{"id":376079,"date":"2023-08-09T07:19:12","date_gmt":"2023-08-09T05:19:12","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=376079"},"modified":"2023-08-09T07:19:12","modified_gmt":"2023-08-09T05:19:12","slug":"uskrsnuce-zloduha","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/08\/09\/uskrsnuce-zloduha\/","title":{"rendered":"Uskrsnu\u0107e zloduha"},"content":{"rendered":"

Autor: Julien Charles*<\/strong><\/p>\n

O povijesti zapadne mr\u017enje prema Rusima i o rehabilitaciji nacista: Na\u0161a kolektivna svijest je definitivno oblikovana da najvi\u0161e prezire potomke sovjetskog komunizma, koje prvo treba kazniti za grijehe otaca, a zatim i za obranu svoje nacionalne autonomije. Rat i ratna propaganda \u010desto su vrsta industrijalizirane mr\u017enje, organizirane zlobe naoru\u017eane oru\u0111em smrti.<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Iznimno popularni \u0161vedski noir kriminalisti\u010dki romani Larsa Keplera dio su jedne od najzanimljivijih serijala u nordijskoj kriminalisti\u010dkoj knji\u017eevnosti. Osobito je popularan serijal s inspektorom Joonom Linnom u kojem policijski detektivi prate serijskog ubojicu koji poput Hannibala (Lectora, op.prev.) uni\u0161tava one za koje smatra da to zaslu\u017euju. Tek pred kraj prvog romana sinulo mi je da je ubojica Rus. Jurek Walter biv\u0161i je vojnik, nemilosrdno cini\u010dan, imun na bol i brutalno u\u010dinkovit mu\u010ditelj i ubojica mu\u0161karaca i \u017eena. Njegov grozni\u010davo sumanuti cilj je \u2018vratiti red\u2019 ka\u017enjavanjem onih kriminalaca koji su se izvukli po\u010diniv\u0161i mnogo bla\u017ea kriminalna djela od ubojstva. Ukratko, nezamislivi psihopat kakav se mogao pojaviti samo na ru\u0161evinama Sovjetskog Saveza. Personifikacija zla.<\/p>\n

Lik u romanu utjelovljuje verziju Edward Saidovog orijentalizma, procesa kojim Zapad karikiraturalno i pojednostavljeno prikazuje druge regije, nacije i ljude. Tako da odmah znate o \u010demu se radi. Gotovo kao neka vrsta intelektualne stenografije kojom se karakteriziraju i odbacuju cijele populacije. Izvr\u0161ite konceptualno nasilje nad njima sve dok ih ne svedete na oblik koji se uredno uta\u010de u zapadnja\u010dko poimanje svijeta. Oblik koji se uklapa u zapadnja\u010dku kozmologiju, u kojoj SAD i Europa sjaje kao zvijezde vodilje na nebeskom svodu treperavog blje\u0161tavila. Podrazumijeva se da sva nebeska tijela o\u010dajni\u010dki trebaju vodstvo zapadnja\u010dke zvijezde Danice.<\/p>\n

Primjeri dinamike orijentalizma posebno su prisutni u Hollywoodu. Bezbrojne serije i filmovi suprotstavili su pravovjerne Amerikance gomili sumanutih Latinoamerikanaca, Slavena, Arapa, Perzijanaca i Azijaca \u017eeljnih genocida, svjetske dominacije i bezbrojnih drugih monomanijskih planova. Naravno, ovdje je na djelu projekcija u fikcionalne stajlinge \u201cnajboljih umova [na\u0161e] generacije\u201d, kako je to rekao Ginsberg.<\/p>\n

