{"id":376531,"date":"2023-08-14T07:40:38","date_gmt":"2023-08-14T05:40:38","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=376531"},"modified":"2023-08-14T07:40:38","modified_gmt":"2023-08-14T05:40:38","slug":"kovanje-rata-v-dio","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/08\/14\/kovanje-rata-v-dio\/","title":{"rendered":"Kovanje rata (V dio)"},"content":{"rendered":"

Autor: Chris Nineham<\/strong><\/p>\n

Neprijatelj je utjelovljenje zla: izraz \u201eNovi Hitler\u201c, kao i sva ratna propaganda, smi\u0161ljen je s ciljem spre\u010davanja kriti\u010dkog propitivanja trenutnog rata.<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Zapadni politi\u010dari i novinari su sljede\u0107e vo\u0111e opisali kao \u201enovog Hitlera\u201c: Slobodana Milo\u0161evi\u0107a (Srbija), Mullah Omara (Afganistan), Sadama Huseina (Irak), Bashira Assada (Sirija) i Moamera Gadafija (Libija). Sve su to vo\u0111e \u010diju vladavinu je karakterizirao razli\u010dit stupanj nemilosrdnosti i brutalnosti. Upu\u0107eni studenti vojne povijesti tako\u0111er \u0107e ih prepoznati kao vo\u0111e zemalja koje je Zapad napao ili bombardirao tijekom posljednjih dvadeset i pet godina. Osim \u0161to su opisani kao reinkarnacije Hitlera, ove vo\u0111e nazivali su i krvnicima, psihopatima, monstrumima, ratnim zlo\u010dincima, mu\u010diteljima, teroristima i lu\u0111acima. Vladimir Putin je u me\u0111uvremenu dodan ovom \u201czidu srama\u201d. Nazivan je seksualnim predatorom, prevarantom, krvopijom, \u201eneprijateljem svijeta\u201c, staljinistom, fa\u0161istom i prista\u0161om carizma.<\/p>\n

Nakon komentara Angele Merkel iz 2014. godine u kojem je rekla da je \u201eiracionalan i \u201e\u017eivi u drugom svijetu\u201c te izvje\u0161taja Pentagona u kojem se tvrdi da ima Aspergerov sindrom, mediji su po\u010deli implicirati da je poludio. Od ruske invazije na Ukrajinu, Putin, zli lu\u0111ak, postao je glavna medijska tema.<\/p>\n

No, naziv \u201eHitler\u201c se pojavljuje \u010de\u0161\u0107e od bilo kojeg drugog. Britanska vladaju\u0107a klasa po\u010dela ga je koristiti jo\u0161 1950-ih, kada su egipatskog nacionalisti\u010dkog vo\u0111u Gamala Abdela Nassera usporedili s Hitlerom nakon \u0161to je nacionalizirao Sueski kanal. Nacisti\u010dka Njema\u010dka ostaje arhetip genocidne, ekspanzionisti\u010dke dr\u017eave. Uspore\u0111ivanje s Hitlerom implicira gotovo nezamislivo zlo, a nosi i osje\u0107aj neposredne prijetnje. Svaki novi Hitler je po definiciji stvarna i prisutna opasnost ne samo za Zapad, ve\u0107 za \u010ditav civilizirani svijet.<\/p>\n

Drugi svjetski rat je jo\u0161 uvijek jedini rat dvadesetog stolje\u0107a koji je zadr\u017eao gotovo univerzalni legitimitet, a pozivanje na njegovu povijest ima dodatnu prednost jer se svakoga tko se protivi ratu mo\u017ee osuditi kao izdajnika.<\/p>\n

\n

Krivi identitet<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Me\u0111utim, uspore\u0111ivati Putina s Hitlerom, kao i u drugim slu\u010dajevima, krajnje je neprikladno. Putin zasigurno jest nemilosrdan i autoritaran vo\u0111a. On i ruska vladaju\u0107a klasa o\u010dajni\u010dki \u017eele povratiti dio utjecaja i teritorija u isto\u010dnoj Europi koji je bio pod \u010dvrstom kontrolom Rusije u sovjetskim danima, ali je sustavno uvu\u010den u sferu zapadnog utjecaja. Otuda i brutalna invazija Ukrajine.<\/p>\n

Me\u0111utim, Njema\u010dka je pod Hitlerom bila drugo najve\u0107e gospodarstvo na planetu i zapovijedala je najmo\u0107nijom vojskom na svijetu. Re\u017eim se otvoreno hvalio svojim \u0161irokim teritorijalnim ambicijama. Prije po\u010detka rata Njema\u010dka je anektirala Porajnje, Austriju i \u010cehoslova\u010dku i nastavila brutalno okupirati ve\u0107i dio Europe. U savezu s Japanom i Italijom pokrenula je borbu za dominaciju cijelim svijetom. U zemlji i inozemstvu pokrenula je genocid industrijskih razmjera prije svega protiv \u017didova, ali i protiv Roma, homoseksualaca, komunista i socijalista.<\/p>\n

