Po prvi put, me\u0111unarodni tim istra\u017eiva\u010da istra\u017eivao je zaga\u0111enje plastikom u jezerima na globalnom nivou i do\u0161ao do razo\u010daravaju\u0107ih rezultata. Mikroplastika je i dalje prisutna u jezerima naizgled netaknutim ljudskim faktorom i u pore\u0111enju sa okeanima u jezerima su otkrivene mnogo ve\u0107e koli\u010dine mikroplastike.<\/p>\n
Me\u0111unarodni istra\u017eiva\u010dki tim sa limnologom Katrin Attermeyer sa Univerziteta u Be\u010du poku\u0161ao je da odgovori na ovo pitanje.<\/p>\n
Istra\u017eivanje je razvila i vodila istra\u017eiva\u010dka grupa za vodenu ekologiju i upravljanje vodama sa Univerziteta Milano-Bicocca u Italiji.<\/p>\n
Projekat je uzorkovao 23 jezera iz 38 zemlje koriste\u0107i istu metodu, prenosi Na vijest agencije Fena.<\/p>\n
Jezera su odabrana tako da njihove hidromorfolo\u0161ke karakteristike poput obima, dubine, du\u017eine obale i drugi antropogeni faktori kao \u0161to su prisustvo postrojenja za pre\u010di\u0161\u0107avanje otpadnih voda, gustina naseljenosti, pokazuju najve\u0107u raznolikost i geografski su raspr\u0161ena.<\/p>\n
Stoga se uzorci mogu smatrati globalno reprezentativnim.<\/p>\n
Plastika u uzorcima vode je zatim grupisana po obliku, boji i veli\u010dini.<\/p>\n
Ispostavilo se da skoro 94 posto plasti\u010dnih \u010destica u vodi \u010dini mikroplastika. Tako\u0111e su analizirali hemijski sastav \u010destica i do\u0161li do iznena\u0111uju\u0107eg zaklju\u010dka da je ve\u0107ina njih poliester, polipropilen ili polietilen.<\/p>\n
“Posljednja dva materijala \u010dine vi\u0161e od polovine svjetske proizvodnje plastike,” obja\u0161njava Attermeyer.<\/p>\n
Na osnovu koli\u010dine plastike u vodi svako jezero je dobilo svoju “vizit kartu”. Istra\u017eiva\u010di su ispitali u kakvoj vezi jezera stoje sa mogu\u0107im izvorima zaga\u0111enja kao i karakteristikama slivnog podru\u010dja.<\/p>\n
Ispostavilo se da su posebno ugro\u017eene dvije vrste jezera: ona koja se nalaze u gusto naseljenim, urbanizovanim podru\u010djima i ona sa velikim vodenim povr\u0161inama.<\/p>\n
Iako su plava ili crna poliesterska vlakna dominirala jezerima sa malom vodenom povr\u0161inom i plitkom i kratkom obalom, prozirna ili bijela polipropilenska i polietilenska zrna dominirala su dubokim jezerima sa dugim obalama.<\/p>\n
Istra\u017eivanje je tako\u0111e pokazalo da su jezera Lugano, Lago Maggiore i Tahoe ve\u0107 zaga\u0111enija od najzaga\u0111enijih suptropskih okeanskih struja na svijetu.<\/p>\n
Osim toga, plasti\u010dne \u010destice prona\u0111ene su \u010dak i u vodama naizgled netaknutim ljudskom aktivno\u0161\u0107u.<\/p>\n
Rezultati studije ukazuju na to da jezera mogu biti i dobar pokazatelj obima globalnog zaga\u0111enja plastikom, a rijeke i jezera treba uzeti u obzir i u borbi protiv zaga\u0111enja mikroplastikom.<\/p>\n
Tokom istra\u017eivanja, uzorci su uzeti iz jedinog jezera u Austriji, Lunzer See, relativno malog jezera, \u010dija je obala rijetko naseljena, spada u manje zaga\u0111ena jezera sa manje od jedne plasti\u010dne \u010destice po kubnom metru, saop\u0161teno je iz Ureda Grada Be\u010da u Sarajevu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Po prvi put, me\u0111unarodni tim istra\u017eiva\u010da istra\u017eivao je zaga\u0111enje plastikom u jezerima na globalnom nivou i do\u0161ao do razo\u010daravaju\u0107ih rezultata<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":374735,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-374732","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/374732","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=374732"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/374732\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":374737,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/374732\/revisions\/374737"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/374735"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=374732"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=374732"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=374732"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}