Za razliku od Keplerove knjige, filmovi s Tomom Cruisom i likom Jacka Reachera iskori\u0161tavaju ve\u0107 otrcani lik sovjetskog psihopata pu\u0161tenog na slobodu u naivnim i miroljubivim demokracijama Zapada. Zec je \u010dovjek koji je pobjegao ili pre\u017eivio gulage u Sibiru kako bi pusto\u0161io Zapadom. U jednoj sceni opisuje kako si je jednom prilikom odgrizao nekoliko prstiju kako bi izbjegao rad u sibirskim rudnicima sumpora. \u010covjek tako iznimnih sposobnosti bez sumnje mo\u017ee biti koristan odre\u0111enim organizacijama, misli si on. Zec zatim poti\u010de jednog od svojih ni\u017eerangiranih razbojnika da si odgrize palac u znak vjernosti ili ve\u0107 nekog sli\u010dnog poreme\u0107enog dokaza. Razbojnik \u2013 premekan i previ\u0161e \u010dovjek \u2013 to ne mo\u017ee u\u010diniti i biva pogubljen po kratkom postupku. Iako do tada nije ubijao, Zec postaje psihopat, pitaju\u0107i se za\u0161to su Zapadnjaci tako slabi.<\/p>\n

Obratite pa\u017enju na scenografiju u filmu \u201cRed Sparrow\u201d s Jennifer Lawrence. Prizori sa Zapada dobro su osvijetljeni i preplavljeni ljudskim emocijama; prizori iza \u201c\u017eeljezne zavjese\u201d su zamagljeni, jednobojni, stilski zastarjeli, li\u0161eni ljudske empatije. Ukratko, potpuno depresivno. Naravno, kao dio treninga lik Jennifer Lawrence \u2013 Dominika \u2013 u uni\u0161tavanju svojih ljudskih emocija (sve same slabosti) i \u010deli\u010denju u umjetnosti nemilosrdne manipulacije, mora se pojaviti gola pred svojim razredom i zadovoljiti po\u017eudu mu\u0161karca koji ju je prethodno napao.<\/p>\n

\n

Kroni\u010dna ogor\u010denost<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Ovo su karikature Rusa koje je o\u010dito \u017eivot u SSSR-u do temelja dehumanizirao. No, ono \u0161to je stvarno dehumaniziralo ove likove je propaganda koja ih je izmislila.<\/p>\n

Malo je doga\u0111aja koji vi\u0161e rasplamsavaju ovu vrstu orijentalizma od rata ili proxy rata s Rusijom, ameri\u010dkom b\u00eate noire. Unato\u010d \u010dinjenici da je [berlinski] Zid sru\u0161en prije 30 godina. Unato\u010d \u010dinjenici da je Zapad u\u017eivao u produljenom razdoblju neobuzdane plja\u010dke u biv\u0161im sovjetskim republikama. Tijekom tog vremena stope smrtnosti gra\u0111ana tih novonastalih dr\u017eava naglo su porasle, prvenstveno zahvaljuju\u0107i gubitku velikodu\u0161ne socijalne potpore, koju su izdvajala njihova biv\u0161a sovjetska gospodarstva. Unato\u010d \u010dinjenici da je Vladimir Putin uvjereni neoliberal koji je opetovano te\u017eio dubljoj integraciji s Europom i Amerikom, poput pastorka koji o\u010dajni\u010dki tra\u017ei svoje pravo po ro\u0111enju me\u0111u gomilom bra\u0107e i sestara. Unato\u010d svemu tome, Putinova patriotska \u017eelja da ponovno uspostavi Rusiju kao odr\u017eivu gospodarsku i vojnu silu nepopravljivo ga je osudila u o\u010dima Zapada. On je poput Keplerovog ubojice, manifestacija \u010distog zla. Osim \u0161to je Putin stvaran.<\/p>\n

