{"id":375663,"date":"2023-08-04T06:00:06","date_gmt":"2023-08-04T04:00:06","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=375663"},"modified":"2023-08-14T20:21:00","modified_gmt":"2023-08-14T18:21:00","slug":"kovanje-rata-iv-dio","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/08\/04\/kovanje-rata-iv-dio\/","title":{"rendered":"Kovanje rata (IV dio)"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Chris Nineham<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Prika\u017ei ga kao pitanje slobode: Za Zapad, \u201csloboda\u201d je omiljeni ratni povod. Tko bi mogao biti protiv slobode? \u201cObrana slobodnog svijeta\u201d bila je klju\u010dna poruka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava tijekom hladnog rata. Tako\u0111er, takozvani rat protiv terorizma zapo\u010deo je \u201cOperacijom Trajna sloboda\u201d \u2013 invazijom 2001. kojom su zapo\u010dele katastrofalnu dvadesetogodi\u0161nju okupaciju Afganistana. Ne vjerujte ratnim hu\u0161ka\u010dima na rije\u010d!<\/p>\n

\u201cNe postoji vi\u0161a vrijednost od slobode\u2026 Demokracije svijeta \u010duvat \u0107e slobodu danas, sutra i zauvijek. Jer to je ono \u0161to je ovdje na kocki: sloboda.\u201d<\/p>\n

Govor Joea Bidena u Kraljevskom dvorcu u Var\u0161avi godinu dana od po\u010detka rata u Ukrajini podsjetio je na ne\u0161to \u0161to je Noam Chomsky napisao o ratnoj propagandi jo\u0161 1990-ih:<\/p>\n

\u2018Morate stvoriti slogan protiv kojega ne\u0107e biti nitko, nego \u0107e svi biti za. Nitko ne zna \u0161to on zapravo zna\u010di, jer ne zna\u010di ni\u0161ta. Njegova klju\u010dna vrijednost je u tome \u0161to odvra\u0107a pa\u017enju od pitanja koje ima smisla: Podr\u017eavate li na\u0161u politiku? To je pitanje koje ne smijete postaviti.\u2019<\/p>\n

Zbog toga je za Zapad \u201csloboda\u201d omiljeni ratni povod. Tko bi mogao biti protiv slobode? \u201cObrana slobodnog svijeta\u201d bila je klju\u010dna poruka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava tijekom hladnog rata. Tako\u0111er, takozvani rat protiv terorizma zapo\u010deo je \u201cOperacijom Trajna sloboda\u201d \u2013 invazijom 2001. kojom su zapo\u010dele katastrofalnu dvadesetogodi\u0161nju okupaciju Afganistana.<\/p>\n

Iako je broj civilnih \u017ertava naglo rastao tijekom prvih sedam mjeseci invazije na Irak 2003. pod nazivom \u2018Operacija ira\u010dka sloboda\u2019 \u2013 ameri\u010dki predsjednik George Bush jo\u0161 je uvijek imao obraza tvrditi da se okupacija provodi s ciljem ostvarivanja slobode samih Ira\u010dana. \u2018Blisko sura\u0111ujemo s ira\u010dkim gra\u0111anima\u2019, rekao je, \u2018dok pripremaju ustav, kre\u0107u prema slobodnim izborima i preuzimaju sve ve\u0107u odgovornost za vlastitu zemlju.\u2019<\/p>\n

\u201cSloboda\u201d je ponovno centralni cilj Zapada u ratu u Ukrajini. Tamo\u0161nji rat predstavljen je kao dio kontinuirane globalne borbe izme\u0111u slobode i autokracije. Prema rije\u010dima ameri\u010dkog predsjednika Joea Bidena, sloboda pobje\u0111uje: \u201cDemokracije svijeta su oja\u010dale, a ne oslabile. No, autokrati svijeta su postali slabiji, a ne ja\u010di.\u201d<\/p>\n

\n

Ratna alijansa<\/h2>\n<\/blockquote>\n

U trenutku kada po\u010dnete ozbiljnije propitivati tvrdnju da je ratni napor Zapada u Ukrajini dio \u2018vje\u010dne\u2019 borbe za slobodu, ona se po\u010dinje raspadati. Za po\u010detak, NATO je sve samo ne savez zemalja koje vole slobodu. \u010cak i EU priznaje da Ma\u0111arska, \u010dlanica NATO-a, \u2018vi\u0161e nije potpuna demokracija\u2019. Tamo\u0161nja vlada Viktora Orbana gu\u0161i slobodu govora, la\u017eira izbore i maltretira politi\u010dke protivnike. Dugogodi\u0161nja \u010dlanica NATO-a, Turska, duboko je represivna dr\u017eava koja zatvara kriti\u010dare re\u017eima, uklju\u010duju\u0107i novinare i oporbene politi\u010dare, a \u010dak je i Vije\u0107e SAD-a za vanjske odnose smatra \u2018kompetitivnim autoritarnim\u2019 re\u017eimom.<\/p>\n

