{"id":374657,"date":"2023-07-24T07:24:48","date_gmt":"2023-07-24T05:24:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=374657"},"modified":"2023-07-24T07:24:48","modified_gmt":"2023-07-24T05:24:48","slug":"laze-li-eu-na-dejting-aplikacijama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/07\/24\/laze-li-eu-na-dejting-aplikacijama\/","title":{"rendered":"La\u017ee li EU na dejting aplikacijama?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Marko Kostani\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ekstremna desnica uvjerljivo mar\u0161ira izborima i anketama \u0161irom Europe, a mnogi i dalje krajnju za\u0161titu demokratskih standarda vide u institucijama Europske unije. Odakle ta nepokolobljiva vjera? Za\u0161to bi krajnje desna EU bila nemogu\u0107a?<\/strong><\/p>\n

Rijetko koji pretplatnik na liberalnu medijsku optiku je propustio uo\u010diti navodni paradoks u recentnoj hrvatskoj povijesti. A taj paradoks ka\u017ee da je dru\u0161tveni i politi\u010dki \u017eivot u Republici Hrvatskoj bio bli\u017ei europskim demokratskim standardima u periodu prije ulaska u Europsku uniji nego nakon postanka punopravnom \u010dlanicom. Obja\u0161njenje se krije u samoj proceduri pristupanja: tada smo se, naime, pretvarali da smo dru\u0161tvo bez korupcije i diskriminacije kako bi nas strogi u\u010ditelji nagradili \u010dlanstvom, a \u010dim smo \u010dlanstvo dobili vratili smo se na originalne tvorni\u010dke postavke. Pristupni pregovori su, dakle, bili la\u017e i obmana, trik balkanskih me\u0161etara kojim su prevareni naivni Europljani kojima, eto, nije ni palo napamet da bi ih netko mogao tako izigrati.<\/p>\n

Pored toga \u0161to su sami aparati za mjerenje stupnjeva korupcije i diskriminacije krajnje nepouzdani, ovaj pristup pati od jo\u0161 nekoliko spornih metodolo\u0161kih momenata. Me\u0111u njima se isti\u010de zanemarivanje ekonomske dimenzije nedavne povijesti. Navodno zlatno doba pregovara\u010dke demokracije koincidiralo je s ekonomskim bumom u drugoj polovici prvog desetlje\u0107a ovog tisu\u0107lje\u0107a. Bum je bio zasnovan na eksploziji kreditnih linija prema ku\u0107anstvima koje su nas barem u potro\u0161a\u010dkom smislu pribli\u017eile zami\u0161ljenom europskom standardu i olabavile krute (post)ratne dinamike u politi\u010dkom \u017eivotu. Kraj pregovora i \u010dekanje na peronu za ulazak obilje\u017eila je pak ekonomska kriza koja je inspirirala nove, ili barem osvje\u017eene, politi\u010dke ideje koje nisu isuvi\u0161e marile za pregovara\u010dku demokraciju.<\/p>\n

Me\u0111utim, zanemarivanje ekonomske dimenzije nije klju\u010dan problem u tom pristupu. Klju\u010dan se problem krije u krajnje tvrdoglavoj politi\u010dkoj ideji koja u Europskoj uniji vidi fundamentalnu za\u0161titnicu demokracije. Bez obzira na to \u0161to se doga\u0111alo: krajnje neuspje\u0161no upravljanje ekonomskom krizom, brutalna migrantska politika, poslovi\u010dna birokratska mutavost\u2026 I dalje postoji ta tvrda jezgra uvjerenja da nas u krajnjoj liniji jedino EU \u0161titi od kolapsa i osvetni\u010dkog nastupa desnice. Ili da prevedemo u svijet suvremenih dejting aplikacija. Hrvatska je otpo\u010detka muljala, la\u017eno se predstavljala, varala oko visine i nakon prvog dejta \u201cghostala\u201d partnericu. Dok je Europska unija otpo\u010detka bila onakva kakva se i predstavljala, sa svim svojim slabostima i vrlinama, ali uvijek pouzdana.<\/p>\n

\n

Komotna desnica<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Da bi prikazali izvore tih predpoliti\u010dkih ideja o Europskoj uniji ili Europi kao takvoj koje i dalje ba\u0161tine ovda\u0161nji (lijevi) liberali vratimo se nekih desetak godina unazad. Nas dvadesetak, u svojevrsnom spin offu studentskih blokada, odlu\u010dilo je politi\u010dko-aktivisti\u010dku avanturu nastaviti anga\u017emanom oko referenduma za ulazak u Europsku uniju. Namjera je bila osvje\u017eiti raspravu kritikom Unije s lijevih pozicija i oduzimanjem monopola desnici na kritiku. U brojnim argumentima koje smo plasirali u javni prostor isticao se i onaj po kojem su radni\u010dka i socijalna prava izborena u okviru nacionalnih demokracija i da Europska unija svojim nadnacionalnim politikama poput trgovinskih, monetarnih i fiskalnih ta prava zaobilazno i bez politi\u010dkih rasprava smanjuje ili likvidira. Na taj argument odgovorila je jedna istaknuta zagreba\u010dka feministkinja, danas na\u017ealost pokojna, koja nas je, uz zna\u010dajnu podr\u0161ku ve\u0107eg dijela civilnog sektora, proglasila nacional-socijalistima. Taj refleks nije proizlazio iz nepoznavanja politi\u010dke povijesti dvadesetog stolje\u0107a ve\u0107 iz nepokolebljive vjere u Europu kao takvu. Unato\u010d tome \u0161to je taj nacional-socijalizam nastao upravo u srcu Europe.<\/p>\n

