\u010darske, profa\u0161isti\u010dke diktature koja je \u010dileanski ekonomski model zaokrenula u libertarijanski predvo\u0111en \u010dika\u0161kom \u0161kolom \u2013 grupom \u010dileanskih ekonomista zvanih “Chicago Boys” jer su bili pod utjecajem Miltona Friedmana s \u010dika\u0161kog sveu\u010dili\u0161ta \u2013 i proganjala i likvidirala ljevi\u010dare i druge protivnike re\u017eima.<\/p>\n

Tim povodom pokrenut je 22. srpnja podcast “Santiago Boys” koji \u0107e u devet nastavaka obraditi temu \u010dileanskog socijalisti\u010dkog interneta, ali i ameri\u010dku intervencionisti\u010dku politiku u Latinskoj Americi od ru\u0161enja Arbenza u Gvatemali 1954. godine. Podcast je rezultat dvogodi\u0161njeg arhivskog istra\u017eivanja i razgovora s vi\u0161e od 200 ljudi, a njegov autor je bjelorusko-ameri\u010dki intelektualac Eugenij Morozov.<\/p>\n

Projekt Cybersyn zapo\u010deo je u Londonu gdje se mladi \u010dileanski in\u017eenjer Fernando Flores sastao sa Staffordom Beerom koji je tada imao status tehnolo\u0161kog gurua. Flores je bio na \u010delu \u010cileanske korporacije za proizvodnju i razvoj (Corfu) i imao je ideju stvaranja dr\u017eavno vo\u0111enog ekonomskog modela kojim bi se upravljalo najsuvremenijom tehnologijom.<\/p>\n

Beer je bio \u010dovjek koji ni po \u010demu nije odgovarao \u010dileanskim socijalistima. Bio je biv\u0161i britanski obavje\u0161tajac, blizak medijskom mogulu Robertu Maxwellu, jedan od vode\u0107ih ljudi IPC-a, najve\u0107e izdava\u010dke ku\u0107e na svijetu, dendi.<\/p>\n

Jedino \u0161to je \u010cileancima i\u0161lo u prilog jest njegova frustracija time \u0161to u Velikoj Britaniji nemaju sluha za njegove ideje, posebno principe kiberneti\u010dkog upravljanja. Flores i Beer brzo su dogovorili suradnju i Beer je postao glavni arhitekt Cybersyna. Iza ideje je stajao Pedro Vuskovic, porijeklom Hrvat i glavni Allendeov ekonomist.<\/p>\n

Na projektu se po\u010delo raditi ujesen 1971., a prototip je bio funkcionalan ve\u0107 sljede\u0107e godine i demonstrirao \u0161to mo\u017ee prilikom \u0161trajka kamiond\u017eija iza kojega je bila CIA i poku\u0161aj ru\u0161enja socijalisti\u010dkog predsjednika. \u010cile je bio va\u017ena latinoameri\u010dka hladnoratovska boji\u0161nica koja se u\u017earila kada je Allende pobijedio na predsjedni\u010dkim izborima. CIA i ITT su, uz pomo\u0107 ameri\u010dke administracije (primjerice Henryja Kissingera) rovarili na sve na\u010dine ne bi li sru\u0161ili Allendea.<\/p>\n

\u0160trajk kamiond\u017eija trebao je paralizirati dr\u017eavu i potpuno onemogu\u0107iti funkcioniranje ekonomije i opskrbu stanovni\u0161tva. \u0160trajkalo je njih 40.000, ali zahvaljuju\u0107i Cybersynu vlast se uspjela othrvati. Zahvaljuju\u0107i podacima prikupljenim u takore\u0107i realnom vremenu uspjeli su, sa samo 200 raspolo\u017eivih kamiond\u017eija, organizirati prijevoz svega nu\u017enog u glavni grad i time otupili \u0161trajk.<\/p>\n

Ru\u0161enje Allendea dokinulo je Cybersyn i vratilo u sedlo ITT \u010diju je \u010dileansku podru\u017enicu Chiltelco Allende nacionalizirao. Oni i Chicago Boys nisu bili ni izbliza tako kreativni kao Beer i Santiago Boys. I oni su koristili tehnologiju, ali za pove\u0107anje efikasnosti ionako efikasnog, represivnog sistema. Za vrijeme Pinochetove diktature, koja je potrajala do 1990. godine, smaknuto je najmanje tri tisu\u0107e protivnika re\u017eima, zato\u010deno njih 80 tisu\u0107a, a mnogi od njih podvrgnuti su torturi.<\/p>\n

Usprkos poku\u0161ajima da mu se sudi, Pinochet je mirno umro 2006. u 91. godini na Me\u0111unarodni dan ljudskih prava. Stafforda Beera je rad u \u010cileu potpuno promijenio. Od tipi\u010dnog pripadnika britanske visoke klase postao je ljevi\u010darski aktivist. Fernando Flores je pak od tipi\u010dnog mladog ljevi\u010darskog politi\u010dara i aktivista, Pinochetovog politi\u010dkog zatvorenika, postao tehnolo\u0161ki poduzetnik u Silicijskoj dolini.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

S ciljem pametnog upravljanja ekonomijom \u010cile je 1971. pokrenuo projekt Cybersyn, dokraj\u010den nakon pu\u010da izvedenog uz pomo\u0107 CIA-e. Pri\u010du donosi podcast Eugenija Morozova “Santiago Boys”<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":376616,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-376613","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/376613","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=376613"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/376613\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":376617,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/376613\/revisions\/376617"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/376616"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=376613"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=376613"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=376613"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}