{"id":375345,"date":"2023-07-31T07:13:09","date_gmt":"2023-07-31T05:13:09","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=375345"},"modified":"2023-07-31T07:23:45","modified_gmt":"2023-07-31T05:23:45","slug":"principi-su-okvir-kojim-mozete-uramiti-razne-sadrzaje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/07\/31\/principi-su-okvir-kojim-mozete-uramiti-razne-sadrzaje\/","title":{"rendered":"Principi su okvir kojim mo\u017eete uramiti razne sadr\u017eaje"},"content":{"rendered":"

S vremena na vrijeme, koleginica Milena Perovi\u0107 po\u017eeli da me propituje aktuelno gradivo, a ja ne mogu da ignori\u0161em njenu znati\u017eelju. U nedjeljniku Monitor sam objavljivao svoje tekstove od prvoga broja i bio saradnik, uz kra\u0107e pauze, dugi niz godina, iako profesionalnu sudbinu nijesam vezivao za ovaj medij, osim nakratko, koncem 90-tih godina. Uz Milenino odobrenje, prenosim na\u0161 razgovor ovdje.<\/em><\/p>\n

Po\u010detkom sedmice uhap\u0161en je dugogodi\u0161nji biv\u0161i direktor UP Veselin Veljovi\u0107. Kako to komentari\u0161ete?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Kad god neko od uzdanica dugotraju\u0107e DPS vlasti bude osumnji\u010den ili uhap\u0161en, sjetim se Latif age, zvanog Kara\u0111oz, lika iz ‘Proklete avlije’ Ive Andri\u0107a. On je upravnik zatvora koji govori kako u njegovom zatvorskom vilajetu nema nevinog \u010dovjeka, jer ili je kriv ili se makar o\u010de\u0161ao o krivca. Ove Kara\u0111ozove rije\u010di bi se mogle odnositi na svakoga ko je u\u010destovao u gradnji i odr\u017eavanju sistema vlasti koji je bio ude\u0161en tako da sve institucije \u010dija je svrha postojanja slu\u017eenje javnom interesu podredi dobrobiti kriminalizovane DPS bur\u017eoazije u nastajanju i njene raznovrsne posluge.<\/p>\n

Veljovi\u0107 je, bez sumnje, jedan od va\u017enih likova iz te opskurne dru\u017eine i njegovo pritvaranje se mo\u017ee tuma\u010diti kao prelomna ta\u010dka u kojoj \u0107e se vidjeti snaga ili slabost pravne dr\u017eave, koja je tek u povojima.<\/p>\n

Nakon optu\u017ebi aktuelnog ministra policije Filipa Ad\u017ei\u010da dijela politi\u010dke scene, te civilnog sektora, oglasio se biv\u0161i predsjednik Milo \u0110ukanovi\u0107 ocjenom da nova vlast ide ka totalitaraizmu i ukazao na to da su kritika i kriti\u010dari \u201esnaga i \u010dinilac demokratskog razvoja\u201c. Kako to vidite?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Biv\u0161i predsjednik dr\u017eave i partije koja se la\u017eno predstavlja kao demokratska i socijalisti\u010dka nije, na \u017ealost, sebi osigurao kredibilitet i autoritet da kriti\u010dki govori o bilo \u010demu \u0161to se ti\u010de odnosa u crnogorskom dru\u0161tvu. To, naravno, ne zna\u010di da je on izgubio pravo na kriti\u010dki govor, ali njegova zalaganja i odbrane \u0107e, bojati se, kompromitovati ono za \u0161ta se zala\u017ee i one u \u010diju za\u0161titu ustaje, jer njegov lik i djelo su u dubokom nesaglasju sa vrijednostima koje treba da krase demokratska i pravedna dru\u0161tva.<\/p>\n

Ipak, koliko se odnos prema kriti\u010darima promijenio nakon pada DPS u avgustu 2020?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ja ne znam vlast koja voli kritiku i kriti\u010dare, tako da ne primje\u0107ujem neke promjene u posljednjih par godina. Postoji razlika u smislu da je DPS vlast bila u stanju da kriti\u010darima nanese ozbiljnu \u0161tetu i prikrije, manje ili vi\u0161e vje\u0161to, svoje u\u010de\u0161\u0107e u tim rabotama, dok novi vlastodr\u0161ci, sre\u0107om, takvih mo\u0107i nemaju.<\/p>\n

Naravno, i kada je kritika vlasti u pitanju treba odvajati \u201c\u017eito od kukolja\u201d. Kritika, kada govorimo o javnim poslovima i politikama, po mome mi\u0161ljenu, podrazumijeva otvorenost za raspravu, ukr\u0161tanje argumenata i njen cilj\u00a0 bi trebao da bude rje\u0161avanje problema i unapre\u0111ivanje cjeline dru\u0161tva i \u017eivota ljudi. Novinarstvo bi trebalo da podsti\u010de takvu vrstu kritike i obezbje\u0111uje za nju \u0161to vi\u0161e prostora.<\/p>\n

