{"id":375383,"date":"2023-08-01T06:58:37","date_gmt":"2023-08-01T04:58:37","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=375383"},"modified":"2023-08-01T06:58:37","modified_gmt":"2023-08-01T04:58:37","slug":"profit-od-ukrajinskog-rata-polako-zavrsava-a-rizici-postaju-sve-veci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/08\/01\/profit-od-ukrajinskog-rata-polako-zavrsava-a-rizici-postaju-sve-veci\/","title":{"rendered":"Profit od ukrajinskog rata polako zavr\u0161ava, a rizici postaju sve ve\u0107i"},"content":{"rendered":"

Autor: Zoran Meter<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

U ukrajinskom ratu doga\u0111a se klju\u010dni prijelom. Ho\u0107e li on i\u0107i prema potpunoj eskalaciji ili pak poku\u0161aju pronalaska modela za njegov zavr\u0161etak odgovor \u0107u poku\u0161ati ponuditi u ovoj analizi.<\/p>\n

Dakle, u spomenutom je sukobu uo\u010dljiva nova paradigma koja objedinjuje tri va\u017ena elementa \u201elokalnog\u201c karaktera i niz globalno va\u017enih elemenata, o kojima vi\u0161e u drugom dijelu analize. Evo o kojim se trima elementima prema mom mi\u0161ljenju radi:<\/p>\n

neuspjeh ukrajinske (pro)ljetne protuofenzive koji se (barem do sada, a ofenziva traje ve\u0107 mjesec i pol dana) ne mo\u017ee prikriti bilo kakvim PR-akrobacijama i najavama njezinog uspjeha u nekim kasnijim fazama i koji \u0107e nu\u017eno imati politi\u010dke posljedice;
\nnajnoviji masovni ruski raketni i zra\u010dni udari u dubinu ukrajinskog teritorija, najvi\u0161e po crnomorskim lukama \u2013 nakon \u0161to je Kijev priznao kako stoji iza nedavnog napada na Krimski most;
\nrusko povla\u010denje iz ugovora o izvozu ukrajinskih \u017eitarica (\u0161to se po Moskvu povoljno poklopilo s prethodnim elementom i o \u010demu ne\u0161to vi\u0161e kasnije u tekstu).<\/p>\n

\n

Ukrajinska ofenziva je zapela. Strah od nove ruske protuofenzive<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Ukrajinska protuofenziva, zapo\u010deta 4. lipnja, napreduje ili vrlo sporo ili nikako u odnosu na prethodno postavljene zada\u0107e i ciljeve, prije svega na jugu \u2013 u zaporo\u0161koj regiji \u2013 gdje Kijev te\u017ei presijecanju ruske kopnene komunikacije izme\u0111u poluotoka Krima i Rusije prodorom ukrajinskih snaga na Azovsko more. Pomaci ukrajinske vojske na tom se dijelu boji\u0161nice mjere u, od izra\u017eeno u metrima do najvi\u0161e koji kilometar, bez ovladavanja bilo kojim ve\u0107im ili va\u017enijim naseljem ili strate\u0161kim upori\u0161tem \u2013 a sve to i uz velike gubitke u ljudstvu i vojnoj tehnici \u2013 puno ve\u0107im nego je bilo tko o\u010dekivao.<\/p>\n

Krajem srpnja (27.07.) po\u010dela je nova, prema pojedinim utjecajnim ameri\u010dkim medijima \u2013 glavna faza ukrajinske ofenzive, prije svega u zaporo\u0161koj regiji, u koju je uklju\u010dena glavnina ukrajinskih snaga. Ponovo je pokrenuta sna\u017ena oklopna mehanizacija na \u010delu sa zapadnim tenkovima (prije svega Leopardi) i svje\u017ee vojne postrojbe. Prema ruskim izvorima rije\u010d je o 10. ukrajinskom korpusu (vi\u0161e mjeseci pripremanom upravo za ovu ofenzivu prema NATO standardima) \u2013 posljednjem, koji je eventualno u stanju izvr\u0161iti odre\u0111eni prodor barem do druge ili tre\u0107e ruske linije obrane nakon \u010dega bi Kijev mogao re\u0107i kako je ostvario odre\u0111eni uspjeh i krenuti prema zamrzavanju rata (takvu opciju trenuta\u010dno odbacuju i on i Moskva kao posve neprihvatljivu). O tome vrlo va\u017enom vojnom doga\u0111aju u sklopu ukrajinske ofenzive, o kojem mo\u017ee ovisiti i krajnji ishod rata \u2013 poglavito u slu\u010daju propasti protuofenzive \u2013 vi\u0161e rije\u010di bit \u0107e u idu\u0107oj tjednoj analizi.<\/p>\n