Militarizam i rat zapravo pogoduju autoritarnoj politici. Eskaliraju\u0107a militarizacija i napetosti u isto\u010dnoj Europi ja\u010daju postoje\u0107e autokratske trendove. Poljska, zemlja u kojoj je Biden odr\u017eao svoj govor o \u201cslobodi\u201d, ve\u0107 godinama klizi prema nedemokraciji. Sada predsjednik Andrzej Duda koristi anti-ruski sentiment povezan s ratom u Ukrajini kako bi uveo drakonske ovlasti za napad na politi\u010dke protivnike. Francuski list Le Monde nazvao je te poteze \u201cposljednjim udarcem demokraciji u zemlji\u201d.<\/p>\n

Istina je da za NATO demokracija nikada ni izdaleka nije bila prioritet. Gr\u010dka, Portugal i Turska bile su, tijekom hladnog rata, punopravne \u010dlanice saveza i dok je u njima bila na vlasti vojska. Nedavne NATO-ove intervencije izvan podru\u010dja saveza u Srbiji, Afganistanu i Libiji naravno da nisu u\u010dinile ni\u0161ta za \u0161irenje slobode, ve\u0107 su ubrzale nacionalne krize i produbile reakciju u svim ciljanim zemljama.<\/p>\n

Bacite na trenutak pogled izvan Europe i ideja da SAD predvode savez za slobodu protiv autokracije izgleda smije\u0161no. Velike demokracije na globalnom jugu, uklju\u010duju\u0107i Brazil, Indiju i Ju\u017enoafri\u010dku Republiku, odbijaju podr\u017eati zapadno ratno hu\u0161kanje u Ukrajini, dok SAD me\u0111u svoje najbli\u017ee vojne saveznike ubraja neke od najrepresivnijih re\u017eima na svijetu. Zapad je toliko izoliran u svojoj politici prema Ukrajini da se \u010dak i mnoge od ovih zemalja, uklju\u010duju\u0107i Zaljevske dr\u017eave i Izrael, koje su lojalno podr\u017eavale nedavne vojne avanture Zapada, ovoga puta ne pridru\u017euju.<\/p>\n

\n

Prava istina<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Govor o slobodi koristi se kao paravan za neumoljivo provo\u0111enje zapadnih vanjskopoliti\u010dkih interesa. U diplomatskim dokumentima zapadne sile ne kriju \u010dinjenicu da je prioritet broj jedan slabljenje Rusije i uvla\u010denje sve vi\u0161e isto\u010dnoeuropskih zemalja u ameri\u010dku orbitu. \u201cSporazum o pridru\u017eivanju\u201d o kojem je EU zapo\u010dela pregovarati s Ukrajinom 2008. pozivao je na \u201cpostupno pribli\u017eavanje vanjskih i sigurnosnih pitanja s ciljem sve dublje uklju\u010denosti Ukrajine u europsko sigurnosno podru\u010dje\u201d.<\/p>\n

Godine 2014. NATO je po\u010deo obu\u010davati otprilike deset tisu\u0107a ukrajinskih vojnika godi\u0161nje, pokrenuv\u0161i washingtonski program naoru\u017eavanja, obuke i obnove kijevske vojske. Ameri\u010dko-ukrajinska povelja o strate\u0161kom partnerstvu iz 2021. koju je objavio State Department otvoreno ka\u017ee da su se ti napori uvijek odnosili na \u201cpunu integraciju Ukrajine u europske i euroatlantske institucije\u201d. Sve je to naravno popra\u0107eno sve ve\u0107im anga\u017emanom velikih zapadnih tvrtki u regiji, \u0161to je u potpunosti bilo vidljivo na Konferenciji o obnovi Ukrajine, koja je odr\u017eana u Londonu u lipnju ove godine, gdje su se stotine me\u0111unarodnih investitora sastale kako bi razgovarali o poslovnim prilikama u ratom razorenoj zemlji.<\/p>\n

Drugi, povezani prioritet, bio je nasilno prekidanje relativne njema\u010dke vanjskopoliti\u010dke neovisnosti o SAD-u te raskidanje njezine sve dublje povezanosti s Rusijom. SAD ve\u0107 godinama vr\u0161i pritisak na Njema\u010dku da ruski prirodni plin zamijeni ameri\u010dkim teku\u0107im plinom, izra\u017eavaju\u0107i duboko nezadovoljstvo prema rusko-njema\u010dkom plinovodu NordStream 2. Rat u Ukrajini pru\u017eio je priliku da se odlu\u010dno i uspje\u0161no krene protiv njema\u010dke usmjerenosti na istok. Rije\u010dima Wolfganga Streecka:<\/p>\n