Sve to poti\u010de iz duge tradicije rusofobije. Poti\u010de jo\u0161 iz Napoleonovih ratova u Europi koji su pobudili strah od ruske zavjere za osvajanje Europe; do kasnije paranoje britanskih kolonizatora da \u0107e im Rusija preoteti indijski potkontinent; do rata za svrgavanje bolj\u0161evika i \u017eustrog odgovora na pri\u010de o masovnim pokoljima pod sovjetskom vla\u0161\u0107u. Hitler je 1944. ovako opisao Ruse: \u201cOni nisu ljudska bi\u0107a: to su zvijeri iz azijskih stepa, a bitka koju vodim protiv njih je bitka za dostojanstvo europskih naroda\u201d. Ova re\u010denica sa\u017eima ideologiju u pozadini njema\u010dkog plana da pobiju 100 milijuna Rusa nakon \u0161to poraze SSSR. Isto tako, rijetko se spominje da su komunisti bili jedna od svega nekoliko skupina koje su nacisti odlu\u010dno predodredili za likvidaciju. Rusi su \u017ertvovali 27 milijuna ljudi bore\u0107i se protiv fa\u0161izma. Ovaj se ljudski gubitak tako\u0111er rijetko isti\u010de.<\/p>\n

Mccarthyjevska paranoja bila je posebno akutan primjer ove kroni\u010dne fobije. U dana\u0161njoj propagandi mo\u017ee se osjetiti da\u0161ak tih prastarih predrasuda. Refleksna agresija prema ruskoj akciji u Ukrajini (nedavni \u010dlanak u britanskom The Timesu naslovljen je \u201cRussia\u2019s casual savagery is seared into its soul\u201d (\u201cRusko neobuzdano divlja\u0161tvo upisano je u rusku du\u0161u\u201d). Ovaj najnoviji izljev \u017eu\u010di djelomi\u010dno izgleda kao eksplozija nerazrije\u0161ene rusofobne tjeskobe iz Trumpove ere, a mo\u017eda i one od prije sto godina, koja je tek djelomi\u010dno raspr\u0161ena padom Zida. Ipak, ta fobija je oduvijek bila tu, \u010dak i u mete\u017eu kapitalisti\u010dke plja\u010dke nakon pada Zida pod slaba\u0161nim nadzorom pijanog Borisa Jeljcina dok recitira Pu\u0161kina. Rusi, uglavnom Moskovljani, u novije su vrijeme prikazivani kao amoralni, lopovski mafija\u0161i zavedeni sjajem kapitala, groteskno brutalni mu\u0161karci i trofejne \u017eene. Malo se pritom govorilo o svijetu bez vrijednosti u koji su bili ba\u010deni udarom kapitala na dru\u0161tvo koje uop\u0107e nije bilo spremno za to.<\/p>\n

\u010cak se i danas mogu na\u0107i djeli\u0107i starog hitlerovskog tropa koji kola zapadnim mainstreamom. Nedavno je na njema\u010dkom kanalu ZDF, go\u0161\u0107a emisije Markus Lanz Show podsjetila gledatelje, uz prezriv osmijeh, da: \u201c\u010cak i ako Rusi izgledaju kao Europljani, oni nisu Europljani\u201d. Nesuvislo je pri\u010dala o slavenskom pogledu na smrt i primijetila da \u201cnemaju koncept liberalnog, postmodernog \u017eivota\u201d. Mogla je isto tako re\u0107i da su Rusi zvijeri iz azijskih stepa i uputiti gledatelje na film Jack Reacher. Nakon \u010dega bi mo\u017eda donirali najnovijem fondu za nacionalnu \u010disto\u0107u.<\/p>\n

\u010cini se da je to dijelom sirovi rasizam, ali i psiholo\u0161ka potreba za vanjskim neprijateljem \u017eitelja nacionalnih dr\u017eava. I \u010dovjek se pita \u2013 ne koristi li se rasa upravo s tim ciljem. I proizlazi li ta psiholo\u0161ka potreba iz \u017eelje za nekom vi\u0161om nacionalnom svrhom ili prije iz neumoljive potrebe kapitala za novim tr\u017ei\u0161tima \u2013 i geoprostornim zahtjevima koji idu s tim ruku pod ruku. Iza ovih modernih geopoliti\u010dkih sukoba zasigurno se nazire povijesni koncept Lebensraum-a.<\/p>\n