Ali vratimo se opet doga\u0111ajima na terenu iz prethodnog tjedna. Na sjevernim boji\u0161nicama stanje po Kijev jo\u0161 je lo\u0161ije. Tamo su ruske snage ne samo odbile ukrajinske napade, ve\u0107 i uspjele prona\u0107i ukrajinsku slabu to\u010dku u obrambenim polo\u017eajima.<\/p>\n

Rije\u010d je prije svega o zoni Svatovo\u2013Kriminaja, oko Limana, a poglavito grada Kupjanska, va\u017enog \u017eeljezni\u010dkog \u010dvori\u0161ta u sjeveroisto\u010dnoj regiji Harkov, \u00a0kojem su se ruske snage opasno pribli\u017eile. Uspiju li ga osvojiti mogu kroz tu \u201epukotinu\u201c u obrani ubaciti pri\u010duvne postrojbe radi daljnjeg razvoja prodora u dubinu harkovske regije. U opasnosti bi bili gradovi Liman i Izjum \u2013 \u0161iroj javnosti poznati iz pro\u0161logodi\u0161nje uspje\u0161ne ukrajinske protuofenzive u kasno ljeto, koja je podjednako iznenadila i Ruse i svjetske vojne promatra\u010de.<\/p>\n

Koliko je stanje u trenuta\u010dnoj ukrajinskoj protuofenzivi slo\u017eeno svjedo\u010de i rije\u010di zapovjednika kopnenih snaga ukrajinske vojske Oleksandra Sirskog koji je kazao kako protuofenziva nije dala o\u010dekivane rezultate i da \u0107e za uspjehe trebati jo\u0161 puno vremena.<\/p>\n

Osim toga, u medijskim istupima pojedinih ukrajinskih vode\u0107ih terenskih vojnih zapovjednika ovih se dana upozorava i kako Rusija priprema vlastitu kopnenu protuofenzivu na sjeveroistoku zemlje. Naime, kako govore, Rusi su u zoni Svatovo-Kriminaja u pozadini pripremili 100 000 vojnika, 900 tenkova i drugog naoru\u017eanja i spremaju se za novu prodor u dubinu ukrajinskog teritorija, a ne isklju\u010duju niti napad s teritorija Bjelorusije.<\/p>\n

Ruski politi\u010dki i vojni vrh o tome \u0161uti i fokusira se na trenuta\u010dna vojna zbivanja.<\/p>\n

Ono \u0161to je za ukrajinski dr\u017eavni vrh sada krajnje neugodno je da pored vojnih neuspjeha Kijev nije uspio dobiti niti \u201ezeleno svjetlo\u201c za ulazak Ukrajine u NATO savez, ve\u0107 samo hrpu novih obe\u0107anja da \u0107e se to dogoditi kada rat zavr\u0161i (\u0161to \u0107e to Ukrajini tada ako sad krvari za svoju egzistenciju), a da \u0107e im se u me\u0111uvremenu nastaviti pru\u017eati potrebna vojna i financijska pomo\u0107.<\/p>\n

Naime, ukrajinski gra\u0111ani sve jako dobro vide, i pitanje je koliko \u0107e dugo biti spremni igrati bolnu ulogu posrednika (\u010ditaj \u017ertve) u geopoliti\u010dkom obra\u010dunu SAD-a i Rusije i\u0161\u010dekuju\u0107i strate\u0161ki poraz potonje radi svog boljeg sutra i svijetle budu\u0107nosti. One, koja, me\u0111utim, iz sada\u0161nje perspektive izgleda sve tamnije, a \u0161to \u0107e se vidjeti i iz nastavka teksta.<\/p>\n

\n

Rusija se povukla iz ugovora o \u017eitaricama<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Vijest koja je pro\u0161log tjedna najja\u010de odjeknula u me\u0111unarodnoj zajednici bila je ona o ruskom povla\u010denju iz ugovora o izvozu ukrajinskih \u017eitarica nakon njegovog isteka 17. srpnja.<\/p>\n

Zapravo nikoga nije trebala previ\u0161e iznenaditi s obzirom kako je Moskva, istina, ve\u0107 dva puta produ\u017eivala taj pro\u0161le godine potpisan ugovor s Ukrajinom uz posredovanje Turske i UN-a, ali je pri tom uvijek nagla\u0161avala kako to u budu\u0107e ne\u0107e \u010diniti ako se ne ispune i njegove odredbe koje se odnose na slobodan izvoz ruskih \u017eitarica i umjetnih gnojiva.<\/p>\n