\u201cPred na\u0161im o\u010dima, srednje veliku regionalnu silu, kojom se navodno demokratski upravlja, dijelom guraju a dijelom se i sama aktivno predaje transatlantskoj ovisnosti o Velikom ameri\u010dkom ratnom stroju, krenuv\u0161i od NATO-a do Zdru\u017eenog sto\u017eera, Pentagona, NSA-a i CIA-e sve do Vije\u0107a za nacionalnu sigurnost SAD-a.\u201d<\/p>\n

\n

\u010cija sloboda?<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Protuargument je naravno da kakvi god da su stvarni ciljevi Zapada, njegova ogromna vojna prisutnost u regiji pomogla je za\u0161tititi slobodu same Ukrajine. Motivacija, me\u0111utim, oblikuje rezultate. Kao \u0161to je argumentirano u prethodnim nastavcima ovog serijala, te\u0161ko se mo\u017ee re\u0107i da je Ukrajina osna\u017eena vojnom operacijom protiv Rusije pod kontrolom Zapada.<\/p>\n

Washington je tako\u0111er glavni pokreta\u010d kada je u pitanju politi\u010dka dinamika sukoba. Primjerice, bilo je trenutaka tijekom rata kada je \u010dak i predsjednik Zelenski bio voljan pregovarati o miru. Me\u0111utim, zapadne sile su blokirale sve te pregovore. Ukratko, Ukrajina je postala dio najmo\u0107nijeg i najagresivnijeg vojnog saveza na svijetu.<\/p>\n

Ne iznena\u0111uje da je to popra\u0107eno napadom na gra\u0111anske slobode u samoj Ukrajini i daljnjim otvaranjem zemlje stranom kapitalu. Predsjednik Zelenski upotrijebio je izvanredno stanje za suzbijanje slobode govora. Niz napada na slobodu medija doveo je do pritu\u017ebi novinarskih sindikata i kampanja za slobodu govora. Nametnute su selektivne zabrane novinarima koji izvje\u0161tavaju s prve crte boji\u0161nice, a vlada je zaplijenila cijele TV postaje.<\/p>\n

Jedan od razloga za\u0161to je potpora nekih na ljevici naoru\u017eavanju ukrajinske vlade toliko pogre\u0161na je taj \u0161to Zelenski koristi rat za slamanje ljevice i razbijanje nezavisnih ukrajinskih sindikata. Mjesec dana nakon po\u010detka rata, 11 stranaka, uklju\u010duju\u0107i najve\u0107u parlamentarnu oporbenu stranku i najve\u0107e lijeve skupine, zatvoreno je dekretom, a dr\u017eava im je zaplijenila svu imovinu i sredstva. Nekoliko mjeseci kasnije, u kolovozu pro\u0161le godine, Zelenski je ratificirao Zakon 5371, kojim su ukinuta radni\u010dka prava za radnike u malim i srednjim poduze\u0107ima. U praksi to zna\u010di da je oko 70% radnika u Ukrajini li\u0161eno zakonske za\u0161tite.<\/p>\n

Vlada je tvrdila da je zakon uvela kako bi ubla\u017eila te\u0161ko\u0107e s kojima se suo\u010davaju tvrtke u ratnim uvjetima. Me\u0111utim, istina je da su prvi put poku\u0161ali uvesti novi zakon jo\u0161 2021. godine, puno prije po\u010detka rata, tvrde\u0107i da je to potrebno zbog \u201cpretjerane regulacije radnih uvjeta\u201d. Drugi zakon stavio je svu imovinu u javnom vlasni\u0161tvu pod nadzor ukrajinske dr\u017eave i doveo do konfiskacije sindikalne imovine od strane dr\u017eave. Me\u0111unarodni radni\u010dki pokret, uklju\u010duju\u0107i Me\u0111unarodnu konfederaciju sindikata, podr\u017eao je prosvjede ukrajinskih sindikalista.<\/p>\n

Stra\u0161ni ishodi nedavnih ratova koje je Zapad pokrenuo trebali bi nam svima biti lekcija. Nitko ne bi trebao uzeti ratnohu\u0161ka\u010dku retoriku zdravo za gotovo. SAD i njihovi saveznici vode ratove u skladu s vlastitim interesima, a sloboda nije dio tog paket-aran\u017emana.<\/p>\n

Chris Nineham je britanski antiratni aktivist i jedan od pokreta\u010da Stop the War Coalition. \u010clanak je izvorno objavljen na internetskoj stranici Stop the War Coalition u srpnju 2023.<\/p>\n

Prijevod: Ad hoc feministi\u010dka antiratna koalicija<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p><\/blockquote>\n

Prethodni tekstovi<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U trenutku kada po\u010dnete ozbiljnije propitivati tvrdnju da je ratni napor Zapada u Ukrajini dio \u2018vje\u010dne\u2019 borbe za slobodu, ona se po\u010dinje raspadati. Za po\u010detak, NATO je sve samo ne savez zemalja koje vole slobodu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":288439,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-375663","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/375663","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=375663"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/375663\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":376608,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/375663\/revisions\/376608"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/288439"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=375663"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=375663"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=375663"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}