{"id":376452,"date":"2023-08-13T06:05:56","date_gmt":"2023-08-13T04:05:56","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=376452"},"modified":"2023-08-13T06:05:56","modified_gmt":"2023-08-13T04:05:56","slug":"hrvatsko-drustvo-pisaca-protiv-zakona-o-jeziku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/08\/13\/hrvatsko-drustvo-pisaca-protiv-zakona-o-jeziku\/","title":{"rendered":"Hrvatsko dru\u0161tvo pisaca protiv Zakona o jeziku"},"content":{"rendered":"<p>\u201eCijela pri\u010da o Zakonu ima izra\u017eenu politi\u010dki desno-konzervativnu intonaciju, pri \u010demu bi skupina upravo tako orijentiranih ljudi propisivala kako govoriti i pisati te davala jezi\u010dne savjete koji bi u kona\u010dnici bili samo \u0161tetni\u201c, o\u0161tro su poru\u010dili iz Hrvatskog dru\u0161tva pisaca nazvav\u0161i Nacrt prijedloga Zakona o hrvatskom jeziku bizarnim dokumentom i ulo\u017eili prigovor na stvaranje ovog zakona te zatra\u017eili da se njegov prijedlog povu\u010de iz procedure koja prema propisima traje do kraja kolovoza. Rije\u010d je o nacrtu koji je od 1. kolovoza u\u0161ao u proceduru javnog savjetovanja, a koji je nai\u0161ao na salvu kritika \u010dim je dospio u javnost.<\/p>\n<p>S druge strane ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs je budu\u0107i Zakon pretenciozno nazvao \u201enovim iskorakom u opstojnosti i razvoju hrvatskog jezika kroz sva ova stolje\u0107a\u201c, smatraju\u0107i da se radi o zalogu za o\u010duvanje i razvoj hrvatskog jezika u budu\u0107nosti.<\/p>\n<p>\u201eZakon nije puristi\u010dki, kakvim ga mnogi \u017eele predstaviti, ve\u0107 je naprotiv Zakon koji treba osigurati razvoj hrvatskog jezika ukorak s vremenom i svim dru\u0161tvenim okolnostima i pritom u\u010diniti ono \u0161to je temeljna intencija, a to je za\u0161tita i razvoj hrvatskog jezika\u201c, smatra ministar Fuchs, pozivaju\u0107i se na hrvatski identitet i hrvatsku kulturu, koji su dio europskog identiteta i europske kulture, \u0161to je, ka\u017ee, potvr\u0111eno i samim ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Fuchs smatra da Nacrt prijedloga Zakona o hrvatskom jeziku ni po \u010demu nije ograni\u010davaju\u0107i i da se ne radi o nikakvoj \u201ejezi\u010dnoj policiji\u201c.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, nakon analiziranja nacrta, u Hrvatskom dru\u0161tvu pisaca (HDP) ne misle tako, a sporno im je i \u0161to pri izradi nacrta nitko nije kontaktirao HDP, nego je u njegovoj razradi sudjelovala petero\u010dlana grupa iz Matice hrvatske.<\/p>\n<p>\u201eTakav potez, s obzirom na stvarnost u kojoj je jasno da su upravo pisci oni koji stvaraju i \u010duvaju jezik \u2013 mo\u017eemo protuma\u010diti samo kao namjerno zaobila\u017eenje onih koji bi na tu temu prvi trebali progovarati\u201c, ka\u017eu iz HDP-a.<\/p>\n<p>Napominju da, pored ve\u0107 postoje\u0107eg Instituta za hrvatski jezik i Odbora za normu hrvatskog standardnog jezika HAZU-a, ne vide nikakvu potrebu za osnivanjem novog Vije\u0107a za hrvatski jezik, kao \u0161to je predlo\u017eeno u novom zakonskom rje\u0161enju. Pronalaze da je indikativno i to \u0161to u predlo\u017eenom Vije\u0107u nema mjesta za knji\u017eevnike, \u0161to vide kao jo\u0161 jedno ignoriranje onih koji od jezika i za jezik \u017eive.