Rusija je danas regionalna sila u opadanju. Njezino je gospodarstvo rangirano na 11. mjestu u svijetu, proizvode\u0107i samo 1,32% globalnog BDP-a, u usporedbi s 40% koliko proizvode SAD i njezini saveznici. Tri ameri\u010dke dr\u017eave pojedina\u010dno imaju ve\u0107a gospodarstva. Rusija je dr\u017eava s nuklearnim naoru\u017eanjem, ali ni blizu nije vojni pandan zapadnim silama. U 2021. Rusija je potro\u0161ila oko 66 milijardi dolara na svoju vojsku. Europske \u010dlanice NATO-a same su potro\u0161ile vi\u0161e od \u010detiri puta toliko, a vojni izdaci Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava su jedanaest puta ve\u0107i.<\/p>\n

Kao \u0161to je rekao ruski stru\u010dnjak Anatol Lieven: \u201cRuska vojska koja se mjesecima morala boriti da zauzme relativno male gradove u Donbasu te\u0161ko da je sposobna zauzeti Var\u0161avu, a kamoli Berlin.\u201d Istina je, kao \u0161to je istaknuto na pro-ratnoj globalisti\u010dkoj web stranici jo\u0161 2002. godine, da su SAD jedina dr\u017eava koja zapravo ima kapacitet i stvarnu povijest serijskih invazija zemalja diljem svijeta:<\/p>\n

\u201cKoliko god neprihvatljivo zvu\u010dalo, \u010dinjenica ostaje da su Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave jedina zna\u010dajna vojna sila na svijetu sposobna u\u010dinkovito napasti, izvr\u0161iti invaziju i okupirati strane teritorije \u2014 odnosno, prijetiti drugim zemljama kao \u0161to su Nijemci i Japanci prijetili svojim susjedima u Europi.\u201d<\/p>\n

\n

Selektivno pam\u0107enje<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Izraz \u201enovi Hitler\u201c, kao i sva ratna propaganda, smi\u0161ljen je kako bi sprije\u010dio kriti\u010dko mi\u0161ljenje i sprije\u010dio ljude da propitaju stvarnu dinamiku doti\u010dnog rata. Njegova upotreba je, naravno, izrazito selektivna, jer SAD blisko sura\u0111uju s nekima od najbrutalnijih re\u017eima na planetu. Izraz je tako\u0111er povijesno specifi\u010dan, slu\u017ei to\u010dno odre\u0111enoj svrsi u to\u010dno odre\u0111eno vrijeme.<\/p>\n

Ba\u0161 kao \u0161to je \u201e\u010dudovi\u0161te\u201c Saddam Hussein bio \u201ecijenjeni saveznik\u201c Zapada tijekom Iransko-ira\u010dkog rata 1980-ih, tako je i Putin imao razdoblja blagonaklonosti Zapada. Kao \u0161to je istaknuto u prethodnom \u010dlanku ovog serijala, Tony Blair je toplo do\u010dekao Putina u Downing Streetu 2000. godine na samom vrhuncu brutalnog gu\u0161enja \u010de\u010denskog ustanka. Cijeli britanski establi\u0161ment podr\u017eavao je tada Putina, \u010dak ga je i kraljica ugostila u Buckinghamskoj pala\u010di.<\/p>\n

Ovo nije bio usamljeni slu\u010daj. Blair, koji sada \u010dvrsto podr\u017eava zapadnu ratnu uklju\u010denost u Ukrajini, i\u0161ao je tada i korak dalje i javno izjavio da Putin treba zauzeti mjesto za \u201cekskluzivnim stolom\u201d za kojim se dogovaraju va\u017eni me\u0111unarodni poslovi. Tvrdio je da bi to potaknulo Putina da \u201cpreuzme\u201d zapadne vrijednosti i zapadni ekonomski model. U to vrijeme, ameri\u010dki predsjednik Bill Clinton dao je sli\u010dnu procjenu Putina: \u201cOn je vrlo pametan i promi\u0161ljen. Mislim da s njim mo\u017eemo u\u010diniti mnogo dobroga.\u201d<\/p>\n

Blair je nastavio \u0161armirati Putinu sve dok nije oti\u0161ao s du\u017enosti 2007. U sredi\u0161tu te diplomatske igre bila je \u017eelja da se osigura ruska proizvodnja nafte za BP (British Petrolium), ali je bliski odnos tako\u0111er uklju\u010divao ogroman porast prodaje britanskog oru\u017eja Putinu. U \u0161est godina otkako je Vladimir Putin postao predsjednik Rusije 2000. godine, broj dozvola koje je britanska vlada izdala za izvoz vojne opreme u Rusiju sko\u010dio je za 550%.<\/p>\n