\n

Ovisni o konfliktu<\/h2>\n<\/blockquote>\n

No, ne radi se samo o ksenofobnom strahu od slavenskih naroda. Ovdje je na djelu jo\u0161 jedan element. Sjetimo se Colina Powella, biv\u0161eg na\u010delnika Zdru\u017eenog sto\u017eera SAD-a (Joint Chiefs of Staff) \u2013 i majstora prezentacije neistina pred Vije\u0107em sigurnosti UN-a. Jednom je prilikom rekao novinaru da se boji da mu nakon pada Sovjetskog Saveza \u201cponestaje neprijatelja\u201d. Nesvjesno je otkrio tajno na\u010delo vanjske politike Washingtona \u2013 da uvijek mora imati neprijatelja. Washington ne mo\u017ee zamisliti svijet nastanjen miroljubivim ljudima, uklju\u010denim u spokojnu tr\u017ei\u0161nu razmjenu, koji slave mir dok povremeno podsje\u0107aju nove generacije na opasnosti sukoba. Ovo nije samo oholost u mentalnom univerzumu planera ameri\u010dke hegemonije, bili oni umirovljeni generali na medijskim mre\u017eama, pomo\u0107nici kabineta koji skiciraju preuzimanja vlasti ili dobro pla\u0107eni slu\u017ebenici u washingtonskim think thankovima, a svakako ne u jezivim hodnicima \u201cobrambenih\u201d lobista K Streeta. Da Putin ne postoji, Washington bi ga izmislio. Kao \u0161to su izmislili, u iznena\u0111uju\u0107oj mjeri, Osamu bin Ladena i njegove prista\u0161e iz Al Qaide.<\/p>\n

Naj\u010de\u0161\u0107e taj neprijatelj mora biti stvoren ni iz \u010dega. Oni se obi\u010dno ne pojavljuju sami. Malobrojne zemlje \u017eele ratovati sa Sjedinjenim Dr\u017eavama. U najgorem slu\u010daju, ve\u0107ina nacija je nezainteresirana za podvrgavanje ameri\u010dkoj vladavini, koja se o\u010dituje na bezbroj na\u010dina \u2013 protejsko \u010dudovi\u0161te koje \u0161iri svoje pipke diljem svijeta. Meka mo\u0107, tvrda mo\u0107, nevidljiva mo\u0107. Bio to petro-dolar i SWIFT sustav koji podre\u0111enu naciju stavlja pod vje\u010dnu prijetnju ameri\u010dkih sankcija (oblik ekonomskog kolonijalizma). Bilo da se radi o bilateralnim sigurnosnim aran\u017emanima koji infiltriraju zemlju ameri\u010dkim vojnim osobljem i zarobljavaju je dugoro\u010dnim ugovorima o naoru\u017eanju s washingtonskim vojnim dobavlja\u010dima (oblik vojnog pokoravanja). Bilo da se radi o te\u0161kim i odvratnim ugovorima o zajmu s Breton Woods institucijama pomo\u0107u kojih korumpirane banke globalnog Sjevera porobljavaju generacije gra\u0111ana (oblik vazalstva). A slaba\u0161ne mogu\u0107nosti bijega iz tih okolnosti uklju\u010duju metastaziraju\u0107e servisiranje duga i posljedi\u010dnu deflaciju duga, rasprodaju nacionalnog naslije\u0111a ili traumu hiperinflacije i ekonomskog kolapsa. Birajte mudro.<\/p>\n

Umjesto da budu neprijatelji ameri\u010dke dr\u017eave, takve bi nacije radije da ih ostave na miru. Da eksperimentiraju s alternativnim ekonomskim modelima uklju\u010duju\u0107i socijalizam i njegove razne hibride. Da trguju u lokalnim valutama. Da se svrstaju u regionalne gospodarske blokove. Ali ova opcija \u2013 poku\u0161aj implementacije ekonomske strukture koja nije zapadni neoliberalizam \u2013 za Washington je anatema. Samo pitajte Rusiju, Kinu, Iran, Venezuelu, Brazil, Siriju, Libiju, Sjevernu Koreju i bilo koju drugu naciju koja \u017eeli prokr\u010diti vlastiti put.<\/p>\n