<\/p>\n<p>\u201eRazlog za zaobila\u017eenje mo\u017eda le\u017ei u shva\u0107anju predlaga\u010da da bi se pisci zdu\u0161no usprotivili bespotrebnom ograni\u010davanju i uokvirivanju jezika, kakvo se ovakvim zakonom mo\u017ee dogoditi. Razumijemo dugogodi\u0161nju te\u017enju Matice hrvatske da prona\u0111e adekvatan odgovor na srpski Zakon o jeziku, vode\u0107i se idejom da je kopiranje bizarnog dokumenta bolje od nemanja bizarnog dokumenta, ali nama se, kao stvarateljima djela na na\u0161em bogatom jeziku, takvo konkuriranje \u010dini besmislenim\u201c, priop\u0107ili su iz HDP-a.<\/p>\n<p>U ovoj strukovnoj organizaciji pitaju se od \u010dega se ili od koga zapravo \u0161titi hrvatski jezik i na koji je to na\u010din on ugro\u017een.<\/p>\n<p>\u201eAko je ugro\u017een u svojoj prakti\u010dnoj upotrebi sve izra\u017eenijom polupismeno\u0161\u0107u, svrsishodnije bi bilo poraditi na opismenjavanju nacije i u tome smjeru ulo\u017eiti trud, znanje i financijska sredstva. Zakon u tome smislu ne mijenja ba\u0161 ni\u0161ta i bavi se stvarima koje nemaju nikakvo upori\u0161te u realnom trenutku hrvatskog jezika. Ako se smatra da je ugro\u017een od sve ve\u0107eg utjecaja engleskog jezika, osobito kod mladih generacija, &#8216;za\u0161tita&#8217; se mo\u017ee provoditi na druge na\u010dine \u2013 kroz odgoj i obrazovanje, nastavne kurikulume, investiranje u jezi\u010dne alate, naro\u010dito kroz poticanje \u010ditanja koje se mo\u017ee poduprijeti i boljim modelom otkupa knjiga u knji\u017enicama, kao i osmi\u0161ljenim projektima\u201c, poru\u010duju.<\/p>\n<p>U HDP-u su uvjereni da se predlo\u017eenim zakonom poku\u0161ava ograni\u010diti upotreba hrvatskog jezika koji je povijesno bio propulzivan i otvoren te propisati da sve javne obavijesti i promid\u017ebene poruke moraju biti na hrvatskom jeziku, da nazivi ustanova, proizvoda, sportskih i kulturnih objekata i priredbi te mnogih drugih manifestacija moraju biti na hrvatskom jeziku \u2013 a to je, ka\u017eu, \u201epoprili\u010dno sklizak teren\u201c, pa navode kako bi s jedne strane nazivi poput Fitness centra XX ili Vaterpolo kluba XX mogli postati neprikladni, dok s druge strane stoji \u201eneprihvatljivo niska razina kori\u0161tenja hrvatskog jezika na\u0161ih vode\u0107ih politi\u010dara i medija\u201c.<\/p>\n<p>\u201eJedna od posljedica ovakvog Zakona bila bi da, ionako prisutna, diskriminatorska politika financiranja otkupa knjiga \u2013 dobije potpuni legitimitet. Time bi javne knji\u017enice izgubile svaku mogu\u0107nost nabavke knjiga srpskih, crnogorskih i bosanskohercegova\u010dkih autora jer nisu na hrvatskom jeziku \u2013 a koje je besmisleno prevoditi. \u010cistke knji\u017eni\u010dne gra\u0111e smo u nedavnoj povijesti ve\u0107 imali, impulzivne i brutalne, a nove bi bile profinjeno zapakirane u pozivanje na odredbe Zakona\u201c, napominje se u njihovom priop\u0107enju.<\/p>\n<p>Dodaju kako je mi\u0161ljenje HDP-a da uvo\u0111enje brojnih lektorskih slu\u017ebi u javnopravna i tijela dr\u017eavne vlasti, a naro\u010dito outsourcing agencija koje \u0107e \u201eniknuti iz redova rodbine, tazbine i partijskih prijatelja\u201c, ne samo da zna\u010di jo\u0161 jedan ogroman tro\u0161ak na teret gra\u0111ana i otvaranje prostora korupciji, nego i dodatno usporavanje ionako tromog birokratskog sistema. Naime, prema predlo\u017eenom zakonskom rje\u0161enju tijela dr\u017eavne vlasti i dr\u017eavne uprave osiguravala bi \u201ejezi\u010dno ure\u0111enje propisa i drugih dokumenata iz svoje nadle\u017enosti\u201c zapo\u0161ljavanjem lektora, dok bi druga javnopravna tijela to \u010dinila anga\u017eiranjem vanjske lektorske usluge. Lektori, smatraju ideolozi ovoj prijedloga, osiguravaju \u201eterminolo\u0161ku ujedna\u010denost hrvatskoga jezika u slu\u017ebenim dokumentima na nacionalnoj i europskoj razini\u201c. Ministar Fuchs je objasnio kako je zami\u0161ljeno da lektori izvje\u0161tavaju Institut za hrvatski jezik i Vije\u0107e za hrvatski jezik o terminolo\u0161kim nedoumicama ili leksi\u010dkim prazninama u hrvatskom jeziku koje se odnose na nove pojmove.