{"id":374385,"date":"2023-07-21T05:57:16","date_gmt":"2023-07-21T03:57:16","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=374385"},"modified":"2023-07-21T05:57:16","modified_gmt":"2023-07-21T03:57:16","slug":"prije-svega-budi-dobar","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/07\/21\/prije-svega-budi-dobar\/","title":{"rendered":"Prije svega budi dobar"},"content":{"rendered":"

Autor: Gilad Sommer<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Potraga za mudro\u0161\u0107u i dobrim \u017eivotom prisutna je kroz \u010ditavu povijest \u010dovje\u010danstva. Me\u0111u mnogobrojnim skupinama i pojedincima koji su poku\u0161ali prenijeti prirodnu filozofiju \u017eivljenja, stoici se posebno isti\u010du svojom postojano\u0161\u0107u i ustrajno\u0161\u0107u kao filozofska \u0161kola te svojim utjecajem na povijest \u010dovje\u010danstva.<\/p>\n

Svi \u017eelimo \u017eivjeti dobar \u017eivot, no mnogi od nas lako prihva\u0107aju ve\u0107 gotove odgovore koje pru\u017ea dru\u0161tvo, obrazovni sustav i mediji, dok su stoici vjerovali da pravi odgovor na pitanje dobrog \u017eivota treba prosijati kroz sito vlastitog razuma koji ne bi trebalo mije\u0161ati s intelektom.<\/p>\n

Stoicizam se razvio u vremenu u kojem su ljudi izgubili poveznicu s metafizi\u010dkim vrijednostima i mudro\u0161\u0107u drevnih naroda. Danas, ponukani gubljenjem moralnih tradicija na\u0161ih kultura, tako\u0111er tra\u017eimo odgovor na pitanje kako \u017eivjeti ispravno u ovom kaoti\u010dnom svijetu. Pragmati\u010dna stoi\u010dka u\u010denja dolaze iz vremena koje uvelike sli\u010di dana\u0161njem, stoga su probudila zanimanje me\u0111u suvremenim traga\u010dima za mudro\u0161\u0107u.<\/p>\n

Od Zenona, eklekti\u010dnog filozofa koji je podu\u010davao u atenskoj stoi, do Marka Aurelija, velikog cara-filozofa koji je svoje misli ostavio budu\u0107im nara\u0161tajima, ovo je pri\u010da o stoicima i njihovim u\u010denjima.<\/p>\n

\n

Stoicizam i dru\u0161tvena odgovornost<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Jasno je da \u010dovje\u010danstvo danas prolazi kroz razdoblje krize. Posljedice krize vidljive su, izme\u0111u ostalog, na prirodnoj, ekonomskoj, politi\u010dkoj i kulturnoj razini. U svojoj su\u0161tini, kriza nije ni ekolo\u0161ka ni ekonomska, ve\u0107 je moralna. Svi ti razli\u010diti segmenti odra\u017eavaju isti skriveni uzrok. Ova kriza po\u010dinje u srcu \u010dovjeka i tamo \u0107e i zavr\u0161iti.<\/p>\n

Zapitajmo se za\u0161to imamo ekolo\u0161ke i ekonomske probleme. Za\u0161to imamo sukobe i ratove? Koliko dugo \u0107e se nastaviti ratovi protiv droga, siroma\u0161tva i gladi dok ne shvatimo da pristupamo problemu na krivi na\u010din?<\/p>\n

Neki govore da je to bogomdana stvarnost. Me\u0111utim ono \u0161to mogu re\u0107i, Bog nikome ne govori \u0161to da radi. Svi ti sukobi i ratovi su rezultat pohlepe, apatije, \u010dak i lijenosti koje se nalaze u ljudskoj psihi. Tako da to nije bo\u017eanska intervencija, ve\u0107 su to samo na\u0161e ljudske pogre\u0161ke i slabosti.<\/p>\n

Ako nam se ne svi\u0111a sadr\u017eaj televizijskog programa, ne zovemo mehani\u010dara da nam popravi televizor. Ako je televizijski program lo\u0161, ono \u0161to \u017eelimo promijeniti je sadr\u017eaj, a ne televizor. Me\u0111utim, na dru\u0161tvenoj razini, to se obi\u010dno doga\u0111a. Umjesto da ispravimo uzrok, uvodimo reforme ovog ili onog programa, donosimo ili ukidamo propise, mijenjamo upravitelje.<\/p>\n