\n

Pravi neprijatelj<\/h2>\n<\/blockquote>\n

To nas dovodi do pravog neprijatelja Sjedinjenih Dr\u017eava. Unato\u010d analizama koje govore suprotno, to nije fa\u0161izam. Fa\u0161izam je samo krajnja to\u010dka kapitalizma, koja \u0107e se gotovo sigurno pojaviti gdje god se kapitalizam prakticira na nereguliran i besraman na\u010din. Kako bogatstvo srednje klase nestaje, koliko god \u0161irokih razmjera bilo, a ekstremno bogatstvo i privilegije se pove\u0107avaju, koliko god u uskim krugovima, bit \u0107e potrebna sila koja \u0107e homogenizirati ogor\u010deno i nemirno stanovni\u0161tvo. Upravo sada smo svjedoci ove tranzicije na Zapadu.<\/p>\n

Sve ovo govori da fa\u0161izam nikada nije bio primarni neprijatelj. Pravi neprijatelj je komunizam. Zapadni kapital ne mo\u017ee podnijeti ideju radni\u010dke dr\u017eave pune nacionaliziranih poduze\u0107a posve\u0107enih op\u0107em blagostanju. Dr\u017eave koje umanjuju va\u017enost profita i stigmatizira ga kao pohlepu i lihvarstvo. Ovo je za Washington uvijek bio najgori mogu\u0107i scenarij dok je gledao kako se ostvaruje u bolj\u0161evi\u010dkoj revoluciji, koja je bila no\u017e u boku kapitala zbog kojega je krvario 74 godine i koji ga je sve to vrijeme histeri\u010dno poku\u0161avao okon\u010dati.<\/p>\n

\u010cak ni sramotna po\u0161ast nacizma koja se uzdigla u srcu civilizirane Europe nije bila dovoljna da fa\u0161izam uzdigne iznad komunizma kao dr\u017eavnog neprijatelja broj jedan. Kao \u0161to John Steppling primje\u0107uje u izvrsnom eseju o rehabilitaciji fa\u0161izma, Arthur Schweitzer, autor knjige Big Business in the Third Reich ka\u017ee da su mnogi njema\u010dki biznismeni vidjeli toksi\u010dni antisemitizam tek kao oblik \u201creforme ekonomske politike\u201d.<\/p>\n

Pou\u010dno je \u010ditati djela kao \u0161to je The Splendid Blond Beast, koje opisuje bezbroj obmana poslijeratne ere navodne denacifikacije u zapadnoj Europi. Ispostavilo se da je Washington bio podijeljen oko procesuiranja nacisti\u010dkih ratnih zlo\u010dina. Iako su Frederick Roosevelt i drugi podr\u017eavali o\u0161tro ka\u017enjavanje, pomogli uspostavi N\u00fcrnber\u0161kog suda i slali principijelne suce poput Roberta Jacksona, drugi su poput mo\u0107nog direktora Sredi\u0161nje obavje\u0161tajne slu\u017ebe (Central Intelligence) Allena Dullesa i njegovog brata, dr\u017eavnog tajnika Johna Fostera Dullesa nastojali za\u0161tititi njema\u010dke industrijalce i vojne \u010dasnike, koji su svi bili krivci i entuzijasti\u010dni suradnici u nacisti\u010dkim kampanjama istrebljenja.<\/p>\n

