{"id":376193,"date":"2023-08-10T06:35:33","date_gmt":"2023-08-10T04:35:33","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=376193"},"modified":"2023-08-10T06:44:23","modified_gmt":"2023-08-10T04:44:23","slug":"phoolan-devi-od-banditske-kraljice-do-parlamentarne-zastupnice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/08\/10\/phoolan-devi-od-banditske-kraljice-do-parlamentarne-zastupnice\/","title":{"rendered":"Phoolan Devi \u2013 Od banditske kraljice do parlamentarne zastupnice"},"content":{"rendered":"

Autorka: Paula \u0106a\u0107i\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

U selu Ghura Ka Purva (Uttar Prade\u0161, Indija) 10. kolovoza 1963. godine, u obitelji koja je pripadala kasti Mallah (kasta la\u0111ara i ribara, spada me\u0111u najni\u017ee kaste) ro\u0111ena je\u00a0Phoolan Devi (\u201eboginja cvije\u0107a\u201c). Bila je \u010detvrto od \u0161estero djece, ali samo su ona i starija sestra do\u017eivjele odraslo doba.
\nVe\u0107 kao djevoj\u010dica se suo\u010dila s nepravdom; njezin otac je posjedovao ne\u0161to zemlje na kojoj je bilo drvo nima te je planirao zasaditi jo\u0161 drve\u0107a kako bi mogao platiti vjen\u010danja svojih k\u0107eriju. Na\u017ealost, Phoolaninog oca je za zemlju prevario njezin stric koji ju je istukao, a njezina oca izvrije\u0111ao. Kao 11-godi\u0161njakinja, Phoolan se u javnosti sukobila s ro\u0111akom kako bi vratila zemlju.<\/p>\n

No, osje\u0107aj za pravdu koji se pojavio kod Phoolan u ranoj dobi podosta ju je stajao. Njezin stric ju je prisilno dao udati za mu\u0161karca 20 godina starijeg od nje. Kao 11-godi\u0161nja djevoj\u010dica bila je izlo\u017eena u\u017easnom teroru; mu\u017e ju je neprekidno silovao i poku\u0161avao \u201edisciplinirati\u201c, no Phoolan se nije dala te je pobjegla svojim roditeljima. Po povratku, ponovo se uklju\u010dila u obiteljski sukob oko zemlje zbog \u010dega ju je ro\u0111ak s kojim se prije sukobila la\u017eno optu\u017eio za plja\u010dku, a ona\u00a0je potom bila uhi\u0107ena. U zatvoru su je neprestano silovali i tukli. Kad je iza\u0161la iz zatvora, njezin se dru\u0161tveni polo\u017eaj, kao i polo\u017eaj njezine obitelji, pogor\u0161ao do te mjere da je njezina obitelj morala pla\u0107ati da bi uzimala vodu sa seoskog izvora.<\/p>\n

Godine 1979. pridru\u017eila se bandi oru\u017eanih plja\u010dka\u0161a. Postoje razne teorije kako je zavr\u0161ila tamo, primjerice, da je bila prodana ili da su je oteli. Bilo kako bilo, sljede\u0107e \u010detiri godine vododerine rijeke \u010cambal su postale njezin dom. Vo\u0111a bande je bio Babu Gu\u0111ar, pripadnik vi\u0161e kaste, koji je neprestano poku\u0161avao zlostavljati Phoolan. Njegove poku\u0161aje je sprje\u010davao drugi \u010dlan bande, Vikram Mallah, koji je pripadao istoj kasti kao Phoolan te se s njome suosje\u0107ao. Napetost me\u0111u dvojicom svoj je vrhunac imala kada je Babu Gu\u0111ar poku\u0161ao silovati Phoolan, stoga ga je Vikram ubio. Nakon toga, upustila se je u vezu s Vikramom koji je postao novi vo\u0111a bande.<\/p>\n

Me\u0111u prvim \u017ertvama Phoolan Devi je navodno bio njezin mu\u017e, kojega je izbola i ostavila nasred ulice da umre s natpisom koji je upozoravao da \u0107e tako zavr\u0161iti i drugi stariji mu\u0161karci, ako su budu \u017eenili djevoj\u010dicama.<\/p>\n

Postoje razne verzije o doga\u0111ajima u \u017eivotu Phoolan Devi, a neke od njih ni ona sama nikad nije opovrgla ili potvrdila, stoga je gotovo nemogu\u0107e nai\u0107i na tekst ili \u010dlanak o njoj, a da rije\u010d \u2018navodno\u2019 nije upotrebljena.<\/p>\n

Kako god bilo, Phoolan je privukla pozornost cijele Indije nakon \u0161to se dogodio masakr u Behmaiju. Godine 1981. navodno je predvodila svoju bandu kako bi se osvetila nakon \u0161to je bila grupno silovana, ili po drugim verzijama, nekoliko dana zatvorena od strane druge bande te sustavno zlostavljana i silovana. Tra\u017eila je svoje silovatelje, a kad ih nitko nije htio izdati, izvela je i poredala 20-ak pripadnika vi\u0161e kaste Thakur te ih poubijala. Tada je zaradila novo ime: Bandit Queen.<\/p>\n