U sferi \u010dovjeka, sadr\u017eaj se nalazi u unutarnjem \u00adsvijetu \u2013 u psiholo\u0161koj, eti\u010dkoj i duhovnoj sferi. Dok je duhovna sfera izvan na\u0161eg dometa, na na\u010din da na nju ne mo\u017eemo utjecati, moramo raditi u eti\u010dkoj sferi koja je odraz duhovnog u na\u0161im svakodnevnim aktivnostima.<\/p>\n

Stoici su pru\u017eali otpor tiraniji i korupciji jo\u0161 od najranijih dana Rimskog Carstva, ali taj otpor nije bio protiv tiranina osobno, ve\u0107 je to bio unutarnji otpor protiv onoga koji postupa neeti\u010dno ili zanemaruje vlastitu du\u017enost.<\/p>\n

Epiktet pi\u0161e: Kada je Vespazijan poslao po Helvidija Priska i zapovjedio mu da ne u\u0111e u Senat, on mu je odgovorio: \u2018U tvojoj je mo\u0107i da mi ne dozvoli\u0161 da budem \u010dlan Senata, ali dok ja to jesam, ja moram u\u0107i.\u2019 \u2018Pa, u\u0111i onda,\u2019 re\u010de car, \u2018ali ne govori ni\u0161ta.\u2019 \u2018Nemoj tra\u017eiti moje mi\u0161ljenje, i ja \u0107u biti tiho.\u2019 \u2018Ali ja moram tra\u017eiti tvoje mi\u0161ljenje.\u2019 \u2018A ja moram re\u0107i \u0161to mislim da je ispravno.\u2019 \u2018Ali ako to u\u010dini\u0161, usmrtit \u0107u te.\u2019 \u2018Kad sam ti rekao da sam besmrtan? U\u010dinit \u0107e\u0161 svoj dio, a ja \u0107u u\u010diniti svoj: tvoj dio je da me usmrti\u0161; moj je da umrem, ali ne u strahu: tvoj je dio da me po\u0161alje\u0161 u progonstvo; moj da odem bez tugovanja.\u2019 (Rasprave, 1.2.19-21)<\/p>\n

Ovo je prekrasan primjer neosobnog stoi\u010dkog otpora. Ne mo\u017eemo kontrolirati tu\u0111e postupke, osobito mo\u0107nika, ali sa sigurno\u0161\u0107u mo\u017eemo kontrolirati na\u0161e vlastite i donositi odluke uzimaju\u0107i u obzir posljedice koje one mogu imati.<\/p>\n

To je vrlo relevantno u dana\u0161njem politi\u010dkom ozra\u010dju, koje se uglavnom vrti oko osobnosti politi\u010dara, a ne njihovih ideja. Napad na ne\u010diju osobnost nije samo nedostojanstven, nego je i beskoristan. Umjesto toga, stoici nude mnogo razumniji oblik otpora, temeljen na vlastitoj inicijativi i djelovanju \u2013 u svojoj sferi utjecaja izabirem poduzimati odgovorne i svjesne postupke i ne idem protiv svoje savjesti.<\/p>\n

Ne mo\u017eemo kontrolirati pohlepu korporacija, ali mo\u017eemo kontrolirati vlastitu pohlepu, na\u0161u neprekidnu \u017eelju za vi\u0161e nego \u0161to nam je potrebno. Trgovci zmijskim uljem mogu uspjeti jedino ako imaju vjernu klijentelu koja \u017eeli prona\u0107i \u010darobne i jednostavne lijekove za svoje bolesti. Uvijek \u0107e postojati neuki grabe\u017eljivci koji ne mogu vidjeti ve\u0107e posljedice vlastitih postupaka, ali njihov uspjeh ili neuspjeh ovisi o tome ho\u0107emo li mi biti neuki plijen.<\/p>\n