Dakle, kao to niti ovog puta nije bilo ispunjeno reakcija Moskve bila je neumoljiva, ali nikako i neo\u010dekivana za prave znalce stvari.<\/p>\n

\n

\u00a0Jalove inicijative Zelenskog i \u201etankerski rat\u201c u Crnom moru<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Ova je ruska odluka itekako zabrinula Ukrajinu kojoj je izvoz poljoprivrednih proizvoda jedan od najva\u017enijih prora\u010dunskih prihoda uop\u0107e. Zato i ne \u010dudi \u0161to je predsjednik Zelenski ve\u0107 istog dana kada je Moskva i slu\u017ebeno objavila svoju odluku, izjavio kako \u0107e pozvati turskog predsjednika Erdogana da Turska s Ukrajinom i UN-om nastavi sudjelovati u istom ugovoru, sada bez Rusije (kao da se ni\u0161ta nije dogodilo, a Rusija je zapravo klju\u010dna strana u \u010ditavoj toj pri\u010di jer ona vr\u0161i pomorsku blokadu Ukrajine jo\u0161 od po\u010detka invazije u velja\u010di pro\u0161le godine).<\/p>\n

Me\u0111utim \u201ehladan tu\u0161\u201c odmah je stigao iz Washingtona kroz rije\u010di Bidenovog strate\u0161kog koordinatora u Vije\u0107u za nacionalnu sigurnost admirala Johna Kirbyja na medijskoj konferenciji, kako nikakve ameri\u010dke pratnje trgova\u010dkih brodova do ukrajinskih luka ne\u0107e biti jer bi to zna\u010dilo nu\u017enost vojnog proboja ruske pomorske blokade u \u010demu SAD ne\u0107e sudjelovati.<\/p>\n

Gotovo istodobno Zelenski je odbijenicu dobio i od Erdogana, koji je, u zamjenu, od me\u0111unarodne zajednice opetovano zatra\u017eio da se radije ispune uvjeti iz spomenutog ugovora na koje poziva Moskva. Na tu su temu odmah poslije telefonski razgovarali i \u0161efovi diplomacija dviju dr\u017eava Sergej Lavrov i Hakan Fidan i takav stav obiju strana i potvrdili.<\/p>\n

Dan nakon toga Zelenski je izi\u0161ao s novim prijedlogom, prema kojem bi strani trgova\u010dki brodovi do ukrajinskih zapadnih luka mogli sti\u0107i plove\u0107i kroz teritorijalne vode i isklju\u010divi gospodarski pojas susjedne Rumunjske, na \u0161to se odmah oglasilo rusko ministarstvo obrane kazav\u0161i kako \u0107e svi strani brodovi koji to budu \u010dinili biti smatrani kao oni koji isporu\u010duju oru\u017eje Ukrajini i time postati legitimne mete ruske vojske odnosno biti potapani, a dr\u017eave pod \u010dijim zastavama plove postat \u0107e Rusiji neprijateljske.<\/p>\n

Nakon toga opet se oglasio Kijev i kazao kako \u0107e u tom slu\u010daju trgova\u010dki brodovi koji budu plovili u ruske crnomorske luke postati legitimne mete ukrajinske vojske.<\/p>\n

\n

Rusi prona\u0161li sigurniji pristup<\/h2>\n<\/blockquote>\n

O mogu\u0107nosti ruskih napada na trgova\u010dke brodove oglasio se 20. srpnja\u00a0 i glasnogovornik Vije\u0107a za nacionalnu sigurnost ameri\u010dke administracije Adam Hodge. Kazao je kako Rusija \u201crazmatra mogu\u0107nost napada na civilne brodove u Crnom moru da bi potom okrivila ukrajinske snage.\u201d<\/p>\n

A da se Moskva ne \u0161ali svjedo\u010di vijest ve\u0107 od idu\u0107eg dana. Naime, rusko ministarstvo obrane priop\u0107ilo je kako je ruska mornarica izvela \u201cvje\u017ebu\u201d bojevog ga\u0111anja u Crnom moru \u201eprotubrodskim krstare\u0107im projektilima na ciljni brod\u201d u sjeverozapadnom dijelu Crnog mora. Brodovi i zrakoplovstvo flote tako\u0111er su \u201crazradili radnje za izolaciju podru\u010dja privremeno zatvorenog za plovidbu, a tako\u0111er su proveli niz mjera za zadr\u017eavanje broda prekr\u0161itelja\u201d.<\/p>\n

