Od svih tipova oluja, super\u0107elijske oluje s grmljavinom ili super\u0107elije najvjerovatnije \u0107e proizvesti lo\u0161e vremenske uslove, poput sna\u017enog vjetra, velikog grada i tornada slabe do velike ja\u010dine.<\/p>\n
Gledano s tla, super\u0107elije imaju oblik visokih oblaka u obliku nakovnja.<\/p>\n
\nKako nastaju grmljavinske oluje?<\/h2>\n<\/blockquote>\n
Grmljavinske oluje mogu se podijeliti u dvije vrste \u2013 male obi\u010dne \u0107elijske grmljavinske oluje i super\u0107elijske grmljavinske oluje.<\/p>\n
Obi\u010dne \u0107elijske grmljavinske oluje su male ljetne grmljavinske oluje \u2013 koje se nazivaju i raspr\u0161ene grmljavinske oluje. Nastaju kada se topao, vla\u017ean vazduh di\u017ee u ina\u010de mirnom vremenskom podru\u010dju konstantnom brzinom i smjerom vjetra. To se zove nisko smicanje vjetra. Ove iznenadne grmljavinske oluje \u010desto se mogu vidjeti kako rastu zbog njihovih pufnastih oblaka koji se brzo podi\u017eu \u2013 zvanih kumulonimbusi. Obi\u010dne grmljavinske oluje ne traju dugo i nisu jako velike (\u0161irine manje od jednog kilometra). I dalje su opasne, jer proizvode munje, ali obi\u010dno ne stvaraju grad ili jak vjetar.<\/p>\n
Ja\u010di vjetrovi (umjereno smicanje vjetra) mogu uzrokovati ve\u0107e grmljavinske oluje. Ove grmljavinske oluje mogu trajati vi\u0161e sati, postaju\u0107i sve ve\u0107e i ve\u0107e uz jake vjetrove, munje, jake ki\u0161e, poplave i grad. Niz ovih oluja koje se kre\u0107u zajedno naziva se vi\u0161e\u0107elijska oluja.<\/p>\n
\u010cak i ja\u010di vjetrovi (jako smicanje) koji mijenjaju smjer dok se vazduh di\u017ee mogu izazvati rotiraju\u0107u grmljavinsku oluju. Ove izuzetno sna\u017ene rotiraju\u0107e grmljavinske oluje nazivaju se super\u0107elijske grmljavinske oluje. Poput vi\u0161e\u0107elijskih oluja, mogu izazvati jake vjetrove, munje, obilne ki\u0161e, poplave i grad. Okretna priroda super\u0107elijskih oluja tako\u0111e mo\u017ee formirati tornada. Neke super\u0107elije nose puno ki\u0161e i ispu\u0161taju padavine s velikom tu\u010dom i jakim ki\u0161nim udarima koji uzrokuju poplave. Druge super\u0107elije imaju malo ki\u0161e, ali mogu proizvesti tornada i tu\u010du. Sve te oluje su vrlo opasne.<\/p>\n
Ponekad kada se hladni front kre\u0107e u neko podru\u010dje, niz grmljavinskih oluja formira se du\u017e njene prednje ivice. To se naziva olujna linija. Linije grmljavinskih oluja su ogromne oluje, koje se prote\u017eu stotinama kilometara, kre\u0107u\u0107i se ispred hladnog vazduha.<\/p>\n
\nKoji doga\u0111aji stvaraju ovu vrstu oluje?<\/h2>\n<\/blockquote>\n
Grmljavinske oluje su konvekcijske oluje. Ta oluja pogodila je Hrvatsku, njen glavni grad i njenu regiju 12. jula 2023. Konvekcijske oluje nastaju kada se topao, vla\u017ean vazduh di\u017ee i susre\u0107e s hladnim, suvim vazduhom iznad sebe. \u0160to je vazduh koji se di\u017ee topliji, to je njegova sila ja\u010da. Topli vazduh se di\u017ee jer se Zemljina povr\u0161ina neravnomjerno zagrijava. Vjetrovi se kre\u0107u s jednog podru\u010dja na drugo i kada se spoje, mogu pove\u0107ati snagu vazduha koji se di\u017ee.<\/p>\n