Naravno, tu je do\u0161lo i do semanti\u010dkog kratkog spoja u kojem su se zlo\u010dini po\u010dinjeni nedavno na ovim prostorima u ime nacija pomije\u0161ali s nacionalnim demokracijama kao institucionalnim okvirom implementacije ste\u010denih socijalnih prava. I zasigurno je do danas ta optika olabavila i u brojnim strana\u010dkim i NGO krugovima kritika Europske unije nije tabu tema, ali i dalje ideja o EU kao nadpoliti\u010dkom entitetu koji bi nas na kraju trebao spasiti stoji kao nepomi\u010dni oslonac politi\u010dke epistemologije. Spasiti od \u010dega? Od krajnje desnice. Ali \u0161to ako kozmopolitska ideja Europske unije nije jedina? \u0160to ako i desnica mo\u017ee zamisliti Europsku uniju prilago\u0111enu njihovim zamislima koje nisu u nekom naro\u010ditom raskoraku s postoje\u0107im obrascima institucionalnog funkcioniranja Unije?<\/p>\n

U nedavnom je \u010dlanku, zasnovanoj na knjizi \u201cEurowhiteness: Culture, Empire and Race in the European Project\u201d koja bi trebala iza\u0107i na jesen, Hans Kundnani uvjerljivo razlo\u017eio za\u0161to krajnje desna Europska nije nezamisliva. Za po\u010detak, Kundnani tvrdi da su ideje o naprednoj i kozmopolitskoj Europskoj uniji zamaglile izglednu mogu\u0107nost zasnivanja etnoregionalizma, tj. etni\u010dko\/kulturne verzije europskog identiteta koji je analogan etnonacionalizmu i blisko povezan s idejom bijele rase. S obzirom na politike na granicama EU prijelaz prema ne\u010demu takvom ne \u010dini se naro\u010dito nezamislivim. Tako\u0111er, smatra Kundnani, snage krajnje desnice nisu usredoto\u010dene isklju\u010divo na nacionalnu razinu. U suvremenom kontekstu, pogotovo u Europi, \u010dak su i sklonije operirati na \u201ccivilizacijskoj\u201d razini. A i sve je o\u010ditije da transnacionalna suradnja desnih i ekstremno desnih partija nije ni\u0161ta paradoksalno i nemogu\u0107e. Naprotiv, ta \u201cdesna internacionala\u201d je itekako jaka i sasvim je zamisliva sna\u017enija europska integracija na tim zasadama ako se dodatno osna\u017ee trendovi na nacionalnim izborima i potvrde ih oni europski dogodine.<\/p>\n

Donedavno je jedno od glavnih politi\u010dkih goriva krajnje desnih snaga bio euroskepticizam. Me\u0111utim, \u010dini se da rastom popularnosti ili preuzimanjem vlasti kao u Italiji, euroskepticizam polako isparava. Kao \u0161to su desni\u010dari u Hrvatskoj svojedobno shvatili da liberali nemaju monopol na civilno dru\u0161tvo tako i europska desnica sad shva\u0107a da liberali nemaju monopol na institucije Europske unije. Samo ih treba prilagoditi svom smjeru, a osnovne ekonomske postavke ne dirati kako se krupni kapital ne bi naljutio. Toj \u201cprirodnosti\u201d desnog preuzimanja europskih institucija pridonijela je i normalizacija ekstremne desnice kroz njeno ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje desnom centru. Ili ne\u0161to konkretnije: desni centar je preuzeo stavove vezane za migracije, a krajnja desnica stavove o ozbiljnom funkcioniranju ekonomije. U toj se koaliciji krije zalog onoga \u0161to Kundnani naziva civilizacijskim zaokretom Europske unije. Radi se o ideji Europe koja nije zasnovana na vrijednostima poput vladavine prava ili kozmopolitanizma ve\u0107 na ugro\u017eenosti europske civilizacije. A zna se tko je ugro\u017eava.<\/p>\n

Put ka potpunom civilizacijskom zaokretu nije zacrtan, ali \u010dini se izglednom varijantom. Krajnje je nezahvalno vu\u0107i povijesne paralele, pogotovo s toliko bremenitim me\u0111uratnim periodom, ali ova ne pretendira na povijesnu istinu ve\u0107 na upozorenje na potencijal politi\u010dkog scenarija. Kao \u0161to je desnom centru tridesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a bila potrebna krajnja desnica da ugu\u0161i radni\u010dki pokret u Europi tako \u0107e joj u narednom periodu mo\u017eda biti potrebna da s granica otjera sve one koje \u0107e klimatske promjene goniti prema sjevernijim krajevima. Bez obzira na to koji nam scenarij slijedi sigurno je samo da nam institucije Europske unije i ideja Europe kao takve ne\u0107e biti od pretjerane pomo\u0107i.<\/p>\n

La\u017ee li EU na dejting aplikacijama?<\/a><\/p><\/blockquote>\n