{"id":375917,"date":"2023-08-07T08:51:30","date_gmt":"2023-08-07T06:51:30","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=375917"},"modified":"2023-08-07T08:52:09","modified_gmt":"2023-08-07T06:52:09","slug":"novootkriveni-dzinovski-virusi-izgledaju-kao-zvijezde-kornjace-i-bocice-parfema","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/08\/07\/novootkriveni-dzinovski-virusi-izgledaju-kao-zvijezde-kornjace-i-bocice-parfema\/","title":{"rendered":"Novootkriveni d\u017einovski virusi izgledaju kao zvijezde, kornja\u010de i bo\u010dice parfema"},"content":{"rendered":"<p>Postoji beskona\u010dan broj virusa u na\u0161em okru\u017eenju, ali nijedan od njih ne izgleda tako bizarno i jedinstveno kao ove novootkrivene virusne \u010destice.<\/p>\n<p>Procenjuje se da u svemiru postoji preko 100 milijardi biliona (1024) zvezda, ali da li znate da je broj zvezda u celom univerzumu mnogo manji od broja virusa koji trenutno naseljavaju Zemlju?<\/p>\n<p>Nauka ka\u017ee da je na\u0161a planeta dom za 1031\u00a0virusa, a oni su verovatno najmo\u0107nija bi\u0107a u smislu brojnosti populacije. Dolaze u svim mogu\u0107im formama i oblicima, me\u0111utim, neki su bizarniji od drugih.<\/p>\n<p>Nedavno su istra\u017eiva\u010di sa Instituta \u201eMaks Plank\u201c i Univerziteta u Masa\u010dusetsu otkrili ogromne \u010destice sli\u010dne virusima (VLP &#8211; virus-like particles) u uzorcima zemlji\u0161ta iz Harvardske \u0161ume. Oni se razlikuju od svih drugih virusa koje su ljudi do sada videli.<\/p>\n<p>\u201eOno \u0161to smo otkrili je potpuno novi varijetet oblika koji nikada ranije nismo videli. Kladim se da su mnogi od njih, ako ne i ve\u0107ina, potpuno nepoznati nau\u010dnicima i da su prvi put uo\u010deni\u201c, rekao je dr Matijas Fi\u0161er, jedan od autori studije i nau\u010dnik sa Instituta \u201eMaks Plank\u201c, za Lajv Sajens.<\/p>\n<p>Na osnovu oblika, istra\u017eiva\u010di su novootkrivene viruse nazvali: Bo\u017ei\u0107na zvezda, Kornja\u010da , Vodoinstalater (virusi sa pipcima u obliku valjka ili cevi), Supernova (virusi koji izgledaju kao zvezda koja eksplodira), Gorgona (virusi koji imaju vi\u0161e cevastih dodataka), O\u0161i\u0161anko (virusi sa \u0161iljastim strukturama nalik na kosu) i Fla\u0161ica (virusi koji imaju oblik kao bo\u010dica parfema).<\/p>\n<p>Ve\u0107ina virusa koji se nalaze u prirodi su veli\u010dine 20 do 200 nanometara (200 k 10-9 m), ali novootkrivene \u010destice sli\u010dne virusu imaju telesne mere u rasponu od 0,2 do 1,5 mikrometara (1,5 k 10-6 m).<\/p>\n<p>Dobra vest je \u2013 poznato je da takvi d\u017einovski virusi inficiraju samo jedno\u0107elijske organizme, a ne slo\u017eene oblike \u017eivota poput ljudi. Prema istra\u017eiva\u010dima, VLP naseljavaju tlo i mogu igrati su\u0161tinsku ulogu u ciklusu razgradnje ugljenika jer spre\u010davaju razvoj drugih mikroba, kao \u0161to su bakterije.<\/p>\n<p>Na ovaj na\u010din, oni reguli\u0161u koli\u010dinu ugljenika u zemlji\u0161tu na bilo kom terenu. Da bi ciklus razgradnje ugljenika dobro funkcionisao, va\u017eno je da koli\u010dina slobodnog ugljenika u atmosferi bude u ravnote\u017ei sa ugljenikom koji se vra\u0107a u Zemlju. Ova ravnote\u017ea je klju\u010dna za obezbe\u0111ivanje stabilnog okru\u017eenja i klimatskih uslova.