Vla\u017eni vazduh koji se di\u017ee stvara pufnaste kumuluse (svi znamo kumulusne oblake \u2013 to su oni ina\u010de slatki, napuvani oblaci kakve smo prve nau\u010dili crtati kao djeca) koji se di\u017eu dok ne udare u suvi vazduh iznad. Kada topli, vla\u017eni vazduh udari hladan, suvi vazduh iznad, voda u oblaku koji se di\u017ee pretvara se u vodenu paru (isparava). Ovo \u010dini suvi vazduh \u2013 mokrim. Tako se oblaci mogu dizati sve vi\u0161e i vi\u0161e u novi vla\u017eni vazduh. S tla ovaj proces izgleda kao uzdi\u017eu\u0107a kupola bijelih pufastih oblaka. Kako oblak raste, vodena para se pretvara u kapljice vode. Time se osloba\u0111a toplota, zbog \u010dega oblaci jo\u0161 vi\u0161e rastu. To se zove uzlazno strujanje. Ovaj se proces mo\u017ee dogoditi vrlo brzo. Kumulusni oblak mo\u017ee prerasti u grmljavinu u samo nekoliko minuta.<\/p>\n
Kako se oblaci di\u017eu u hladniju atmosferu, kapljice vode se spajaju i postaju ve\u0107e i te\u017ee. Napokon \u0107e po\u010deti padati. Dok padaju, povla\u010de vazduh sa sobom. To se zove silazno strujanje. Kad grmljavinski oblak ima i uzlaznu i silaznu struju, to je zrela olujna \u0107elija.<\/p>\n
Zrele \u0107elije grmljavinske oluje mogu se uzdi\u0107i toliko visoko da dosegnu stratosferu, gdje \u0107e se vjetrovi \u0161iriti i izravnati vrh. To \u010dini grmljavinske oblake u obliku nakovnja \u2013 kumulonimbuse. U to vrijeme, grmljavina je ogromna. Obi\u010dne \u0107elije grmljavinske oluje mogu biti nekoliko kilometara \u0161iroke u podno\u017eju i protezati se vi\u0161e od 12 km u visinu. Super\u0107elijske grmljavinske oluje jo\u0161 su ve\u0107e, di\u017eu se 18 km u atmosferu.<\/p>\n
Super\u0107elijske grmljavinske oluje su ve\u0107e, intenzivnije verzije obi\u010dnih grmljavinskih \u0107elija opisanih iznad. \u010cesto se formiraju du\u017e vremenske fronte gdje \u0107e nestabilan vazduh poja\u010dati snagu rastu\u0107e oluje. Super\u0107elijska grmljavinska oluja mo\u017ee biti jedno veliko spiralno uzlazno strujanje, koje se zove mezociklona. Neke ovakve oluje stvaraju jaku ki\u0161u, a neke ne, ali sve mogu stvoriti tu\u010du, pa \u010dak i pokrenuti tornada.<\/p>\n
Grmljavinska oluja mo\u017ee donijeti nalet hladnog vazduha na povr\u0161inu Zemlje. To se naziva udarna fronta. Za ljude na tlu, hladan zrak prije grmljavinske oluje mo\u017ee biti odli\u010dan za vru\u0107eg ljetnog dana. Ali nakon \u0161to oluja pro\u0111e, zrak se zapravo mo\u017ee \u010diniti toplijim i vla\u017enijim nego prije oluje.<\/p>\n
\nVremenski uslovi koji su dobri za ovu vrstu oluje<\/h2>\n<\/blockquote>\n
Vru\u0107, vla\u017ean vazduh, neravnomjerno zagrijavanje Zemljine povr\u0161ine i jaki, nestabilni vjetrovi uslovi su koji doprinose stvaranju grmljavinske oluje.<\/p>\n
Ve\u0107ina super\u0107elija nastaje kada se vazduh zagrijan Suncem di\u017ee brzo i visoko. Ali mogu postojati i drugi izvori izazivanja topline, poput vulkana ili po\u017eara. Po\u017ear Carr izvan Reddinga u Kaliforniji, na primjer, stvorio je vatreni tornado 26. srpnja 2018. Stru\u010dnjaci Nacionalne meteorolo\u0161ke slu\u017ebe prona\u0161li su dokaze da je duvao vjetar ja\u010di od 230 kilometara na sat.<\/p>\n
\nGdje je najve\u0107a \u0161ansa za stvaranje super\u0107elijskih oluja?<\/h2>\n<\/blockquote>\n