Ove sedmice zav\u0161ren je prvi krug pregovora najvjerovatnijeg mandatara Milojka Spaji\u0107a sa potencijalnim partnerima, radi formiranja budu\u0107e vlade. Kakvu \u0107emo vladu dobiti i mo\u017ee li ona donijeti stabilnost o kojoj se toliko govorilo?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Nezahvalno je prognozirati ishode politi\u010dkih procesa \u010dak i kada ste u poziciji insajdera, a pogotovo kada taj proces posmatrate sa strane i nijeste u prilici da vidite \u0161ta se sve de\u0161ava u \u2018crnoj kutiji\u2019, kolik je uop\u0161te manevarski prostor doma\u0107ih aktera, imaju\u0107i u vidu \u010dinjenicu nepotpunog suvereniteta Crne Gore, i da li se uticaj inostranih mentora zaustavlja na savjetodavnoj liniji ili je uveliko prekora\u010duje.<\/p>\n

Mislite li da \u0107e deset principa koje je Spaji\u0107 ponudio kao osnovu za formiranje vlade biti presudni za njen kona\u010dan sastav, ili \u0107e je ne\u0161to drugo odrediti?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Principi? Hm? Principi su okvir kojim, po potrebi, mo\u017eete uramiti razne sadr\u017eaje \ud83d\ude0a<\/p>\n

Meni je blisko razmi\u0161ljanje mladog politi\u010dkog teoreti\u010dara Fe\u0111e Pavlovi\u0107a, koji je nedavno kazao da \u201cu \u2018post\u0111ukanovi\u0107evsko\u2019 doba ulazimo kao duboko polarizovano dru\u0161tvo, koje sve vi\u0161e li\u010di na konfederaciju otu\u0111enih skupina \u010dije su vo\u0111e svjesno pocijepale onu tkaninu zajedni\u010dkog identiteta koja nas \u010dini jedinstvenom cjelinom i koja crnogorskoj dr\u017eavnosti daje smisao i svrhu\u201d. Takvo dru\u0161tvo, zajednica koja nema svoje \u201cjedinstveno MI\u201d, te\u0161ko mo\u017ee iznjedriti stabilnu vladu, armiranu principima. Prije \u0107emo, bojim se, svjedo\u010diti nekoj \u2018sklepotini\u2019 koja \u0107e odra\u017eavati pluralizam partitokratskih interesa, kao i interesa inostranih mentora.<\/p>\n

Kako vidite to \u0161to na pregovore o formiranju Vlade Spaji\u0107 nije zvao jedino DPS i URU?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Distanciranje u odnosu na DPS je ideolo\u0161ko-politi\u010dki motivisamo to je razumljivo, dok je ono prema URA, \u010dini mi se, posljedica li\u010dne netrpeljivosti, koja je pred izbore dodatno osna\u017eena.<\/p>\n

Kako komentari\u0161ete situaciju oko ponovnog izbora Boris Raoni\u0107a na \u010delo RTCG, te postupak koji je potom pokrenut?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ima jedan sjajan aforizam Aleksadra Baljka, koji glasi: \u201cBira\u0107emo ih dok im ne dosadi\u201d. Prijatelji i poslovni partneri Borisa Raoni\u0107a u Savjetu RTCG su odlu\u010dili da se dr\u017ee uputstava iz citiranog aforizma. Izabrali su ga prvi put nezakonito, jer je on ba\u0161 volio da bude direktor nacionalnog javnog medijskog servisa, a onda su, uprkos sudskoj odluci, procijenili da njemu direktorovanje nije dosadilo i da su, kao prijatelji, du\u017eni da ga ponovo izaberu.<\/p>\n

Najnoviji non paper EK bavi se i tim slu\u010dajem, ali ukazuje i da\u201d Crna Gora, \u0161to se ti\u010de slobode medija i slobode izra\u017eavanja, jo\u0161 nije usvojila medijski zakonodavni paket\u201d. Tako\u0111e, podsje\u0107a se da se jo\u0161 \u010deka na re\u0161avanje ozbiljnih slu\u010dajeva napada na novinare. Kako vidite te ocjene EK?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Neusvajanje seta medijskih zakona, ali i brojnih drugih va\u017enih, pokazuje da je postdepeesovska \u00a0parlamentarna ve\u0107ina sposobna za politikantske mulja\u017ee ali ne i za ozbiljne reformske zahvate. Va\u017eno je, naravno, procijeniti \u010dija je krivica za to ve\u0107a a \u010dija manja, ali su svi zajedno pokazali da od drve\u0107a svojih partikulizama ne vide \u0161umu zajedni\u010dkog interesa.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

S vremena na vrijeme, koleginica Milena Perovi\u0107 po\u017eeli da me propituje aktuelno gradivo, a ja ne mogu da ignori\u0161em njenu znati\u017eelju<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":375348,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-375345","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blogovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/375345","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=375345"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/375345\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":375356,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/375345\/revisions\/375356"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/375348"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=375345"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=375345"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=375345"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}