Promjena ne mo\u017ee zapo\u010deti izvana, ona mora zapo\u010deti unutar svakog od nas. Razlog tome je to \u0161to nemamo kontrolu nad vanjskim okolnostima, ve\u0107 samo nad samim sobom. Kada govorimo o stoicima, lako se fokusirati na emocionalnu i mentalnu kontrolu, na du\u017enost, na pronalazak rje\u0161enja za \u017eivotna isku\u0161enja, ali ne smijemo zaboraviti da su stoici bili dobri ljudi, ili da su tome te\u017eili. To je ne\u0161to \u0161to ne treba previ\u0161e analizirati. Marko Aurelije je napisao: \u201cNemoj previ\u0161e raspravljati o tome kakav treba biti dobar \u010dovjek, budi takav.\u201d<\/p>\n

Ova eti\u010dko-moralna os ne mo\u017ee biti prenagla\u0161ena. Stoicizam je racionalna i prakti\u010dna metoda koju mo\u017eemo primijeniti za pobolj\u0161anje samog sebe na svim \u017eivotnim poljima. Me\u0111utim, suvremeni pisci taj aspekt stoicizma, sredi\u0161nju ideju dobrote, ponekad podcjenjuju. Za\u0161to? Zato \u0161to stoici nisu te\u017eili samo osobnoj sre\u0107i i uspjehu. Rije\u010d uspjeh se zapravo ne pojavljuje niti jednom u zapisima Marka Aurelija.<\/p>\n

Va\u017eno je ispuniti vlastite du\u017enosti na najbolji mogu\u0107i na\u010din i biti dobar \u010dovjek. Nastojati dosegnuti uzvi\u0161ene ideale penju\u0107i se, a ne spu\u0161taju\u0107i ih. Epiktet nam ka\u017ee da nikada ne smijemo propustiti priliku pomo\u0107i prijatelju u nevolji. Ne dopustimo da nas misli na\u0161eg ni\u017eeg uma, stalnog kalkulatora dobitka, prije\u010de da budemo spremni pomo\u0107i.<\/p>\n

\u201cKoje su moje du\u017enosti?\u201d bilo je pitanje koje je sebi postavljao svaki stoik, pitanje koje svatko od nas treba postaviti samome sebi. Prema stoicima, svi imamo du\u017enosti u \u017eivotu, netko ve\u0107e, netko manje, ali svatko od nas mora se pobrinuti da ostvari vlastite du\u017enosti na najbolji mogu\u0107i na\u010din, bilo kao gra\u0111anin, obiteljski \u010dovjek, prijatelj, u\u010ditelj ili vladar.<\/p>\n

Stoicizam je filozofija sudjelovanja, odgovornosti i predanosti \u2013 rije\u010di koje mogu prestra\u0161iti, dok ne shvatimo da su one sinonim za svrhu i osje\u0107aj smisla. Unutar nas samih, svi \u017eelimo biti dio ne\u010dega \u0161to je ve\u0107e od nas i \u0161to daje smisao na\u0161em postojanju.<\/p>\n

Ideali stoicizma ne pripadaju stoicima. Oni sna\u017eno odjekuju me\u0111u japanskim samurajima, kao i autohtonim ratni\u010dkim plemenima Sjeverne Amerike poput plemena Lakota i Apa\u0161a. Oni karakteriziraju na\u010din \u017eivota koji se pojavljuje i ponovno ra\u0111a s ciklusima povijesti u razli\u010ditim kulturama i mjestima. To je aspekt ljudskog iskustva, to je na\u010din \u017eivota unutarnjeg ratnika.<\/p>\n

S engleskog prevela: Laura Tenodi<\/p>\n

Nova Akropola<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jasno je da \u010dovje\u010danstvo danas prolazi kroz razdoblje krize. Posljedice krize vidljive su, izme\u0111u ostalog, na prirodnoj, ekonomskoj, politi\u010dkoj i kulturnoj razini. U svojoj su\u0161tini, kriza nije ni ekolo\u0161ka ni ekonomska, ve\u0107 je moralna<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":288092,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-374385","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/374385","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=374385"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/374385\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":374388,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/374385\/revisions\/374388"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/288092"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=374385"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=374385"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=374385"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}