Kao \u0161to je sam Blair nedavno priznao, u to se vrijeme na Zapadu razmi\u0161ljalo o mogu\u0107nostima da se prona\u0111u na\u010dini za uklju\u010divanje Rusije u zapadne sigurnosne i ekonomske strukture, mogu\u0107nostima za koje je Putin bio jako zainteresiran.<\/p>\n

\n

Prekora\u010divanje granica<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Oni koji su te\u017eili uspostavi neke razine suradnje s Putinom postupno su marginalizirani unutar SAD-a i zapadnog saveza. Stavovi u SAD-u po\u010deli su se mijenjati nakon \u0161to je George Bush preuzeo du\u017enost 2001. godine. Osobito nakon napada na New York i Washington 11. rujna, nova administracija usvojila je program kri\u017earskog i \u201cciviliziraju\u0107eg\u201d djelovanja SAD-a diljem svijeta, kojeg su vidjeli kao unipolarni.<\/p>\n

\u201eNormalna\u201c diplomacija velikih sila sa svojim grubim prepoznavanjem sukobljenih interesa progla\u0161ena je zastarjelom. U drugom inauguralnom govoru predsjednik Georgea W. Busha, inzistirao je na tezi da \u201copstanak slobode u na\u0161oj zemlji sve vi\u0161e ovisi o uspostavi slobode u drugim zemljama.\u201d<\/p>\n

Ameri\u010dke elite ozbiljno su shvatile rije\u010di dr\u017eavne tajnice Madeline Albright kada je rekla da je SAD \u201enezamjenjiva nacija\u201c. Uslijedio je niz intervencija na Bliskom istoku, a SAD su sve vi\u0161e intervenirale u Latinskoj Americi, nastavile okru\u017eivati Kinu vojnim bazama i gurati NATO prema istoku Europe. U stripovskoj ma\u0161ti ameri\u010dkih predsjednika, svatko tko bi im poku\u0161ao stati na put bio je dio Osovine zla i zaslu\u017eio bi sve \u0161to bi ga sna\u0161lo.<\/p>\n

Ovaj zaokret prema otvoreno agresivnoj vanjskoj politici bio je kontekst u kojem su zapadni politi\u010dari prestali komunicirati s Putinom i po\u010deli ga demonizirati. Od Rusije se o\u010dekivalo da pristane na novi svjetski poredak koji su stvorile i kojim su dominirale Sjedinjene Dr\u017eave. Svako protivljenje smatralo se izazivanjem.<\/p>\n

Godine 2002. Bush je povukao SAD iz Sporazuma o protubalisti\u010dkim projektilima. Napetosti izme\u0111u dviju sila porasle su tijekom nezakonitog rata Zapada u Iraku. SAD i zapadne sile po\u010dele su 2008. godine otvoreno raspravljati o \u010dlanstvu Gruzije i Ukrajine u NATO-u, ne\u0161to za \u0161to su razli\u010diti ruski \u010delnici govorili da \u0107e prije\u0107i posljednju \u201ccrvenu liniju\u201d. Upozorenja su ignorirana.<\/p>\n

Kako je Ukrajina tijekom narednog desetlje\u0107a bila sve vi\u0161e uvu\u010dena u zapadnu orbitu, stav Zapada prema Putinu nastavio se zao\u0161travati. Do 2019. godine, Putin se ve\u0107 popeo na vrh liste me\u0111unarodnih izop\u0107enika. Postao je glavni svjetski zlotvor, podrivatelj \u201ena\u0161e demokracije\u201c i \u201eme\u0111unarodnog liberalnog poretka\u201c. Bilo je samo pitanje vremena kada \u0107e do\u0107i njegov red da postane \u201enovi Hitler\u201c.<\/p>\n

\nChris Nineham je britanski antiratni aktivist i jedan od pokreta\u010da Stop the War Coalition. \u010clanak je izvorno objavljen na internetskoj stranici Stop the War Coalition u srpnju 2023.<\/p>\n

Prijevod: Ad hoc feministi\u010dka antiratna koalicija<\/p><\/blockquote>\n

H-alter<\/a><\/p>\n

PRETHODNI NASTAVCI<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Neprijatelj je utjelovljenje zla: izraz \u201eNovi Hitler\u201c, kao i sva ratna propaganda, smi\u0161ljen je s ciljem spre\u010davanja kriti\u010dkog propitivanja trenutnog rata.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":376534,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-376531","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/376531","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=376531"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/376531\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":376535,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/376531\/revisions\/376535"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/376534"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=376531"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=376531"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=376531"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}