<\/p>\n<p>\u201eCijela pri\u010da o Zakonu ima izra\u017eenu politi\u010dki desno-konzervativnu intonaciju, pri \u010demu bi skupina upravo tako orijentiranih ljudi propisivala kako govoriti i pisati te davala jezi\u010dne savjete koji bi u kona\u010dnici bili samo \u0161tetni. U insistiranju na armiji pravovjernih lektora koji trebaju ispravljati javnu upotrebu jezika, izgleda da je jedini cilj njegovo \u010di\u0161\u0107enje od &#8216;srbizama&#8217;. Jezici redovito razmjenjuju rije\u010di, pa strane rije\u010di ve\u0107 stolje\u0107ima ulaze i u na\u0161 jezik. Zbog njih on nije nimalo manje na\u0161 i one sigurno nisu ugrozile na\u0161 jezi\u010dni ili nacionalni identitet\u201c, poru\u010duju iz HDP-a.<\/p>\n<p>Uvjereni su da bi, iako se u prijedlogu isti\u010de da se ne\u0107e zadirati u slobodu knji\u017eevno-umjetni\u010dkog izra\u017eavanja ili u privatni govor, stalna kontrola i pritisak od strane zami\u0161ljenog Vije\u0107a proizvodila strah i jako brzo dovela do autocenzure. Takav perfidni oblik kontrole i ograni\u010davanja jezi\u010dne kreativnosti, isti\u010du, nije prihvatljiv. Upozoravaju da je ovakav zakon nepotreban i da njegov jedini u\u010dinak mo\u017ee biti stvaranje temelja za sve rigoroznije ograni\u010davanje upotrebe jezika koji se razvijati mo\u017ee jedino kroz slobodnu upotrebu, trajnu javnu raspravu i poticanje knji\u017eevno-umjetni\u010dkog izra\u017eavanja<\/p>\n<p>\u201eIzra\u017eavamo \u010dvrsto protivljenje jezi\u010dnoj politici zasnovanoj na ideologiji podjela i ograni\u010davanja, jer bi dovela do zatvaranja hrvatskog jezika prema drugim, potpuno razumljivim jezicima iz susjedstva, a time i prema dru\u0161tvima s kojima u velikoj mjeri dijelimo \u017eivot\u201c, zaklju\u010duju u HDP-u.<\/p>\n<p>S druge strane, unato\u010d kritikama javnosti, predlaga\u010di se nadaju da \u0107e nakon procesa javnog savjetovanja nacrt zakona na jesen biti usvojen na Vladi te potom, u dva \u010ditanja, i u Hrvatskom saboru, te o\u010dekuju da \u0107e Zakon o hrvatskom jeziku biti donesen i prije kraja ove godine.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/lupiga.com\/vijesti\/hrvatsko-drustvo-pisaca-protiv-zakona-o-jeziku-izgleda-da-je-jedini-cilj-ciscenje-od-srbizama\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Lupiga.Com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Izgleda da je jedini cilj \u010di\u0161\u0107enje od &#8216;srbizama&#8217;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":218150,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[3362,3363],"class_list":["post-376452","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-hrvatski-jezik","tag-srbizmi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/376452","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=376452"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/376452\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":376455,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/376452\/revisions\/376455"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/218150"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=376452"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=376452"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=376452"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}