{"id":376307,"date":"2023-08-11T09:57:56","date_gmt":"2023-08-11T07:57:56","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=376307"},"modified":"2023-08-11T09:57:56","modified_gmt":"2023-08-11T07:57:56","slug":"zasto-je-dobro-jesti-svinjsku-mast-slaninu-i-luk","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/08\/11\/zasto-je-dobro-jesti-svinjsku-mast-slaninu-i-luk\/","title":{"rendered":"Za\u0161to je dobro jesti svinjsku mast, slaninu i luk"},"content":{"rendered":"

Svinjska mast je jedna od onih kontroverznih namirnica oko koje se i dan danas di\u017ee pra\u0161ina u smislu da li je jesti ili zaobi\u0107i. Iako se dugi niz godina smatrala lo\u0161om namirnicom, svinjska mast ima brojne koristi ako se koristi pravilno i umjereno. Iako se u kontekstu svinjske masti uvijek spominju zasi\u0107ene masti i holesterol, svinjska mast ima oko 40 odsto zasi\u0107enih masti, oko 50 odsto mononezasi\u0107ene masti (najvi\u0161e oleinske i palmitoleinske) i oko 10 odsto polinezasi\u0107enih masti (linolna, linolenska, arahidonska i DHA), pi\u0161e nutricionistica Andrea Biland\u017eija<\/a> za zagreba\u010dki Ve\u010dernji list.<\/p>\n

Svinjska mast bogata je vitaminima A, D i E, a osim toga, sadr\u017ei i dosta kalorija, zbog \u010dega bi trebalo da budemo oprezni. Dnevni kalorijski unos iz masti ne bi trebalo da prelazi maksimalnih 30 odsto.<\/p>\n

Osim \u0161to masno\u0107e iz masti uop\u0161teno poma\u017eu i u apsorpciji vitamina, svinjska mast sadr\u017ei holesterol koji se u tijelu pod uticajem UV zraka pretvara u vitamin D zna\u010dajan za apsorpciju kalcijuma.<\/p>\n

Svinjska mast idealna je za pr\u017eenje i termi\u010dku obradu hrane jer pokazuje najve\u0107u otpornost pri visokim temperaturama, odnosno ima visoku ta\u010dku klju\u010danja, zbog \u010dega je jedno od najstabilnijih ulja za termi\u010dku obradu pri povi\u0161enim temperaturama.<\/p>\n

Masti u slanini su oko 50 odsto mononezasi\u0107ene, a veliki dio njih je oleinska kiselina, ona koja se nalazi i u maslinovom ulju. Preostala masno\u0107a u slanini je 40 odsto zasi\u0107ena i 10 odsto vi\u0161estruko nezasi\u0107ena, uz pristojnu koli\u010dinu holesterola. Holesterol u ishrani bio je problem u pro\u0161losti, ali danas znamo da unos holesterola ima manji uticaj na nivo holesterola u krvi.<\/p>\n

Iako se i dalje vjeruje da visok unos zasi\u0107enih masno\u0107a mo\u017ee da pove\u0107a odre\u0111ene \u010dinioce rizika za bolesti srca, studije jo\u0161 uvijek nijesu uspjele da doka\u017eu nikakve konkretne veze izme\u0111u unosa zasi\u0107enih masti i bolesti srca.<\/p>\n

Meso je uop\u0161teno izvor brojnih nutrijenata, pa tako i slanina. Osim proteina, u slanini mo\u017eemo na\u0107i vitamine B kompleksa, selen, fosfor, gvo\u017e\u0111e, cink itd. Jo\u0161 jedna stvar koju moramo imati na umu kod konzumacije slanine je \u010dinjenica da sar\u017ei dosta soli, zbog \u010dega oprezni s unosom moraju biti ljudi koji pate od visokog krvnog pritiska.<\/p>\n

Kada kupujete slaninu, pripazite na mogu\u0107i dodatak nitrata i nitrita koji, ako se podvrgnu visokoj temperaturi, prelaze u kancerogeni nitrozamin. Zbog toga bi slaninu bilo najbolje jesti u prirodnom obliku, a izbjegavati pr\u017eenje na visokim temperaturama.<\/p>\n

Iako sadr\u017ei oko 400 kalorija na 100 grama i oko 40 odsto od toga je masno\u0107a, slanina je vrlo kvalitetna namirnica koja mo\u017ee itekakao da na\u0111e mjesto na va\u0161em tanjiru \u2013 klju\u010d je, naravno, u umerenosti i pravilnom baratanju ovom namirnicom u kuhinji, sugeri\u0161e nutricionistkinja..<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de luka, on je bogat hranljivim materijama, ima malo kalorija, ali ima puno vitamina i minerala. Jedna srednja glavica luka ima samo 44 kalorije, ali donosi veliku dozu vitamina, minerala i vlakana. Ovo povr\u0107e ima posebno visok sadr\u017eaj vitamina C, hranljive materije koje su uklju\u010dene u regulaciju imunog sistema, proizvodnju kolagena, obnovu tkiva i apsorpciju gvo\u017e\u0111a. Vitamin C tako\u0111e djeluje kao sna\u017ean antioksidans u na\u0161em tijelu, \u0161tite\u0107i \u0107elije od o\u0161te\u0107enja uzrokovanih nestabilnim molekima koji se nazivaju slobodni radikali.<\/p>\n

Luk je tako\u0111e bogat vitaminima B kompleksa, uklju\u010duju\u0107i folnu kiselinu i vitamin B6 \u2014 koji igraju klju\u010dnu ulogu u metabolizmu, proizvodnji crvenih krvnih zrnaca i funkciji \u017eivaca.<\/p>\n

Luk je dobar izvor kalijuma, minerala koji je zaslu\u017ean za normalnu \u0107elijsku funkciju, ravnote\u017eu te\u010dnosti, pravilna rad nervnog sistema, rad bubrega i kontrakciji mi\u0161i\u0107a. Luk sadr\u017ei antioksidanse i materije koje se bore protiv upala, smanjuju trigliceride i nivo holesterola \u2013 a sve to mo\u017ee da smanji rizik od sr\u010danih bolesti.<\/p>\n

Njegova sna\u017ena protivupalna svojstva tako\u0111e mogu da pomognu u smanjenju visokog krvnog pritiska i za\u0161tite od krvnih ugru\u0161aka. Tako\u0111e je dokazano da luk smanjuje nivo holesterola. Zbog mnogih korisnih materija koje se nalaze u luku, njegova konzumacija mo\u017ee da pomogne u smanjenju visokog \u0161e\u0107era u krvi. Luk ima antibakterijska svojstva i podsti\u010de zdravlje sistema za varenje, \u0161to mo\u017ee pobolj\u0161ati imunu funkciju.<\/p>\n

Dodavanje vi\u0161e luka u ishranu jednostavan je na\u010din da pobolj\u0161amo svoje cjelokupno zdravlje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iako se i dalje vjeruje da visok unos zasi\u0107enih masno\u0107a mo\u017ee da pove\u0107a odre\u0111ene \u010dinioce rizika za bolesti srca, studije jo\u0161 uvijek nijesu uspjele da doka\u017eu nikakve konkretne veze izme\u0111u unosa zasi\u0107enih masti i bolesti srca<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":376310,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-376307","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/376307","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=376307"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/376307\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":376311,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/376307\/revisions\/376311"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/376310"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=376307"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=376307"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=376307"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}