Ruska vojska, me\u0111utim, o\u010dito ne \u017eeli ni\u0161ta prepu\u0161tati slu\u010daju. Kako bi izbjegla eventualnu nu\u017enost potapanja trgova\u010dkih brodova s ciljem da ne stignu do ukrajinskih luka i posljedi\u010dne civilne \u017ertve (\u0161to uvijek krajnje negativno odjekuje u me\u0111unarodnoj javnosti neovisno o tome tko to i za\u0161to \u010dinio), krenula je na po sebe povoljniju vojnu varijantu.<\/p>\n

\n

Masovni napadi na Odesu i crnomorske luke<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Naime, podudarnost ukrajinskog napada na Krimski most i ruske politi\u010dke odluke o povla\u010denju iz ugovora o \u017eitu koji je istekao idu\u0107i dan Moskvi je do\u0161la kao naru\u010dena. Spojila je svoju prethodnu odluku o ka\u017enjavanju ukrajinskih vlasti zbog napada na most udarima po biranim ciljevima od strane ruskog MO s do sad nevi\u0111enim raketnim i zra\u010dnim napadima na gospodarsku i lu\u010dku infrastrukturu u \u0161iroj zoni Odese i Mikolaiva.<\/p>\n

Do pisanja ovog teksta ti razorni napadi, koje je nemogu\u0107e medijski prikriti koliko se god Kijev trudio zabranom privatnih objava video snimki na dru\u0161tvenim mre\u017eama, traju ve\u0107 \u010detiri dana. Uni\u0161teno je golemo skladi\u0161te nafte, industrijska postrojenja za proizvodnju zra\u010dnih i morskih bespilotnih aparata (dronova), skladi\u0161ta s velikim koli\u010dinama poljoprivrednih proizvoda, kao i klju\u010dna lu\u010dka infrastruktura za pretovar istih na brodove.<\/p>\n

Drugim rije\u010dima, Rusija \u017eeli uni\u0161titi bilo kakvu mogu\u0107nost ukrajinskog izvoza poljoprivrednih proizvoda brodovima preko Crnog mora razaranjem nu\u017ene obalne infrastrukture \u2013 tj. stvoriti uvjete da strani brodovi koji eventualno to i \u017eele, nemaju za\u0161to ploviti prema Odesi.<\/p>\n

\n

Zabrinuti osiguravatelji<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Ali osim posljedica po dr\u017eave koje su najvi\u0161e profitirale ugovorom o \u017eitu odnosno ukrajinskim \u017eitaricama, poput zapadne Europe (oko 34%), Kine (oko 22%) i Turske (oko 10%) uvoza istih \u2013 \u0161tetu njegovim prestankom trpe i mo\u0107ne zapadne globalne mega-kompanije koje se bave poljoprivrednom bran\u0161om (poput Monsanto-a) i koje su vlasnici velikih poljoprivrednih povr\u0161ina u samoj Ukrajini.<\/p>\n

Na ruku im ne idu niti strahovi osiguravatelja brodova koji su, kako je izvijestio Bloomberg, ve\u0107 najavili da ne\u0107e pru\u017eati svoje usluge u novonastalim okolnostima. U tom \u0107e slu\u010daju Ukrajini preostati samo onaj kopneni, tzv. koridor solidarnosti \u2013 kamionima i vlakovima koji je pak skuplji i dugotrajniji zbog razlike u veli\u010dini tra\u010dnica izme\u0111u ukrajinskih i europskih \u017eeljeznica i nu\u017enog pretovara poljoprivrednih proizvoda. Koli\u010dina na te na\u010dine izvo\u017eenog ukrajinskog \u017eita do sada je navodno bila \u010dak i ve\u0107a nego ona preko dubokomorskih crnomorskih luka, ali je transport bio puno skuplji i sporiji. Me\u0111utim te\u0161ko da \u0107e vi\u0161e biti drugih na\u010dina.<\/p>\n