Zatim, treba spomenuti Operaciju Paperclip (Spajalica), cjeloviti program posve\u0107en dovo\u0111enju nacista u Sjedinjene Dr\u017eave i njihovom postavljanju na klju\u010dna mjesta u va\u017enim me\u0111unarodnim institucijama poput UN-a. I navodna uloga NATO-a u Operaciji Gladio, kodnom imenu za niz pozadinskih tajnih vojnih formacija educiranih za pru\u017eanje oru\u017eanog otpora, subverzije i teroristi\u010dke akcije, koje su trebale biti aktivirane u slu\u010daju invazije na zapadnu Europu od strane dr\u017eava Var\u0161avskog pakta. Invazije o kojoj Moskva nikad nije razmi\u0161ljala i koja je postojala samo u grozni\u010davim ma\u0161tarijama washingtonskih antikomunista. Ove raspr\u0161ene i na brzinu okupljene paravojske zapravo su ostavljene da agitiraju protiv i sprije\u010de uspon ljevi\u010darskih (\u010ditaj: komunisti\u010dkih) politi\u010dkih blokova. Djelovali su u Italiji, Gr\u010dkoj, Francuskoj, Njema\u010dkoj, Portugalu i diljem sjeverne Europe. NATO, CIA i razne europske obavje\u0161tajne agencije nisu namjeravale gledati kako zapadna Europa postaje komunisti\u010dka bez obzira na to \u0161to su to demokratizirane mase mo\u017eda \u017eeljele.<\/p>\n

Velik dio ove povijesti pokazuje da je potreba kapitalizma za novim tr\u017ei\u0161tima primarna, a rasa je tek sredstvo koje se koristi kako bi se racionaliziralo ono \u0161to je u biti \u010dista eksploatacija. Otuda na\u0161e op\u0107e prihva\u0107anje fa\u0161izma u Ukrajini i histerija protiv Rusije.<\/p>\n

\n

Selektivni bijes<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Mogli bismo tvrditi da ovdje sve to ne vrijedi: Rusija je napala drugu zemlju. Me\u0111utim, pomnijim istra\u017eivanjem argumenti se ru\u0161e, raspadaju se usred mno\u0161tva jasnih \u010dinjenica: strani pokrovitelj, pu\u010d, ultranacionalisti\u010dko preuzimanje vlasti, infiltracija NATO-a, pravni aparat mobiliziran protiv vlastitih gra\u0111ana, masakr etni\u010dkih Rusa, pripreme za kona\u010dni napad. I na kraju, puni odgovor Moskve.<\/p>\n

Ali \u010dak i da invazija prdestavlja na\u0161 prag za pravedni\u010dki bijes, ni\u0161ta od ove patetike nije bilo vidljivo u na\u0161em odgovoru na saudijski rat protiv Jemena koji podupiru SAD ili ameri\u010dke ratove protiv Libije i Sirije. Iako je zapadna agresija zlo\u010dina\u010dka i broj mrtvih ogroman. Iako je bilo dosta vizualnih prikaza i mitova koji su izazivali jezu ljudi: vizije bijesnih vojnika na Viagri koji siluju; slike groteskno mr\u0161ave i be\u017eivotne djeca u pra\u0161ini zbog gladi izazvane u Saudijskoj Arabiji; bacanje homoseksualaca s krovova u Raqqi od strane \u201cumjerenih pobunjenika\u201d. Ne, na\u0161a kolektivna svijest je definitivno oblikovana da najvi\u0161e prezire potomke sovjetskog komunizma, koje prvo treba kazniti za grijehe otaca, a zatim i za obranu svoje nacionalne autonomije. Rat i ratna propaganda \u010desto su vrsta industrijalizirane mr\u017enje, organizirane zlobe naoru\u017eane oru\u0111em smrti.<\/p>\n