Dvije godine poslije je pregovarala o svojoj predaji kako bi izbjegla smrtnu kaznu. Iako je prihvatila izvr\u0161avanje osmogodi\u0161nje kazne, odslu\u017eila je 11 godina bez su\u0111enja, a pu\u0161tena je zahvaljuju\u0107i naporima glavnog ministra Uttar Prade\u0161a, Mulajama Singha Jadava\u00a0koji je tako\u0111er pripadao ni\u017eoj kasti te \u010dija je vlada povukla sve optu\u017enice protiv Devi. Ne\u0161to prije njezina izlaska iz zatvora, godine 1994. je predstavljen bolivudski film Bandit Queen, \u010dime je njezin lik populariziran. Sama Phoolan nije bila naro\u010dito zadovoljna ekranizacijom svoga \u017eivota i zahtijevala je da ga se zabrani, a po nekim navodima je \u010dak prijetila da \u0107e se zapaliti ako se ne obustavi prikazivanje filma.<\/p>\n

Godine 1996. Phoolan je iskoristila svoj kultni status i kao \u010dlanica stranke Sama\u0111vadi, pobijedila je na izborima i postala zastupnica u parlamentu.
\nGodine 2001.,\u00a0 ispred njezina doma u New Delhiju, Phoolan je ustrijeljena, nakon \u0161to su u nju pucala trojica maskiranih mu\u0161karaca. Glavni osumnji\u010denik, \u0160er Singh Rana, je navodno tvrdio da ju je ubio kako bi se osvetio za masakr u Behmaiju.<\/p>\n

\n

Heroina, a ne zlo\u010dinka (?)<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Phoolan Devi nazivana je narodnom junakinjom, feministi\u010dkim Robinom Hoodom, paradoksom, zlo\u010dinkom, osvetnicom. Neizbje\u017eno je zaklju\u010diti kako je od nje stvoren veliki mit, velika pri\u010da koja, dok jedne zapanjuje, druge zgra\u017eava. No, za\u0161to nas tako fascinira njezina \u017eivotna pri\u010da?<\/p>\n

Indija je zemlja u kojoj se boginje \u0161tuje, dok obi\u010dne \u017eene i dalje imaju drugorazredni polo\u017eaj u dru\u0161tvu. Phoolan se susrela s dvostrukom opresijom; kao pripadnica ni\u017ee kaste i kao \u017eena u tradicionalnom patrijarhalnom dru\u0161tvu. Iako je ro\u0111enjem \u201eboginja cvije\u0107a\u201c, njoj se nisu prinosili darovi i \u017ertve, ve\u0107 je sama postala \u017ertvom, a to bi i ostala da na nasilje nije uzvratila nasiljem.<\/p>\n

Pitanje tzv. kulture silovanja u Indiji, aktualiziralo se slu\u010dajem Nirbhaje i dokumentarcem \u201eK\u0107i Indije\u201c, no to je samo jedan od mnogih izoliranih slu\u010dajeva koji bi periodi\u010dno odjeknuli Zapadom, a nakon nekoga vremena bi ponovo bili zaboravljeni.<\/p>\n

Kako god gledali na Phoolan Devi, bilo da su pojedinosti iz njezina \u017eivota istinite ili fiktivne, potrebne su nam junakinje poput nje. Naravno, nasilje ne treba i ne smije biti odgovor, ali \u0161to u\u010diniti kada \u017eivite u dru\u0161tvu u kojem je \u017ertva po difoltu i glavni krivac, odnosno kada ne postoji volja za istjerivanjem pravde, \u0161to je \u010desto pogubno za samu \u017ertvu?<\/p>\n

Potreban nam je \u201emit\u201c o Phoolan, jer to je \u201emit\u201c o \u017eeni koja se oduprla patrijarhatu i hrabro suo\u010dila sa svakodnevicom brojnih Indijki, ali i drugih \u017eena na svim krajevima svijeta. Uostalom, taj \u201emit\u201c je odavno trebao prestati biti mitom, odnosno borba za pravdu ne bi smjela biti svedena na trivijalnu ekskluzivu o \u017eeni \u2018koja nije poput drugih\u2019.<\/p>\n

Na\u017ealost, brojne su \u017eene i dalje prisiljene sudjelovati u gerilskom feminizmu (npr. Gulaab gang i sl.), mo\u017eda miroljubivijem nego Phoolan, ali i dalje veoma dru\u0161tveno rubnom i podosta isklju\u010denom te izoliranom od glavne politi\u010dke struje u javnom \u017eivotu, tj. patrijarhalnih struktura mo\u0107i.<\/p>\n

\u201cBefore I was married, I thought the sound of bangles jangling on my forearms would be delightful. I looked forward to being able to wear bells around my ankles and silver necklaces around my neck, but not any more, not since I had learned what they represented for the man who gave them. A necklace was no prettier than a piece of of rope that ties a goat to a tree, depriving it of freedom.\u201d<\/p><\/blockquote>\n

voxfeminae.net<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Indija je zemlja u kojoj se boginje \u0161tuje, dok obi\u010dne \u017eene i dalje imaju drugorazredni polo\u017eaj u dru\u0161tvu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":376196,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-376193","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/376193","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=376193"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/376193\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":376198,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/376193\/revisions\/376198"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/376196"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=376193"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=376193"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=376193"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}