\n

Zapad je ruske kompromisne poteze uvijek do\u017eivljavao kao znak njene slabosti<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Zapad (a onda i Kijev) je ruske poteze koji su i\u0161li u smjeru pregovora nakon neuspjele po\u010detne vojne kampanje u zauzimanju Kijeva ili pak u potpisivanju ugovora o ukrajinskim \u017eitaricama i njegovim produljenjima uvijek promatrao kao znak ruske slabosti i dodatno bi podizao uloge isporukama novih, sve ve\u0107ih i suvremenijih tipova naoru\u017eanja Ukrajini \u2013 ne osvr\u0107u\u0107i se na upozorenja Moskve da to mo\u017ee dovesti do eskalacije sukoba. To se nastavlja i dalje.<\/p>\n

Me\u0111utim, nakon \u0161to je postalo jasno kako je ukrajinska protuofenziva upala u probleme i nakon \u0161to je uspje\u0161nom politi\u010dkom akrobacijom brzo slomio poku\u0161aj oru\u017eane pobune u re\u017eiji Evgenija Prigo\u017eina i njegove paravojne skupine Wagner \u2013 Putin je nedvojbeno oja\u010dao svoj polo\u017eaj. Sama je ta re\u017eija bila vrlo dvojbena, jer Prigo\u017ein je ne samo pre\u017eivio, ve\u0107 \u0107e itekako nastaviti slu\u017eiti Putinovim interesima u Bjelorusiji i Africi, kao \u0161to sam i naveo u jednoj od opcija analize uzroka i posljedica navedene pobune od 24. lipnja (vidi poveznicu ispod teksta)..<\/p>\n

\u010cak i da navedeno nije Putinova zasluga, potpuno neprijateljstvo izme\u0111u Zapada i Rusije, kojemu sada svjedo\u010dimo, homogeniziralo je ruske gra\u0111ane oko sredi\u0161nje vlasti i neutraliziralo bilo kakve oporbene politi\u010dke \u201eegzibicije\u201c izvan Putinove srednjostruja\u0161ke politike. A da i ne govorimo o tome kako nikakvih gerilskih pokreta nekakvih ruskih domoljubnih organizacija u Rusiji nema.<\/p>\n

Ali da bi kapitalizirao i sa\u010duvao gra\u0111ansku potporu Putin \u0107e definitivno \u00a0u budu\u0107nosti morati poduzimati i o\u0161trije vojne mjere prema Kijevu i o\u0161trije politi\u010dke poteze prema Zapadu. To se upravo i doga\u0111a.<\/p>\n

\n

Putin prihvatio rizi\u010dnu Bidenovu igru i obru\u0161io se na Poljsku<\/h2>\n<\/blockquote>\n

\u010cini se kako je Putin, nakon svega, odlu\u010dio prihvatiti Bidenovu o\u0161tru \u201eigru\u201c i upravo na to mislim kada govorim o \u201eprijelomu\u201c ukrajinskog rata u uvodnoj re\u010denici. Zaigrao je i vojno i politi\u010dki o\u0161trije u posljednjih tjedan dana (vidljivo iz dosada\u0161njeg dijela teksta).<\/p>\n

Posebno su zanimljive Putinove izjave iz kojih se mo\u017ee i\u0161\u010ditati kako on zapravo mijenja i same politi\u010dke ciljeve postavljene uo\u010di rata. Ako su oni do sada bili determinirani pojmovima poput \u201edemilitarizacije\u201c i \u201edenacifikacije\u201c Ukrajine (formalno su jo\u0161 takvi), \u010dini se kako se sada transformiraju u ciljeve primarno teritorijalnog karaktera tj. zauzimanja \u0161to ve\u0107eg dijela Ukrajine i inkorporiranje osvojenog u sastav RF (poput prethodnih aneksija), ili pak formiranje odre\u0111enog ukrajinskog teritorija pod ruskim protektoratom s isklju\u010denjem onih dosad anektiranih (kao manje vjerojatna opcija). Sve to s ciljem navodnog sprje\u010davanja budu\u0107ih ukrajinskih prijetnji prema teritoriju Rusije zbog sve suvremenijih i dalekometnijih oru\u017eanih sustava koje Zapad isporu\u010duje Kijevu.<\/p>\n

Putin se na sastanku ruskog Vije\u0107a sigurnosti \u00a0odr\u017eanog 21. srpnja posebno obru\u0161io na Poljsku, koja, uzgred, nije ni malo nje\u017enija po pitanju svog obru\u0161avanja na Rusiju. Govorio je o poljskim aspiracijama na zapad Ukrajine i to u kontekstu potencijalnog Poljskog napada na Bjelorusiju. Kazao je kako bi takav potez Var\u0161ave prema Bjelorusiji ujedno zna\u010dilo i napad na Rusiju i da bi Moskva u tom slu\u010daju uporabila sva raspolo\u017eiva vojna sredstva (ali nije kazao to isto i u slu\u010daju poljskog vojnog ulaska na zapad Ukrajine!).<\/p>\n