Kao \u0161to Arthur Ponsonby ka\u017ee u svojoj knjizi Falsehoods in War Time, laganje je izuzetno korisno jer je \u010dovje\u010danstvo u gotovo jednakoj mjeri i la\u017eljivo i lakovjerno. Ono la\u017ee i odbija vjerovati da mu se la\u017ee. Ponsonby, \u010dlan britanskog parlamenta koji pi\u0161e nakon Prvog svjetskog rata, ka\u017ee da se nacije moraju \u201copravdati prikazuju\u0107i neprijatelja kao utjelovljenje zla; i drugo, rasplamsati narodnu strast za nastavkom borbe\u201d. O\u010dito se malo toga promijenilo od na\u0161eg po\u010detnog iskustva industrijskog ratovanja. Ustavno i ekonomski smo posve\u0107eni odr\u017eavanju dominacije, neprijateljski raspolo\u017eeni prema svemu \u0161to bi moglo sprije\u010diti na\u0161u ekspanziju, i racionaliziramo svoje pona\u0161anje u te svrhe sa \u201czdravom\u201d dozom projekcije koju poti\u010de rasisti\u010dka karikatura. To je zastra\u0161uju\u0107a mje\u0161avina nemilosrdne pohlepe i niskih predrasuda.<\/p>\n

Pa ipak, svaki put kad pomislimo da smo ove okrutne, zlobne strane na\u0161eg ljudskog bi\u0107a stavili na po\u010dinak, one se ponovno pojave, preoblikovane u novo ruho, s novom logikom i neupitnim opravdanjima. Prodaju nam maglu. Mo\u017eda to ne bi trebalo previ\u0161e iznenaditi gra\u0111ane zemlje koja obo\u017eava jednu jedinu vje\u0161tinu, trgovanje, i jednu jedinu \u201cvrlinu\u201d, bogatstvo, kao svoju najsvetiju vrijednost. Sve je roba i sve \u0161to je prodano u pro\u0161losti bit \u0107e ponovno prodano. Na\u0161a kultura zabave prepuna je reprodukcija ju\u010dera\u0161njih pri\u010da. Za\u0161to ne ponovno komodificirati fa\u0161izam? Vijorite bojama nove zastave i slavite oznake novog bataljuna. Pretvorite novog vo\u0111u u lava, obucite ga u maslinasto zeleno i postavite ga na mramorne stepenice dvorana mo\u0107i s vre\u0107ama pijeska naslaganima do krova iza njega. \u010cast pod opsadom.<\/p>\n

\u0160to je prije bilo prodano, opet \u0107e se prodati; ono \u0161to smo mrzili prije, mrzit \u0107emo opet. Ako to nije ba\u0161 vje\u010dni povratak, onda je to zasigurno povijest koja se ponavlja kao tragedija pa farsa. Ovaj meki zagrljaj fa\u0161izma i bijesnog antikomunizma se\u017ee sve do bolj\u0161evi\u010dkog ustanka. Kao \u0161to ka\u017ee podnaslov jedne od Keplerovih nordijskih pri\u010da \u2013 \u201cPonekad pro\u0161lost ne\u0107e ostati zakopana\u201d. Da, grobovi su uvijek previ\u0161e blizu povr\u0161ine.<\/p>\n

*Julien Charles je zabrinuti gra\u0111anin koji se nada da \u0107e skrenuti pa\u017enju na sve ve\u0107u autoritarnost dr\u017eava diljem zapadnog svijeta i na neiskrene narative koji se promoviraju kako bi se postigao konsenzus za takve mjere.
\n\u010clanak je izvorno objavljen u svibnju 2022. na portalu<\/a> Hampton instituta
\nPrijevod: Ad hoc feministi\u010dka antiratna koalicija<\/p><\/blockquote>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

O povijesti zapadne mr\u017enje prema Rusima i o rehabilitaciji nacista: Na\u0161a kolektivna svijest je definitivno oblikovana da najvi\u0161e prezire potomke sovjetskog komunizma, koje prvo treba kazniti za grijehe otaca, a zatim i za obranu svoje nacionalne autonomije. Rat i ratna propaganda \u010desto su vrsta industrijalizirane mr\u017enje, organizirane zlobe naoru\u017eane oru\u0111em smrti<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-376079","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/376079","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=376079"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/376079\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":376082,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/376079\/revisions\/376082"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=376079"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=376079"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=376079"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}