Super\u0107elije se mogu pojaviti bilo gdje u svijetu pod pravim vremenskim uslovima. U mjeri u kojoj su podaci dostupni, super\u0107elije su naj\u010de\u0161\u0107e u Velikim ravnicama sredi\u0161njih Sjedinjenih Dr\u017eava i ju\u017ene Kanade, prote\u017eu\u0107i se u jugoisto\u010dni SAD i sjeverni Meksiko zatim u podru\u010dju isto\u010dno-sredi\u0161nje Argentine i susjedne regije Urugvaja; od njih pate i azijski Banglade\u0161 i dijelovi isto\u010dne Indije, zatim ju\u017ena Afrika i isto\u010dna Australija.<\/p>\n
\nOpasnosti oluje<\/h2>\n<\/blockquote>\n
Mnogo je opasnih aspekata jakih grmljavinskih oluja. Ki\u0161a mo\u017ee padati tako jako da se buji\u010dne poplave mogu pojaviti iznenada, bez upozorenja. Buji\u010dne poplave \u010desto se stvaraju uzvodno i jure u vodenom zidu uzrokuju\u0107i \u0161tetu i gubitak \u017eivota ispod. Oni koji su pogo\u0111eni nizvodno mogli bi iskusiti malo ili nimalo ki\u0161e prije nego \u0161to ih pogodi buji\u010dna poplava.<\/p>\n
Jo\u0161 jedan opasan proizvod grmljavinske oluje je munja. Munja je golemi elektri\u010dni naboj koji se stvara u glavi groma. Otprilike jedna od pet munja formira se izme\u0111u oblaka i tla (ostale ostaju u samom oblaku). Munja je vru\u0107a \u2013 oko 30 000 stepeni Celzija. To je 5 puta toplije od Sunca! Ovaj nalet topline \u0161iri vazduh u udarnom talasu koji emituje buku zvu\u010dnog talasa \u2013 grmljavinu. Budu\u0107i da svjetlost putuje br\u017ee od zvuka, vidimo munju prije nego je \u010dujemo. Zvuk putuje oko 300 metara u sekundi, tako da je potrebno otprilike 3 sekunde da zvuk grmljavine pre\u0111e jedan kilometar. Ovo je popularan na\u010din da saznate koliko je udaljena oluja s grmljavinom od mjesta na kojem stojite. Prasak groma koji zvu\u010di zaglu\u0161uju\u0107e glasno u isto vrijeme kad se pojavi bljesak zna\u010di da je munja udarila vrlo blizu.<\/p>\n
Ako ste vani u oluji s grmljavinom, nemojte \u010dekati i brojati sekunde. Oluje s grmljavinom mogu se kretati vrlo brzo. Odmah potra\u017eite skloni\u0161te dalje od otvorenih prostora. Nemojte stajati ispod drveta. U\u0111ite u ku\u0107u ili automobil ili se sagnite \u0161to je mogu\u0107e ni\u017ee na tlo. Nemojte le\u0107i, jer munja koja udari u tlo \u0161alje strujanja kroz tlo. (Izvor: Geek.hr)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Super\u0107elijske grmljavinske oluje su najrje\u0111i tip grmljavinske oluje, ali su naj\u017ee\u0161\u0107e od svih oluja.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":374517,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-374514","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/374514","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=374514"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/374514\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":374518,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/374514\/revisions\/374518"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/374517"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=374514"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=374514"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=374514"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}