Putin je oti\u0161ao i korak dalje i kazao:\u00a0\u201cRatni po\u017ear se \u017eestoko potpiruje. Posebno oni (Zapad) koriste ambicije \u010delnika nekih isto\u010dnoeuropskih dr\u017eava, koji su mr\u017enju prema Rusiji i rusofobiju odavno pretvorili u glavnu izvoznu robu i instrument svoje unutarnje politike. A sada \u017eele \u201cugrijati ruke na ukrajinskoj tragediji.\u201d<\/p>\n

Kazao je kako planovi za formiranje zajedni\u010dke poljsko-litvansko-ukrajinske vojne skupine podrazumijevaju uspostavu regularne postrojbe s navedenim ciljem \u201cosiguranja zapadnih teritorija Ukrajine\u201d, ali u stvarnosti \u201cza okupaciju tih teritorija\u201d. \u201cUostalom, perspektiva je o\u010digledna \u2013 ako poljske postrojbe u\u0111u, na primjer, u Lavov ili druga podru\u010dja Ukrajine, onda \u0107e tamo i ostati zauvijek\u201d.<\/p>\n

\n

Poljacima u prilog idu dvije varijante ukrajinskog rata<\/h2>\n<\/blockquote>\n

S druge strane pojedini ruski utjecajni analiti\u010dari smatraju kako Poljskoj i pojedinim drugim zemljama europskog istoka (Ma\u0111arska, Rumunjska) u prilog idu dvije varijante:<\/p>\n

    \n
  • prvo, ukrajinska pobjeda nad Rusijom \u010dime bi se onda i same okoristile;<\/li>\n
  • i drugo, ukrajinski vojni poraz nakon kojeg bi se do\u010depale njenih zapadnih teritorija (koje povijesno smatraju svojima) kroz intervenciju svojih snaga u ime sprje\u010davanja \u00a0navodnog daljnjeg ruskog vojnog pohoda u dubinu Europe.<\/li>\n<\/ul>\n

    Najmanji interes im je da Ukrajina ostane u nekakvoj odr\u017eivoj dr\u017eavnoj varijanti koju bi onda SAD i EU-a politi\u010dki mazili, iz svojih fondova masovno financirali i vojno ja\u010dali do maksimuma daju\u0107i joj ulogu \u201eprifrontalne dr\u017eave\u201c s Rusijom koju sad imaju Poljska i pribalti\u010dke zemlje. U tom bi slu\u010daju izgubile status \u201ema\u017eenika\u201c kojeg sada u\u017eivaju kako klju\u010dne barijere budu\u0107eg \u201eruskog vojnog pohoda na zapad\u201c.<\/p>\n

    \n

    \u201ePrijeti devastiraju\u0107i poraz\u201c<\/h2>\n<\/blockquote>\n

    Britanski The Telegraph 18. srpnja kroz autorski \u010dlanak Roberta Clarka pod nazivom \u201eUkraine and the West are facing a devastating defeat\u201c (\u201eUkrajini i zapadu prijeti devastiraju\u0107i poraz\u201c) upozorava da \u0107e uskoro po\u010deti jesen i da \u0107e se borbe u Ukrajini postupno smanjivati, a pozornost Zapada biti sve vi\u0161e usmjerena na ameri\u010dke izbore i zbore u Velikoj Britaniji.<\/p>\n

    \u201eAko Kijev do zime ne uspije probiti kopneni koridor na jugu Ukrajine i ne vrati zna\u010dajan dio svog teritorija, to \u0107e pozivi za teritorijalnim ustupcima radi neznatnih politi\u010dkih rezultata biti puno ja\u010di \u2013 ne samo u Ukrajini, ve\u0107 i u zapadnim prijestolnicama, jer \u0107e po\u010deti \u201eumor od rata\u201c. Me\u0111unarodna skladi\u0161ta oru\u017eja i streljiva se prazne, a pred nacionalne izbore po\u010det \u0107e brinuti o unutarnjim prora\u010dunima.<\/p>\n

    Iako u nadolaze\u0107im mjesecima na jugu Ukrajine predstoje velike borbe, zapadnim se vladama nu\u017eno pripremati za mra\u010dnu perspektivu teritorijalnih ustupaka kao jednom od politi\u010dkih rezultata neuspje\u0161ne ofenzive.\u201c \u2013 navodi se izme\u0111u ostalog u spomenutom tekstu.<\/p>\n