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, istra\u017eiva\u010di jo\u0161 uvek nisu sigurni za\u0161to d\u017einovski VLP-ovi imaju tako neobi\u010dne oblike. Na primer, kornja\u010de imaju dodatne re\u017enjeve, virusi u obliku bo\u017ei\u0107ne zvezde su opremljeni spolja\u0161njim oklopom u obliku zvezde, a Gorgone imaju cevaste izrasline.<\/p>\n<p>Pretpostavljaju da im njihov bizaran oblik mo\u017eda poma\u017ee da se dr\u017ee i ostanu vezani za svog doma\u0107ina. Potrebna su dalja istra\u017eivanja kako bi se potvrdile ove pretpostavke i njihova uloga u \u017eivotnoj sredini.<\/p>\n<p>Iako virusi koje su otkrili istra\u017eiva\u010di imaju jedinstvene fizi\u010dke karakteristike, oni nisu prvi d\u017einovski virusi poznati \u010dove\u010danstvu. Nau\u010dnici su ranije pronalazili takve viruse u okeanima, zamrznutim jezerima, pa \u010dak i u drugim organizama.<\/p>\n<p>Na primer, 2003. godine nau\u010dnici su otkrili virus koji opona\u0161a bakterije. Poznat je kao mimivirus i prona\u0111en je skriven unutar citoplazme amebe. Virus tako\u0111e ima starijeg brata po imenu Mamavirus.<\/p>\n<p>Dok mimivirus mo\u017ee narasti do 600 nanometara, najve\u0107i VLP koji su otkrili istra\u017eiva\u010di meri 690 nanometara u du\u017einu.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, ova pore\u0111enja veli\u010dine nisu uporediva sa Pithovirus sibericum-om, virusom dugim 1.500 nanometara, koji je prona\u0111en zakopan u 30.000 godina staroj ledenoj strukturi u Sibiru. To je do danas najve\u0107i otkriven virus.<\/p>\n<p>Ipak, dr Fi\u0161er i njegov tim veruju da \u0107e novootkriveni d\u017einovski VLP pobolj\u0161ati na\u0161e znanje o velikom biodiverzitetu virusa oko nas. Tako\u0111e \u0107e nam pomo\u0107i da istra\u017eimo da li bismo mogli da koristimo ove mikroorganizme i za\u0161titimo na\u0161 ekosistem.<\/p>\n<p>\u201eOvo izobilje virusnih morfotipova prona\u0111enih u Harvardskoj \u0161umi samo dovodi u pitanje na\u0161e trenutno razumevanje virosfere i njene strukturne heterogenosti. Sa ovim vizuelnim prikazom virusne raznolikosti, nadamo se da \u0107emo inspirisati druge istra\u017eiva\u010de da istra\u017euju razli\u010dite mikrokosmose elektronskim mikroskopom i da izoluju vi\u0161e sistema virusa-doma\u0107ina za detaljne karakterizacije\u201c, napominju istra\u017eiva\u010di.(Izvor:RTS\/interestingengineering.com)<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.biorxiv.org\/content\/10.1101\/2023.06.30.546935v1.full\">Studija je objavljena u bioRxiv.<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Postoji beskona\u010dan broj virusa u na\u0161em okru\u017eenju, ali nijedan od njih ne izgleda tako bizarno i jedinstveno kao ove novootkrivene virusne \u010destice.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":375920,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-375917","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/375917","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=375917"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/375917\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":375922,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/375917\/revisions\/375922"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/375920"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=375917"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=375917"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=375917"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}