    \n

    Europi nestaje sredstava<\/h2>\n<\/blockquote>\n

    Navedeni zaklju\u010dci komentatora utjecajnog britanskog medija su razumljivi. Jer rekao bih da je do\u0161lo vrijeme kada profit od ukrajinskog rata polako zavr\u0161ava, a da rizici od njega i njegovih posljedica postaju sve ve\u0107i.<\/p>\n

    Europskim vladama nestaje novca. Inflacija je visoka, socijalni problemi rastu kao i, op\u0107enito, neizvjesnost onoga \u0161to donosi sutra. Zima je pred vratima, elektri\u010dna energija, ako se ve\u0107 manje tro\u0161ila zbog blage zime sada se ubrzano tro\u0161i zbog izrazito vru\u0107eg ljeta (bez klimatizacije \u017eivot je postao nezamisliv), nesigurni su energetski opskrbni kanali kao i cijene energenata, odnosi s Kinom o kojima uvelike ovisi europsko gospodarstvo optere\u0107eni su pritiscima Washingtona i td., i td.<\/p>\n

    S druge strane, u SAD-u se republikanci sve \u010de\u0161\u0107e otvoreno suprotstavljaju daljnjem financiranju ukrajinskog rata, a predizborna kampanja i slu\u017ebeno po\u010dinje u rujnu te \u0107e predsjednik Biden, htio to ili ne, primarno biti fokusiran na unutarnje ameri\u010dke probleme kojih je tako\u0111er mnogo.<\/p>\n

    Nije stoga ni \u010dudo \u0161to se u ameri\u010dkim utjecajnim i prodemokratskim medijima nedavno pojavila vijest o sastanku pojedinih poznatih ameri\u010dkih analiti\u010dara s ruskim ministrom vanjskih poslova Lavrovom u New Yorku, u travnju, tijekom ruskog predsjedanja Vije\u0107em sigurnosti UN-a. Tema je navodno bila na koji na\u010din zavr\u0161iti ukrajinski rat. Pojava te vijesti u medijima tek sad, nakon gotovo dva mjeseca, itekako je znakovita s obzirom kako Bidenova administracija i dalje uporno ponavlja tezu (a prate je i europski saveznici) o nu\u017enosti nano\u0161enja strate\u0161kog poraza Rusiji, kao i onoj da \u0107e se Ukrajini pomagati dokle bude potrebno (za koga i za \u0161to nikad se ne ka\u017ee).<\/p>\n

    \n

    Macron izazvao skandal nakon nevjerojatne odluke Europske komisije<\/h2>\n<\/blockquote>\n

    Kada sam ve\u0107 spomenuo Europu, evo vijesti koja najbolje ukazuje koliko je nezahvalan (\u010ditaj jadan) dana\u0161nji polo\u017eaj EU-e i koliko se njena politi\u010dka elita srozala u vlastitoj nemo\u0107i i neznanju da bilo \u0161to odlu\u010dnije poduzme s ciljem za\u0161tite vlastitih interesa.<\/p>\n

    Europska komisija (EK) na \u010delu s Ursulom von der Leyen pro\u0161li je tjedan ponudila top ameri\u010dkoj ekonomistici Fioni Scott Morton, ranije usko povezanoj s ameri\u010dkim BigTechom poput Microsofta i Applea, ni manje ni vi\u0161e nego polo\u017eaj glavne ekonomistice Europske komisije zadu\u017eene za\u00a0 pitanja konkurencije. Preciznije, bila bi zadu\u017eena za dono\u0161enje zakona EK koji se odnosi na informati\u010dko tr\u017ei\u0161te i usluge, koji je usmjeren upravo na ograni\u010davanje utjecaja vode\u0107ih ameri\u010dkih kompanija.<\/p>\n

    Kako 19. srpnja pi\u0161e medij POLITICO, Fiona Scott Morton odustala je od te du\u017enosti nakon \u0161to se me\u0111u \u201ete\u0161ka\u0161ima\u201c u EU podigla politi\u010dka pra\u0161ina. Konkretno \u2013 podigao ju je francuski predsjednik Emmanuel Macron kritiziraju\u0107i ovaj potez EK.<\/p>\n

    \u010citava pri\u010da jasno pokazuje koliko je narastao stupanj ovisnosti EU o SAD-u. Jo\u0161 otvorenije re\u010deno, koliko je EU-a postala vazal SAD-a, da je \u010dak i Macron (tako\u0111er ovisan o Bidenu po pitanju dono\u0161enja klju\u010dnih odluka) morao \u010delnicima EK re\u0107i \u201edosta\u201c. Vjerojatno je u kuloarima kazao ne\u0161to u smislu \u201evazali jesmo, ali gospodo \u2013 ovo je ipak previ\u0161e vidljivo\u201c.<\/p>\n

    \n

    Propala nadanja od Summita EU\u2013Latinska Amerika<\/h2>\n<\/blockquote>\n

    I jo\u0161 jedan veliki neuspjeh strategije Europske unije i njenih genijalaca, o kojem je pro\u0161li tjedan detaljno izvijestio Bloomberg.<\/p>\n

    Radi se o odr\u017eanom Summitu EU-Latinska Amerika i propalim poku\u0161ajima europskih \u010delnika da Latinsku Ameriku okrenu protiv Rusije.<\/p>\n

    \u201eEuropska unija dva je dana udvarala gostima iz Latinske Amerike i Kariba uz klasi\u010dnu glazbu i gala ve\u010deru.\u00a0Me\u0111utim, summit je bio pokvaren diplomatskim nesuglasicama oko toga kako \u2013 ako uop\u0107e \u2013 kritizirati Rusiju ili Vladimira Putina za SVO u Ukrajini\u201c \u2013 navodi ameri\u010dki medij.<\/p>\n

    \u201eSpor je naglasio \u0161iri problem s kojim se suo\u010davaju EU i njeni G7 partneri u poku\u0161aju pridobivanja latinoameri\u010dkih zemalja dok BRICS \u2013 Brazil, Rusija, Indija, Kina i Ju\u017ena Afrika \u2013 pove\u0107avaju svoj utjecaj. Osim Ukrajine, bio je jo\u0161 jedan klju\u010dni poticaj EU-a \u2013 da osigura sirovine za digitalnu i zelenu energiju.\u201c \u2013 pi\u0161e Bloomberg.<\/p>\n

    \u0160to se ti\u010de zavr\u0161ne izjave Bloomberg navodi kako se u njoj izra\u017eava \u201cduboka zabrinutost zbog teku\u0107eg sukoba protiv Ukrajine\u201d \u2013 bez spominjanja Rusije \u2013 i podupire potreba za mirom\u201c.\u00a0Blok je postigao samo neizravno spominjanje uloge Rusije, spominju\u0107i rezolucije UN-a koje osu\u0111uju Moskvu.\u00a0Nikaragva je bila jedina zemlja koja je odbila podr\u017eati zajedni\u010dku izjavu.\u201c<\/p>\n

    \u201cBila je to iskrena rasprava koja je jasno pokazala kako me\u0111u nama postoje razlike\u201d, rekao je visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell u intervjuu za televiziju Bloomberg u utorak.\u00a0\u201cNa primjer, \u0161to se ti\u010de sukoba u Ukrajini, mnogi od njih to vide druga\u010dije od nas.\u201d<\/p>\n

    Dodao bih: jo\u0161 jedan briljantan zaklju\u010dak nad kojim se treba duboko zamisliti, kao i o onome kuda nas ovakvi mudraci uop\u0107e vode.<\/p>\n

    Bloomberg zaklju\u010duje kako je \u201enespremnost brazilskog predsjednika Luiza Inacia Lule da Silve da prihvati bilo kakve o\u0161tre primjedbe na ra\u010dun Rusije razo\u010darala zemlje EU.\u00a0\u2026 Prema rije\u010dima jednog visokog diplomata, Lula se boji da ne naljuti Rusiju\u201c.<\/p>\n

    U me\u0111uvremenu je u Sankt Peterburgu zavr\u0161io vrlo va\u017eni dvodnevni summit Rusia-Afrika, u kojem je od 54 afri\u010dke dr\u017eave sudjelovalo njih \u010dak 49 usprkos sna\u017enim ameri\u010dkim pritiscima na tamo\u0161nje vlade da se na summit ne odazovu. O njemu vi\u0161e u idu\u0107oj analizi.<\/p>\n

    Geopolitika.news<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Tjedna analiza: Nu\u017eni teritorijalni ustupci; \u201edevastiraju\u0107i poraz Zapada\u201c; rehabilitacija Prigo\u017eina i eskalacija odnosa s Poljskom<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":361900,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-375383","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/375383","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=375383"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/375383\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":375386,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/375383\/revisions\/375386"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/361900"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=375383"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=375383"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=375383"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}